Dušan ima 85 godina i dolazi već nekoliko dana na kupanje na gradsko jezero u Tuzli. Iako su vanjske temperature više od 35 stepeni, kaže da ne može odoljeti slanoj vodi u jezeru, a sunce izbjegava sjedeći u hladovini. Uprkos tome što spada u rizičnu grupu kada je riječ o korona virusu, Dušan kaže kako se ne plaši da će se zaraziti.
„Dolazim ponekad sam, ponekad sa porodicom. Nemam zbog čega da se bojim korone, jer ljudi ne bi dolazili ili bi neki krizni štab rekao da jezero ne treba raditi. Mislim da nema previše zaraze“, kaže Dušan i dodaje kako drži fizičku distancu na jezeru i druži se isključivo sa društvom koje poznaje.
Midhat (73), također, najveći dio dana provodi na kupalištu Panonika u Tuzli. Pored sebe ima masku, ali se, kako ističe, ne plaši korona virusa. Objašnjava da slana voda u jezeru ne pogoduje širenju zaraze, te da topao zrak virus 'ubija'.
„Nema teorije da nam nešto bude. Koliko ja vidim, kao čovjek, nema mnogo mrtvih. Znači, virus je toliko oslabio, jer traje od februara, moguće je da su ljudi malo prehlađeni, onda dolazi dijaspora koja je isto malo prehlađena, ali to nije ništa strašno. Na kraju krajeva, život je jedan“, kaže Midhat.
Semir je u Tuzlu došao prije nekoliko dana iz Njemačke. Priznaje kako su u toj zemlji mjere u borbi protiv korona virusa oštrije nego u Bosni i Hercegovini. Po povratku na posao u Njemačku, moraće biti u karanteni 14 dana.
„Svjesno sam došao u Tuzlu. Pristao sam da, kada se vratim, uradim test na COVID-19. S obzirom da nisam vidio roditelje cijelu godinu, nisam se pokajao. Lično se ne plašim, mislim da je možda virus prisutan“, kaže Semir.
U Bosni i Hercegovini su 1. jula registrovana 152 nova slučaja zaraze korona virusom, objavili su entitetski zavodi za javno zdravstvo.
Dan ranije, 30. juna, bilo ih je 109, a tri dana prije toga, 27. juna, čak, 172 osobe.
Epidemiolozi svakodnevno upozoravaju kako su maske, pranje ruku i fizička distanca neophodni kako bi se spriječilo prenošenje virusa sa osobe na osobu. Uprkos tome, najveći broj bh. građana se ne pridržava uputa.
Nove naredbe Kriznog štaba
Krizni štab Federalnog ministarstva zdravstva donio je u petak, 26. juna novu naredbu i preporuke o ponašanju, nakon što je sagledana kompletna epidemiološka situacija COVID-19 u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH).
Naredbom je dozvoljeno kantonalnim štabovima uvođenje restriktivnijih mjera u odnosu na procjenu epidemiološke situacije u određenom kantonu, odnosno opštini.
Kriznim štabovima je naređeno da, u saradnji sa ministarstvima, osiguraju obustavu posjeta ustanovama socijalne zaštite koje zbrinjavaju starije osobe, kao i u drugim ustanovama u kantonima što uključuje i obustavu izlazaka štićenika iz ustanova.
Također, pored ostalih naredbi, svim kriznim štabovima se naređuje da podnesu zahtjev policiji za zabranu održavanja svakog skupa za kojeg procijene da bi mogao ugroziti život i zdravlje ljudi.
Što se preporuka tiče, osobama starije životne dobi preporučuje se da izbjegavaju bespotrebno kretanje i korištenje javnog prevoza, da koriste zaštitnu opremu i redukuju odlaske ljekaru ukoliko nije prijeko potrebno.
No, koliko se građani pridržavaju mjera?, pitanje je koje smo postavili bračnom paru iz Živinica, gradiću udaljenom petnaestak kilometara od Tuzle, na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine.
