Na 25. godišnjicu genocida u Srebrenici, u kojem su snage Vojske Repblike Srpske 1995. godine ubile više od 7.000 Bošnjaka, porodice su ukopale još devet nekompletnih tijela svojih najbližih, pronađena u masovnim grobnicama.
Najmlađa žrtva ukopana 11. jula 2020. je Salko Ibišević. Kada je ubijen imao je 23 godine, a dijelovi njegovog tijela pronađeni su 2011. godine u masovnoj grobnici u Liplju u blizini Zvornika. Porodica je od tada bezuspješno pokušavala da pronađe ostatak Salkinog tijela.
"Od tada do danas njegovo tijelo je bilo u Komemorativnom centru u Tuzli. Supruga i ja smo odlučili da ukopamo nekompletno tijelo, da znam gdje da dođem", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) otac Ahmo Ibišević, koji traga za tijelom još jednog, mlađeg sina.
Najstariji među žrtvama je Hasan Pezić, koji je ubijen kada je imao 70 godina. I njegovo tijelo pronađeno je nekompletno u masovnoj grobnici 1999. godine.
U mezarju Memorijalnog centra Potočari 11. jula 2020. ukopani su:
- Sead (Huso) Hasanović, rođen 1971. u Krivačama kod Han Pijeska
- Alija (Bekto) Suljić, rođen 1969. u Poznanovićima, Srebrenica
- Hasan (Alija) Pezić, rođen 1925. u mjestu Pustoše
- Hasib (Šaban) Hasanović, rođen 1970. u Slatini kod Srebrenice
- Zuhdija (Suljo) Avdagić, rođen 1947. godine u Novoj Kasabi
- Bajro ( Ramo) Salihović, rođen 1943. u Voljavici kod Bratunca
- Ibrahim (Hamid) Zukanović, rođen 1941. u Sasama kod Srebrenice
- Salko (Ahmo) Ibišević, rođen 1972. godine u Ljuboviji.
- Kemal (Husein) Musić 1968. rođen u Glogovoj.
"Pozivam Vijeće za provedbu mira u BiH da nametne zakon o negiranju genocida i holkausta. Poruka našim političarima u zemlji i regiji je da gradite mir, poštovanje i povjerenje. Bez istine i pravde nema mira", kazala je Munira Subašić, predsednica Udruženja "Majke enklave Srebrenica i Žepa".
Ona je navela da oni koji negiraju genocid neće uspjeti porodice žrtava ni umoriti ni zastrašiti, te pozvala Srbiju da izruči one koji su činili zločin i genocid.
"Pozivamo Vučića koji je najodgovorniji i daje utočište zločincima da izruči one koji su činili zločine", kazala je Subašić.
Prema njenim riječima, poruka domaćem pravosuđu je da nastave tamo gdje je Haški tribunal stao.
"Nemojte iskrivljavati i kriti istinu. Zločinci moraju odgovarati, nemojte praviti nacionalne balanse u BIH. Međunarodna zajednica mora pomagati žrtvama u BiH, da njihovi nalogodavci ne budu nagrađeni. Tražimo istinu, čekamo pravdu, pomozite svim majkama da nađu kosti svoje djece i da zločinci izađu pred lice pravde", poručila je Subašić.
'Srebrenica je više od 8.372 ponovljene istine'
"Nije bilo genocida kažu vlasti ovoga entiteta i ista ta vlast negira postojanje 8.372 oca, majke, brata, muža i sestre", rekao je Hamdija Fejzić, predsjednik Organizacijskog odbora i zamjenik načelnika Opštine Srebrenica na početku komemoracije.
On je podsjetio da se u školama u Republici Srpskoj ne uči o historijskim događajima koji su doveli do genocida u Srebrenici, te naveo kako je Srebrenica danas mrlja u historiji Ujedinjenih naroda.
"Srebrenica je više od 8.372 ponovljene istine", poručio je Fejzić.
On je naveo da Srebreničani zahtijevaju zabranu negiranja genocida, i od visokog predstavnika u BiH Valentina Incka traže da nametne taj zakon.
Džaferović: Umjesto katarze sistemsko negiranje
I predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović je na komemoraciji pozvao međunarodnu zajednicu da nametne zakon o zabrani negiranja genocida.
