Sve više kompanija iz Narodne Republike Kine zainteresirano je za gradnju preostalih dionica na autoputu u Bosni i Hercegovini (BiH). Autoceste Federacije BiH objavile su da je za izgradnju dionice autoceste Mostar jug – Buna, poddionica Tunel Kvanj – Buna, od devet pristiglih ponuda, pet bilo iz Kine.
Ovu informaciju za Radio Slobodna Evropa potvrdio je i direktor JP Autoceste FBiH Adnan Terzić, naglašavajući, kako proces tenderisanja za gradnju autocesta u BiH odobravaju Europska investicijska banka (EIB) i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD).
„Na tenderima u ovom trenutku imamo dosta kineskih kompanija. Naša iskustva su različita. Europske banke su propisale jasne procedure kako se vrši tenderisanje i evaluacija najpovoljnijih kompanija. Kako sada stvari stoje, vjerojatno će ih u budućnosti biti i više“, naglasio je Terzić.
Na poddionici autoputa Počitelj-Zvirovići angažirane su kompanije iz Kine i Azerbejdžana, potvrdio je Terzić.
U posljednjih 20-ak godina, u Bosni i Hercegovini je izgrađeno nešto više od 200 kilometara autoceste, uglavnom na odvojenim dionicama.
Od toga je oko 100 kilometara autoceste izgrađeno na bh. dijelu panevropskog Koridora Vc (Budimpešta-Beli Manastir-Osijek-Sarajevo-Ploče), koji je proglašen projektom od "nacionalnog značaja" za Bosnu i Hercegovinu.
Kamen temeljac za Koridor položen je još 2000. godine, a planirano je da kroz BiH prođe u dužini od 335 kilometara.
U Federaciji BiH trenutno se na Koridoru Vc gradi šest dionica u dužini oko 40 kilometara. Njihova ukupna vrijednost iznosi oko 400 miliona eura, naveli su u Autocestama FBiH.
Zašto je proces tako spor?
Autoceste u Bosni i Hercegovini se grade dugo i sporo, a njihovu dinamiku dodatno usporavaju i česte političke krize.
Mjesecima su u Parlamentu Bosne i Hercegovine (BiH) bila blokirana sredstva od 928 milijuna KM (464 milijuna eura) za izgradnju autocesta. Bila je potrebna ratifikacija ugovora o kreditnim sredstvima, kako bi ona mogla biti operativna.
Terzić dodaje kako postoji više razloga zbog kojih je cijeli proces išao tako sporo.
„U Parlamentu FBiH deset godina nije bio usvojen prostorni plan s posebnim obilježjima Koridora Vc. Također se čekalo dugo i na usvajanje izmjene i dopuna Zakona o akcizama. Njihovim usvajanjem, dobili smo prostor za rad“, naglasio je Terzić.
Fadil Novalić, premijer Federacije BiH izjavio je prije nekoliko dana u Mostaru kako je na djelu novi koncept izgradnje autocesta koji podrazumijeva simultani rad na više manjih dionica.
„Realno je očekivati da bi za šest do sedam godina mogli zatvoriti cijeli Koridor Vc. Imamo dovoljno financijskog potencijala, iza nas stoje investitori, imamo likvidne autoceste i mislim da ćemo postići taj cilj“, poručio je Novalić.
U bh. entitetu Republika Srpska (RS) proteklih godina izgrađeno je 106 kilometara dionica povezanih s Banjalukom, a riječ je o autocestama "E 661" (Gradiška - Banja Luka) i "9. januar" (Banja Luka-Doboj).
Istovremeno, do danas nije završen niti jedan kilometar autoceste na Koridoru Vc, koji bi kroz taj entitet trebao proći u dužini od 46,6 kilometara, a prema početnim procjenama, trebao bi koštati više od 500 miliona eura.
Radovi na prvoj dionici, dugoj šest kilometara, počeli su sredinom prošle godine, a u tijeku je i tenderska procedura za izbor izvođača radova na drugoj.
Izgradnja je financirana kreditom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), uz prateća grant sredstva Evropske komisije preko Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF). U Javnom preduzeću (JP) "Autoputevi RS" navode da su za neke dionice zainteresirane i kineske kompanije, te da se s nekima od njih pregovora.
Direktor Javnog preduzeća (JP) "Autoputevi RS" Dušan Topić naveo je u pisanoj izjavi za RSE da se izgradnja mreže autocesta i brzih cesta u RS-u odvija u skladu s utvrđenim prioritetima, kao i to da je novac jedan od ključnih faktora koji utječu na dinamiku cestogradnje u BiH.
"BiH je, za razliku od zemalja regije, u izgradnju autocesta krenula dosta kasno. Primjera radi, RS je tek 2011. godine dobila prve kilometre autocesta. No, da se ne osvrćemo previše u prošlost i da se pitamo zašto se autoceste nisu ranije gradile, reći ćemo samo to da je sama priprema projekta dugotrajan proces, za koji je potrebno najmanje tri godine. Riječ je o izradi projektne i planske dokumentacije, kao i rješavanju imovinsko-pravnih odnosa na trasi buduće autoceste“, dodao je Topić.
Ekonomski analitičar Admir Čavalić za RSE ocjenjuje da je spora izgradnja autocesta u BiH, među ostalim, posljedica "nezaokruženog" modela financiranja, političkih blokada, te nenamjenskog trošenja sredstava.
"Od zemalja u regiji, BiH po cestovnoj infrastrukturi stoji bolje samo od Crne Gore. Autoceste u BiH su među najskupljima u regionu, te prema nekim procjenama kilometar u prosjeku košta 23 miliona KM (11,5 miliona eura). Sporo se gradi, imamo rascjepkane dionice i suštinski problem je što nismo zaokružili modele financiranja", kaže Čavalić.
Iskustvo bh. puteva
Nekoliko puta godišnje Slaven dolazi iz Njemačke u rodni Novi Travnik, gradić u srednjoj Bosni. Višesatna vožnja autocestama kroz Europsku uniju (EU) mu ne predstavlja problem, ali, kaže, najteži dio putovanja počinje s ulaskom u BiH, koja je po cestovnoj infrastrukturi među najlošijima u Evropi.
"U autu provedemo oko 11 sati i uglavnom vozim sam i ne treba mi zamjena. Međutim, najteže je kad dođemo u BiH i zbog te ceste me savlada umor. Ta tri sata vožnje do kuće, definitivno su najteža", ispričao je Slaven za RSE.
Građani doprinose izgradnji
Građani BiH po litri goriva plaćaju 0,15 maraka (0,07 euro centi) za održavanje puteva i 0,25 (0,13 euro centi) za izgradnju autocesta. Pri svakoj registraciji vozila vozači plaćaju i porez za izgradnju cesta, a novac od akciza na gorivo, kako je to predviđeno zakonom, trebao bi se izdvajati za izgradnju infrastrukture i ekologiju.
"Građani doprinose izgradnji, ali s druge strane to se ne vidi na terenu. Imamo fine projekcije, 3D makete, ali se novi kilometri autocesta ne otvaraju. Od početka je upitna i ekonomska opravdanost određenih dionica, jer se nisu pravile po ekonomskoj računici nego po političkoj", naglasio je Čavalić.
Sa 102 kilometra autoceste u Federaciji BiH i 105 kilometara u RS-u, BiH zaostaje za susjedima u cestovnoj infrastrukturi. Usporedbe radi, Hrvatska ima više od 1.300, a Srbija oko 950 kilometara autocesta.
Saradnja na tekstu Marija Augustinović
Facebook Forum