Ministrica prosvjete i kulture Republike Srpske (RS) Natalija Trivić najavila je da će u utorak (28. jula) biti održan prvi radni sastanak Radne grupe predstavnika Ministarstva prosvjete i kulture RS i Pedagoškog zavoda Srbije na kojem će se razgovarati o zakonu o zaštiti ćirilice.
Usvajanje zakona u identičnom tekstu u Republici Srpskoj i Srbiji, u četvrtak 23. jula su u Banjaluci najavili član Predsjedništva BiH Milorad Dodik I predsjednik Srbie Aleksandar Vučić.
Ministrica prosvjete i kulture Republike Srpske Natalija Trivić izjavila je u ponedjeljak (27. jula) na konferenciji za novinare Banjaluci, kako zakon "neće ugroziti konstitutivnost druga dva naroda u tom bh. entitetu, niti značiti posebnost jednog pisma".
Na pitanje novinara Radija Slobodna Evropa da li će zakon poštovati Ustav Bosne i Hercegovine i ravnopravnost jezika konstitutivnih naroda u BiH, Trivić je odgovorila:
"To nije upitno. Tim dokumentom se želi zaštiti ćirilica, kao pismo koje je u upotrebi i u Republici Srpskoj i u Srbiji, kroz identične tekstove zakona, ne narušavajući konstitivnost naroda u RS. Ne govorimo ovdje o posebnosti jednog jezika, niti radimo nešto što je u suprotnosti sa Ustavom, ali imamo pravo da na bolji način definišemo promociju jezika, pisma, pa i sve ono što je identitet srpskog naroda", kazala je Trivić.
Ministarstvo za kulturu i informisanje Srbije sačinilo je 2018. godine Prijedlog izmjena zakona o jeziku i pismu, čiji je cilj, kako je navedeno, da se zaštiti ćirilica.
Izmjene i dopune, između ostalog, predviđaju da se cjelokupna komunikacija državnih, pokrajinskih i organa lokalne samouprave mora voditi na srpskom jeziku i ćirilicom, a isto vrijedi i za obrazovne i znanstvene, te medije čiji osnivač je država i koji imaju državni kapital, ali i za elektroničke medije s nacionalnim, regionalnim i lokalnim frekvencijama.
"Ćirilica će biti obavezna i za sva javna poduzeća i ustanove i poduzeća s većinskim državnim kapitalom, kao i za profesionalne i strukovne udruge koje predstavljaju svoje područje na nacionalnoj i međunarodnoj razini", jedna je od predloženih izmjena.
Predloženi zakon definiše latinicu kao pomoćno pismo, uz obavezu da ćirilica ima prednost.