"Umjesto očekivane katarze, priznanja genocida, izvinjenja, hapšenja i procesuiranja brojnih direktnih izvršilaca koji su još uvijek na slobodi, svjedoci smo da se isto onako planski i sistematski kako je počinjen genocid, danas planski i sistematski nastoji negirati“, rekao je on.
Džaferović je pozvao politčke, vjerske i intelektualne elite srpskog naroda, koji je, kako je naglasio, kroz historiju i sam propatio, da smognu snage da se suoče sa istinom.
"Pozivam ih da se bez rezerve suoče sa istinom, da se ograde od ideologije i režima koji je u ime tog naroda počinio genocid nad Bošnjacima. Neka to učine zbog porodica žrtava, zbog nas, ali najviše zbog sebe. Neka to teško breme ne ostavljaju kao teret generacijama koje dolaze".
Visoki predstavnik Valentin Incko u video poruci emitovanoj na komemoraciji je, pak, pozvao političare da usvoje zakon o zabrani negiranja genocida.
On je naveo da niko nije osudio jedan narod, ali da se BiH suočava sa prekrajanjem historijskih činjenica, relativiziranjem zločina, pa čak i glorificiranjem osuđenih ratnih zločinaca. Podsjetio je da je studentski dom na Palama dobio ime po presuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću. To je, kako je rekao, "neljudski i anticivilizacijski i izrugivanje univerzalnim ljudskim vrijednostima".
Komemoracija se odvijala dvije prostorije, uz video link i sa čitanjem pisanih, te puštanjem snimljenih video poruka međunarodnih i domaćih zvaničnika koji nisu mogli doći u Potočare.
Ađius: Još je mnogo posla pred nama
Predsjednik Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (koji je zamijenio Haški tribunal za bivšu Jugoslaviju - ICTY) Karmel Ađius u video izjavi emitovanoj na komemoraciji kazao je kako se nada da će komemoracija poslužiti svima da spoznaju šta se dogodilo u Srebrenici 1995.
"Nažalost je još mnogo posla pred nama, iako je donesena pravda u međunarodnim razmjerama, ali se hiljade osoba koji su osumnjičeni za ratni zločin trebaju procesuirati pred domaćim sudovima. Dvadeset i pet godina nije samo značajan vremenski period, to je sazrijevanje cijele jedne generacije. Vaša djeca imaju sposobnost i riješenost da stvaraju drugačiju stvarnost, ako se za to opredijele. Moraće ostaviti po strani mržnju. Uvjeren sam da će oni na kraju uspjeti", kazao je Ađius.
Bramerc: Stati u kraj negiranju genocida
Glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Serž Bramerc je u video poruci poručio kako će danas širom svijeta ljudi zastati kako bi odali počast žrtvama genocida.
"Visoki dužnosnici su pred očima svijeta su dehumanizovali svoje susjede. Ugašeni su životi više od 7.000 muškaraca i dječaka, više od 30.000 je protjerano. Srebrenica je nešto što se dogodilo prije 25 godina, ali za žrtve je život stao, a genocid je u središtu njihove stvarnosti. Uništiti jednu grupu znači stvoriti prazninu koja više ne može biti popunjena", naveo je Bramerc.
On je podsjetio da su međunarodne sudije potvrdile da je genocid bio planiran, s ciljem da se uništi muslimansko stanovništvo Srebrenice. Veći dio tih ljudi je osuđen za to.
"Moj je osjećaj bio, kada su uhapšeni Karadžić i Mladić, da smo makar malo ispunili očekivanja žrtava. Kako bismo istinski odali počast žrtvama, naša odgovornost je da se borimo za pravdu i istinu. Da bismo poštovali prošlost, Srebrenicu moramo nazvati pravim imenom - tamo se desio genocid. Školski udžbenici u BiH i regionu ne govore istinu o Srebrenici, politički lideri nastavljaju da negiraju genocid. Tome se mora stati u kraj. Međunarodna zajednica se nada da će probem nestati. Neće", poručio je Bramerc.
Pompeo: Obaveza je ne zaboraviti Srebrenicu
Američki državni sekretar Majk Pompeo kazao je u video poruci kako su se SAD obavezale da neće zaboraviti tragediju u Srebrenici.
