Iranski opozicioni aktivist Džamšid Šarmad, član opozicione grupe u egzilu sa sjedištem u Kaliforniji, koja želi svrgnuti islamski režim u Teheranu, putovao je krajem jula u Indiju preko Dubaija na poslovno putovanje za svoju softversku kompaniju, rekao je njegov sin za RFE/RL, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
Umjesto toga, 65-godišnji Šarmahd iz Kraljevske skupštine Irana, ili Tondara, pojavio se s povezom preko očiju u video klipu od 1. avgusta na iranskoj državnoj televiziji.
Iranski zvaničnici povezali su ga s napadom 2008. na džamiju u gradu Širaz u kojoj je ubijeno 14, a više od 200 ranjeno.
Iransko obavještajno ministarstvo u izjavi od 1. avgusta navodi da je Šarmad pritvoren zbog optužbi da je u prošlosti upravljao "oružanim operacijama i akcijama sabotaže" unutar zemlje. Dodali su se da je on "predvodnik" onoga što je nazivaju "terorističkom" grupom.
U izjavi se također tvrdi da je Tondar, što na perzijskom znači "grom", planirao nekoliko napada širom zemlje, uključujući dizanje brane u Širazu i detoniranje bombi s cijanidom na godišnjem sajmu knjiga u Teheranu.
Šarmadov sin Šajan Šarmahd rekao je za RFE/RL da je njegov otac zarobljen "najvjerojatnije u Dubaiju, prevezen u Oman i odveden u Iran". Šajan Šarmad živi na jugu Kalifornije i bavi se filmom.
Rekao je da je porodica - koja uključuje njegovu majku i sestru – putem aplikacije Gugl maps (Google Maps) mogla pratiti oca do Omana.
Šajan Šarmad rekao je da njegov otac već neko vrijeme pokušava doći u Indiju, ali nije bio u mogućnosti putovati tamo zbog mjera ograničenja uzrokovanih pandemijom korona virusa. Dodao je da je njegov otac - koji je njemački državljanin ali je živio u Glendejlu u Kaliforniji - izvan Sjedinjenih Država od marta.
U saopštenju Ministarstva obavještajne službe nije navedeno kada je i gdje Šarmad zadržan. Ministarstvo je samo reklo da je hapšenje Šarmada rezultat "složene operacije", ali se obavezalo da će kasnije dati više detalja.
Šajan Šarmad rekao je da je njegova porodica 28. jula razgovarala s Džamšidom Šarmadom putem video aplikacije.
Nakon toga, Šarmahd je utihnuo i više nije odgovarao na tekstualne poruke ili telefonske pozive. Porodica je 31. jula primila SMS s njegovog telefonskog broja u kojem je pisalo da je dobro i da će ih uskoro kontaktirati, rekao je njegov sin. Porodica nije sigurna je li Džamšid napisao poruku.
Opisi medija i zvaničnika
U intervjuu za državnu televiziju, ministar obavještajnih službi Mahmud Alavi rekao je da je Džamšid Šarmad, koga je optužio da ima podršku američkih i izraelskih obavještajnih službi, priveden unutar zemlje. Nije pružio više detalja.
Iranski mediji i zvaničnici opisali su Šarmada kao vođu Kraljevske skupštine Irana. No njegova je porodica kazala da je on samo glasnogovornik manje poznate grupe, čiji je osnivač Fatulah Manučehri, poznat kao Forud Fuladvand, nestao zajedno s dvojicom pomoćnika tokom putovanja u Tursku 2007. godine.
Manučehri je bio filmadžija u Iranu prije Islamske revolucije 1979. godine.
Javanske dnevne novine, koje su povezane s Iranskim revolucionarnim gardijskim korpusom (IRGC), ranije su saopštile da je Šarmad uhvaćen u Tadžikistanu i prebačen u Iran, tvrdnja koju su tadžikistička vlada i Šarmadova porodica negirali u izjavi za RFE/RL.
Šarmad je često razgovarao sa svojim pratiocima u grupi na radijskom i televizijskom kanalu, gdje je su najčešće gledali kako sjedi za stolom u mračnoj sobi. Čini se da grupa nema značajnih sljedbenika u Iranu.
Tondarova Instagram stranica ima samo 2.333 pratilaca, a njegov Jutjub (YouTube) kanal ima 979 pratilaca. Grupa nije odgovorila na zahtjeve RFE/RL za intervjue putem e-pošte.
Slanje poruke
Šarmadovo hapšenje uslijedilo je nakon hvatanja Rulaha Zama 2019. godine, administratora opozicionog kanala Amad njuz telegram (Amadnews Telegram) kojeg su vlasti optužile da je pobudio domaće nesuglasice.
Kanal je svojim pratiocima, kojih ima oko million, objavio informacije o predstojećim protestima, video zapise o protestima i štetnim informacijama o iranskim zvaničnicima. Tokom iranskih protesta 2017. godine, kanal je navodno objavio i videozapis o tome kako napraviti molotovljeve koktele.
Zam - koji je živio u Parizu, a IRGC ga je navodno zarobio tokom putovanja u Irak i prisilno odveo u Iran - osuđen je na smrt nakon što je proglašen krivim za "korupciju na Zemlji".
Slučaj je pokrenuo pitanja o dosegu obavještajnih službi Islamske republike, istocremeno ističući odlučnost Teherana da ušutka neslaganje u zemlji i izvan nje.
Čini se da je Šarmadovo hapšenje usmjereno na slanje slične poruke u trenutku kada se Teheran suočava s neviđenim pritiskom zbog američkih sankcija i smrtonosne pandemije izazvane korona virusom koji je značajno smanjio izvoz iz zemlje te pogoršao visoku stopu nezaposlenosti i inflacije.
"Ovo nije ništa drugo nego pokazivanje sile", kaže njujorški analitičar Ruzbe Mirebrahimi, dodajući da će Teheran to vjerovatno koristiti u političke svrhe i za vršenje pritiska na protivnike.
Nakon najavljenog pritvora Šarmadu, iranski mediji citirali su zastupnika Ebrahima Rezaija kako kaže da bi svi trebali znati da se "Islamska republika ni s kim ne šali kada je u pitanju njena sigurnost".
Rezai je upozorio da će uskoro i drugi "kontrarevolucionari", uključujući aktivistkinju protiv prisilnog hidžaba, Masih Alinedžad, koja radi kao voditeljica programa na Glasu Amerike (VOA), "upasti u zamku" iranskih obavještajnih agenata.
Šarmad, prema njegovom sinu, pati od naprednog stadija Parkinsonove bolesti koja zahtijeva pravovremene lijekove. "Izuzetno smo zabrinuti i u apsolutnom smo šoku da se takvo nešto moglo dogoditi", rekao je njegov sin dodavši da je porodica bila u kontaktu s njemačkim i američkim vlastima kako bi potaknula Šarmadovo puštanje na slobodu.
Porodica je putem interneta objavila i peticiju koja poziva da se Šarmad oslobodi.