“Srebrenica je ključ ovog suđenja", rekao je u obraćanju pred Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove u Hagu, nekadašnji čelnik vojske bosanskih Srba i prvostepeno osuđeni ratni zločinac, između ostalog i za genocid u Srebrenici, Ratko Mladić.
"To je nekada bio u historiji rudnički grad iz kojeg su vadili zlato i olovo. U Srebrenici, koliko ja znam u vrijeme SFRJ nije bilo paravojske, nije bilo vojske, i kao oficir ja nisam nikada ušao u Srebrenicu samo u toku ovog rata, ni u Žepu, ni u Goražde”, kazao je na kraju dvodnevnog žalbenog procesa Mladić.
Haški tribunal, Mladića je u novembru 2017. godine prvostepeno osudio na doživotni zatvor za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona ili običaja ratovanja.
Žalbe podneli i tužilaštvo i odbrana
Žalbe na prvostepenu presudu uložili su i odbrana i tužilaštvo.
Mladićeva odbrana traži da Žalbeno vijeće poništi zaključke Pretresnog vijeća i da donese oslobađajuću presudu ili ponovno suđenje, odnosno umanjenje izrečene kazne.
Tužilaštvo je uložilo žalbu po dva osnova – osporavajući oslobađajući dio s prijedlogom da se osudi i za genocid u još šest opština.
Prvostepenom presudom Mladić je proglašen krivim za deset od 11 tačaka optužnice Tužilaštva u Haagu. Oslobođen je jedino optužbe za genocid počinjen u šest bh. opština tokom 1992. godine – Prijedoru, Sanskom Mostu, Ključu, Kotor Varoši, Foči i Vlasenici.
Tokom dvodnevne diskusije odbrana i tužilaštvo iznosili su svoje argumente na osnovu kojih traže da prvostepena presuda bude preinačena.
Žalbeno vijeće rezidualnog mehanizma, kako je na kraju procesa kazala sutkinje Matimba Nyambe, će se povući na vijećanje. Konačna presuda se očekuje naredne godine.
Mladić o svojoj ulozi u ratu
U finalu drugog dana rasprave Mladiću je dozvoljeno da se deset minuta obrati Žalbenom vijeću, iako je on tražio da obraćanje traje 31 minutu, što je odbijeno.
U svom obraćanju je naveo da ne brani sebe već, kako se izrazio, druge patriote.
„Ja sebe ne branim, ja sam čovjek koji je cijeli život profesionalni vojnik. Čestito sam radio i u miru i u ratu u skladu sa zakonima moje države koju je razorio NATO pakt“, rekao je Mladić.
Kazao je kako nije svetac, već običan čovjek i dodao da je njega sudbina dovela da brani “svoju državu SFRJ”.
„Nije počeo rat Ratko Mladić. Nije on napravio plan napada na Jugoslaviju. Ova optužnica je pala u vodu“, kazao je on na kraju.
Prethodno je Mladićev branitelj Dragan Ivetić upozorio Vijeće na Mladićevo, kako je rekao, mentalno i zdravstveno stanje.
Tužiteljica o Srebrenici
Drugi dan dvodnevnog Žalbenog pretresa tužiteljica Laurel Baig kazala da je Udruženi zločinački poduhvat u početku obuhvatao činjenje zločina, progona i prisilnog premještanja, te da je Vijeće ubjedljivo zaključilo da je Mladić komandovao i rukovodio koordiniranim radnjama Vojske Republike Srspke i policijskim snagama koje su mu bile podređene.
"Mladić je lično nadzirao ove operacije", kazala je tužiteljica Baig.
Dodala je kako je Mladić u julu 1995. koristio snage bosanskih Srba pod njegovom komandom da na silu premjesti hiljade bosanskih žena, djece i staraca i da strijelja na hiljade muslimana.
"Mladićeve snage su direktno napale civile, granatirale su džamije, prijetile su civilima i napadale ih, silovale", kazala je ona i podsjetila kako je čak 15.000 muslimana pokušalo da pobjegne kroz šumu, a da je ostatak stanovništva tražilo spas u obližnjim Potočarima.
Baig je podsjetila kako je 12. jula Mladić nadzirao svoje snage dok su ukrcavali žene i djecu u autobuse "koji su trebali ići pod kontrolu bosanskih Muslimana".
"Mladić je naredio da se otvori taj put", rekla je ona.
Tužiteljica se u odgovoru na navode žalbe Ratka Mladića, koje se odnose na genocid u Srebrenici, poziva na lično učešće i ulogu Ratka Mladića u događajima koji su se desili u julu 1995. godine u Srebrenici.
"Muškarci muslimanske nacionalnosti u prisustvu optuženog Mladića bili su izdvajani, nakon čega su ubijeni. Radilo se čak o dječacima starosti od 11 godina", kazala je ona.
Vijeće je, prema njenim riječima, utvrdilo da su ubistva bila sistematična.
"Razmjere i logistika operacija sistematskih ubijanja pokazuju da je postojao plan sa najvišeg nivoa kojim je upravljao Mladić", navela je Baig.
Šta je rekao Mladićev advokat?
Branilac Ratka Mladića, Dragan Ivetić, kazao je, odgovarajući na navode Tužilaštva, da su tvrdnje da je Mladić bio zadužen za transport civila iz Potočara netačne.