"Stojimo uz naše prijatelje u Bosni i Hercegovini. Izgradimo budućnost koja će biti dobra za sve narode", poručio je Pompeo.
"Sa pijetetom se sjećamo onih koji su izgubili živote prije 25 godina: žrtava genocida u Srebrenici. U čast sjećanja na njih, dijelimo odgovornost za promociju pomirenja, poštovanja i tolerancije. Zajedno moramo osigurati da se tragedija poput Srebrenice nikada ne ponovi", saopšteno je iz Ambasade SAD u BiH na 25. godišnjicu genocida.
Bivši predsjednik SAD Bill Klinton u video poruci rekao je kako se nada da sukobi iz prošlosti neće biti sjena budućnosti u Bosni i Hercegovini.
"Dvadeset i pet godina kasnije čini se da nismo puno toga naučili na puno mjesta. Nadam se da sljedećih 25 godina svi građani BIH i oni širom svijeta će se sjećati 11. jula, ali raditi više da se ojača mir, da se izgradi inkluzivna budućnost za vašu djecu i unučad. Na taj način se odaje počast onima kojih se sjećamo danas, kako sukobi iz prošlosti ne bi bila sjena budućnosti", kazao je Klinton.
Von der Leyen: Rasizam nije nestao
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen poručila je da je Srebrenica i nakon četvrt vijeka otvorena rana na evropskoj savjesti. Ona je rekla da je teško pojmiti ogromne razmjere teške tragedije, te da se Evropa sjeća sopstvenih grešaka, ali da pravdu traži dok rade na pomirenju u BiH.
"Danas je cijelom svijetu jasno da nismo ispunili svoju obavezu i zaštitili one kojima je zaštita bila potrebna", rekla je Von der Leyen.
Predsjednica Evropske komisije poručila je da dani kao što je 11. juli podsjećaju na to koliko je mir krhak.
"Nikada više prolijevanje krvi u ime rase ili religije da se ne ponovi genocid, nikad više. Rasizam nije nestao sa naših ulica ni sa društvenih mreža, pa čak ni iz političkog diskursa", upozorila je Von der Leyen.
Francuski predsjednik Emanuel Makron je poručio kako Francuska nije zaboravila žrtve, te da "Srebrenica ostaje bolan simbol neuspjeha međunarodne zajednice u pružanju zaštite civilima kada im je to bilo potrebno“.
"Dvadeset i pet godina nakon tragičnih događaja se još mnogo toga treba uraditi da bi došlo do pomirenja na Zapadnom Balkanu koji je obilježen konfliktom devedesetih. Nema prostora za veličanjem ratnih zločinaca. Evropski projekat je izrađen na temeljnim vrijednostima kao što su mir, sloboda i demokratija. BiH i Zapadni Bakan moraju imati mogućnost da traže pravdu i postignu pomirenje. Dijelimo zajedničku evropsku budućnost", poručio je Makron.
Milanović i Đukanović: Pravi krivci nisu kažnjeni, Srebrenica treba biti sinonim pravde
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović u video poruci rekao je da je se "genocid dogodio i ne treba ga dokazivati".
"Važno je da nije kriv cijeli srpski narod. Važno je reći da pravi krivci nisu kažnjeni. Odgovornost svih nas je da žrtve počivaju u miru, a da obiteljima žrtava damo vjeru u bolju budućnost", kazao je Milanović.
Crnogorski predsjednik Milo Đukanović ocijenio je u video poruci kako zločinačke zamisli o istrebljenju jednog naroda postoje u velikodržavnim ideologijama, "koje su postojale i postoje na našim prostorima".
"Sve dok takve ideologije žive, ne prestaje ni opasnost od stradanja. Genocid je sramota svih koji ga nisu spriječili, vječita opomena da bez istine o prošlosti nema mirne budućnosti. Srebrenica je i sinonim zločina, ali moramo sve učiniti da bude sinonim pravde", poručio je Đukanović.
Erdoan: Evropski političari nisu naučili lekciju o Srebrenici
Turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan rekao je kako uprkos tragediji evropski političari nisu naučili lekciju o Srebrenici.
"Da ne bismo doživjeli sličnu tragediju, ne smijemo dopustiti da nas različitost u učenju podijele i okrenu jedni protiv drugih", rekao je Erdogan.