„Ne znam da li se plašim, iako sam na kraju devetog mjeseca trudnoće. Mislim da lijepo vrijeme treba iskoristiti“, kaže Živiničanka koje se nije željela predstaviti.
Njen muž, koji želi ostati anoniman, došao je iz Njemačke kako bi bio uz suprugu kada se porodi.
„Malo me strah, ali ne previše. Ne znam zašto se granice zatvaraju, jer dijaspora treba da dođe u Bosnu i Hercegovinu i ostavi neke pare“.
Vijeće Evropske unije (EU) usvojio je preporuku za postepeno ukidanje privremenih ograničenja za nebitna putovanja u EU.
Prema ovoj odluci, samo Crna Gora i Srbija su uključene u takozvanu pozitivnu listu i građani ovih zemalja mogu putovati u EU od 1. jula.
Sve ostale zemlje regiona smatraju se nesigurnim zbog pogoršanja epidemiološke situacije sa zarazom COVID-19.
Bosna i Hercegovina je od 1. juna, zvanično otvorila granice za građane Srbije, Crne Gore i Hrvatske bez dodatnih ograničenja i uz pridržavanje epidemioloških mjera koje izdaju epidemiološki zavodi.
Maja je u Tuzlu, na odmor, došla iz Beograda. Ima 31 godinu i kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) kako se u glavnom gradu Srbije građani, uglavnom, ne pridržavaju mjera koje je u borbi protiv korona virusa donio tamošnji krizni štab.
„Puni su kafići, puni restorani. Iskreno da Vam kažem, ne verujem u koronu“, kaže Maja.
Na upit RSE zbog čega ne vjeruje, s obzirom da je u svijetu od korona virusa umrlo više od 505 hiljada ljudi, a da je oboljelo više od 10 miliona, Maja odgovara:
„Moj drug mi je sada javio da ima koronu, pre tri- četiri dana je umro moj drugar koji je držao kafić, ali opet čitam po internetu i društvenim mrežama da je jedna žena radila pet testova i da su prva tri testa bila negativna, jedan pozitivan, pa onda opet negativan. Tako, da, iskreno, ne verujem.“
Kako psiholozi objašnjavaju nevjericu građana?
Psihologinja Vahida Đedović kaže za RSE kako je neupitno da li korona virus postoji, ali da građani ne vjeruju stručnjacima koji daju oprečna mišljenja o virusu u javnosti. Pored toga, dodaje Đedović, na njihovo mišljenje je uticalo ponašanje političke elite u Bosni i Hercegovini, tokom mjera zabrane izlaska.
„Govorili su o tome kako će visoke temperature 'ubiti' korona virus, a stvari su sada potpuno drugačije. Mislim da su ljudi svjesni, ali da su umorni od zatvorenog prostora. Međutim, treba da budemo odgovorni, ako nećemo da budemo za sebe, hajde da budemo odgovorni za ljude oko nas“, poručuje Đedović.
U Bosni i Hercegovini sa 1. julom od posljedica korona virusa je preminula 181 osoba, a zaražene su 4.744 osobe.
U Federaciji BiH do sada je testirano 55.729 uzoraka, a korona virus je potvrđen kod 2.264 osobe. U Republici Srpskoj tеstirаnо je 37.278. osoba, a pоtvrđеnо 2.314 slučајеvа kоrоnа virusа.
Zašto podaci ne pokazuju cijelu sliku?
Dnevna kompilacija slučajeva zaraženih korona virusom koje objavljuje Univerzitet Johns Hopkins je najkompletnija na svijetu, ali se oslanja na informacije koje dostavljaju vlade pojedinih država.
U mnogim zemljama postoje restrikcije o objavljivanju takvih informacija ili drugi razlozi zašto se ne želi prikazati puna slika.
Metodologija, direktnost, transparentnost i kvalitet ovih podataka može dramatično varirati od zemlje do zemlje.
Facebook Forum