"Optužba se oslonila na da odrecituje konstatacije Vijeća za koje Odbrana tvrdi da su greške, da se oslanjaju na pogrešne stavke iz presude", rekao je on.
Prema njegovim riječima, Tužilaštvo je više puta govorilo o koloni muškarca i, kako je naveo, svaki put su tvrdili da je zločin blokirati i upuštati se u bitku sa "ovom naoružanom formacijom".
Prema Ivetićevim tvrdnjama, direktive koje su dolazile su govorile da vojne trupe treba da se pridržavaju zakona i da civilno stanovništvo nije meta operacije.
'Kazna doživotnog zatvora jedina zamisliva'
"Imajući u vidu razmjere, brutalnost i karakter zločina, kao i Mladićevu važnu ulogu, kazna doživotnog zatvora je jedina zamisliva kazna u ovom slučaju", naveli su haški tužioci u posljednjem dijelu svog odgovora na Mladićevu žalbu.
Tužiteljica Barbara Goy je kazala da su zločini u ovom predmetu neki od najvećih mogućih.
"Ovo se može usporediti samo sa suđenjem predsjedniku bosanskih Srba Radovanu Karadžiću", rekla je ona.
Podsjetila je kako je Žalbeno vijeće Mehanizma podiglo Karadžićevu kaznu sa 40 godina na doživotni zatvor, zato jer je kazna zatvora od 40 godina "bila toliko nerazumna i tako očito nepravedna da je predstavljala zloupotrebu diskrecionih ovlaštenja prvostepenog Vijeća".
"Mladićevi zločini u velikoj mjeri se poklapaju sa onima za koja je osuđen Karadžić i za Mladića je kazna doživotnog zatvora jedina zamisliva kazna. Ništa manje od maksimalne kazne u ovom slučaju ne bi bilo prikladno", objasnila je tužiteljica.
Govoreći o žalbi Odbrane za odmjeravanje kazne, ona je kazala da je Mladić jedan od najgorih ratnih zločinaca koji su se našli pred međunarodnim sudovima.
Podsjetila je da je provodio kampanju granatiranja i snajperskog djelovanja protiv civilnog stanovništva u Sarajevu tri i po godine, kao i da je odgovoran za genocid u Srebrenici, prisilno uklanjanje žena i djece, te uzimanje za taoce pripadnika UN-a.
"Cijele porodice su razdvajane, raseljavanje i bile podvrgnute teškim uslovima. Cijele zajednice su razbijene zvjerstvima koje je počinio Mladić", rekla je ona.
Podsjetila je i da su Mladićevi podčinjeni Vujadin Popović, Ljubiša Beara i Zdravko Tolimir osuđeni na doživotne kazne za genocid u Srebrenici, kao i Stanislav Galić za granatiranje i snajpersko djelovanje protiv civila u Sarajevu.
Tužilaštvo o greškama Pretresnog vijeća
Tužiteljica Laurel Baig je u nastavku drugog dana dvodnevnog Žalbenog pretresa u predmetu Tužilac protiv Ratka Mladića kazala da Tužilaštvo smatra da je Pretresno vijeće pogriješilo kada Mladića nije proglasilo krivim za genocid u još šest bh. opština.
Tužiteljica Baig je navela da je zaključeno da su lokalni počinioci imali namjeru da fizički uklone grupu u svakoj od opština, te da je Vijeće uzelo u obzir žestinu napada, više hiljada ubistava.
"Od kojih su neki ubijeni u svojim domova, masakrirani, zatvarani i izgladnjivani, da su im nanošene povrede koje su dodatno doprinijele uništenju zaštićene grupe, a za one koji su preživjeli Vijeće je utvrdilo da je šteta imala razne fizičke i psihičke posljedice", navela je Baig.
Odgovor Odbrane o opštinama u kojima nije dokazan genocid
Peta-Louise Bagott, pravna savjetnica u timu odbrane Ratka Mladića, odgovarajući na navode Tužilaštva za opštine u kojima nije dokazan genocid, je rekla da Optužba ima obavezu da dokaže da je Prvostepeno vijeće napravilo pravnu grešku zbog koje nije mogla biti donesena razumna odluka.
Rekla je kako Tužilaštvo mora uvjeriti Žalbeno vijeće da su dokazi toliko nedvosmisleni da bi svako vijeće donijelo odluku za koju se oni zalažu.
Osuđen prije tri godine
Ratko Mladić je 22. novembra 2017. godine prvostepeno je osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida, zločina protiv čovječnosti, kršenja zakona ili običaja ratovanja.
Šta je utvrđeno?
Tokom procesa koji je počeo 16. maja 2012. izvedena su 592 svjedoka, te predočeno oko 10.000 dokaznih materijala.
Sud je u obzir uzeo i 2.000 presuđenih činjenica.
Optužnica protiv Mladića prvobitno je podignuta 24. jula 1995.
Nakon što je u bjekstvu proveo skoro 16 godina, on je uhapšen u Srbiji 26. maja 2011. i prebačen na MKSJ 31. maja 2011.
Suđenje je započelo 2012. i trajalo je ukupno 530 dana. Žalbe na Prvostepenu presudu uložili su i odbrana i tužilaštvo. Mladić je od Žalbenog vijeća zatražio da produži rokove za postupak podnošenja podnesaka.
Zbog pandemije korona virusa iznošenje žalbi održava se bez prisustva novinara i javnosti.
Facebook Forum