Britanski princ Charles poručio je kako su "užasni događaji iz jula ’95. godine koji su okvalifikovani kao genocid od strane međunarodnih sudova strašne mrlje na našoj kolektivnoj savjesti".
Trajna kampanja da Srebrenica postane univerzalni antiratni simbol
Inicijativa mladih za ljudska prava u Srbiji, Nezavisno društvo novinara Vojvodine (NDNV) i forumZFD-Srbija, povodom 25. godišnjice od genocida u Srebrenici, pokrenuli su trajnu kampanju "Nikome se ne ponovilo", s ciljem da, kako navode, "Srebrenica postane univerzalni antiratni simbol".
"Cilj nam je da skrenemo pažnju najšire javnosti i da gradimo trajni opomenik na najveći zločin na tlu Evrope nakon Drugog svetskog rata. Da se nikome ne bi ponovio, i da bi Srebrenica postala univerzalni antiratni simbol", navodi se u saopštenju za javnost.
U okviru kampanje tri organizacije su na društvenim mrežama prvo sa građanima podelile kratak video "Nikome se ne ponovilo". Beogradski hor i orkestar "Horkestar" je rearanžirao i otpevao pesmu "Nikome se ne ponovilo", antiratni apel pokojnog pevača Kemala Montena. Na čelu kreativnog tima su autorka društveno angažovanih kampanja Nadežda Milenković i reditelj Nikola Ljuca.
"U godinama koje dolaze, naša kampanja neće prestati. U mesecima koji su pred nama raspisaćemo konkurs za kratke video radove na temu Srebrenice, sa akcentom na mladje autore. Najbolji radovi biće nagrađeni. Onoga momenta kada se svet vrati u normalu, organizovaćemo i festival dokumentarnog filma, kao još jedan deo opomenika koji ćemo uporno i bez odustajanja graditi", piše u saopštenju.
Marš mira
U Potočare su dan prije ukopa stigli i učesnici tradicionalnog Marša mira, manifestacije koja je godinama unazad uvod u obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici i u kojoj je ranijih godina učestvovalo hiljade građana iz Bosne i Hercegovine, ali i iz cijelog svijeta.
Ove godine zbog pandemije korona virusa Marš mira ograničen je na oko stotinu učesnika. Oni su prošli putem kojim su u julu 1995. godine hiljade muškaraca i dječaka pokušavale da se probiju do teritorije pod kontrolom Armije Bosne i Hercegovine. Hiljade njih na tom putu ubijeno je od granatiranja Vojske Republike Srpske ili su zarobljeni, a potom pogubljeni i zakopani u masovne grobnice u okolini Srebrenice.
Do danas su u Srebrenici i okolnim opštinama ekshumirane 94 masovne grobnice, a posmrtni ostaci više od 6.900 žrtava pozitivno su identificirani. U Potočare su 10. jula stigli i biciklisti, ultramaratonci i učesnici Moto maratona, također u mnogo manjem broju nego prethodnih godina.
U Memorijalnom centru Potočari do sada su ukopani posmrtni ostaci 6. 610 pronađenih i identifikovanih žrtava genocida. Još se traga za više od 1.000 nestalih.
Prva presuda za genocid u Srebrenici pred Haškim tribunalom je izrečena 2001. godine generalu Vojske Republike Srpske (VRS) Radislavu Krstiću koji je osuđen na 46 godina zatvora. Kazna je kasnije smanjena na 35 godina zatvora.
Ratni komandant VRS Ratko Mladić u prvostepenoj presudi osuđen je 2017. godine na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida i zločina protiv čovječnosti.
Žalbeno vijeće Međunarodnog mehanizma za krivične sudove, kao pravni nasljednik Tribunala u Hagu, 2019. godine izreklo je kaznu doživotnog zatvora bivšem predsjedniku bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) i vrhovnom komandantu VRS Radovanu Karadžiću.
Na doživotne kazne zatvora zbog genocida nad Bošnjacima u Srebrenici osuđene su i bivše starješine VRS potpukovnik Vujadin Popović i pukovnik Ljubiša Beara te Zdravko Tolimir, pomoćnik komandanta za obavještajno bezbjednosne poslove Glavnog štaba VRS.
