Dva sata struje dnevno. Telefoni i internet uglavnom su isključeni, iako korisnici mogu povremeno primati signal. A kuće još uvijek leže u ruševinama.
To je tmurno stanje života u sjeveroistočnoj provinciji Lebap u Turkmenistanu, otkako su tu kao i susjednu provinciju Mari zadesile devastirajuće oluje krajem aprila, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RFE/RL) na engleskom jeziku.
U mnogim područjima prekinute su struja i telefonske linije, a vlada je pružala malu ili nikakvu podršku nekim udaljenim mjestima gdje se stanovnici muče da obnove svoje domove, objekte za stoku i izvore zarade.
Za njih to predstavlja nastavak kontinuirane kirze koju je ostatak države ignorisao, uprkos desecima smrti koje su prijavili očevici kao i dopisnici RFE/RL.
Predsjednik Gurbanguli Berdimuhamedov ne spominje katastrofe koje su 27. aprila pogodile ovaj dio sjeveroistočnog Turkmenistana, blizu granice s Afganistanom i Uzbekistanom.
Državni mediji, strogo kontrolisani radi zaustavljanja neistomišljenika i podrške kultu ličnosti Berdimuhammedova, drugog postsovjetskog lidera u zemlji, također nisu uspjeli prikriti tragediju.
A tišina se uglavnom nastavlja, pojačana strogim sigurnosnim provjerama oko Lebapa.
Zvaničnici u Lebapu nisu komentarisali napore oko obnove ili pritužbe stanovnika na nedostatak podrške vlade.
Provjera telefona
U selima u kojima radovi na obnovi još nisu započeli, stanovnici su ispričali za RFE/RL da policija i obavještajni službenici prate kretanje ljudi i ispituju posjetioce.
Službenici provjeravaju mobilne telefone ljudi koji ulaze u takva područja i ponovo kada odlaze, kako bi osigurali da fotografije ili videozapisi dugotrajnog uništenja ne idu dalje.
Neki stanovnici sumnjaju da vlasti u nekim mjestima namjerno blokiraju usluge interneta kako bi spriječili širenje informacija.
"Mislimo da će, dok se obnova ne završi, WiFi ostati blokiran u Lebapu", rekao je za RFE/RL jedan stanovnik ove provincije.
Stanovnici se čak pojavljuju u vladinim kancelarijama u glavnom gradu provincije, Turkmenabatu - kao i u okruzima Čarjev i Farap - da bi se žalili, što su ranije oklijevali učiniti iz straha od odmazde.
Vladino rukovođenje situacije dovelo je do rijetkog protestnog okupljanja u Turkmenabatu 14. maja.
Nekoliko stotina ljudi okupilo se ispred vladine zgrade kako bi zatražilo od vlasti da obnove vodu i struju i pomogne stanovnicima da poprave svoje domove i uklone ruševine.
Lokalni stanovnici otvoreno su kritikovali vlasti tokom nedavnih razgovora s dopisnikom RFE/RL, što je rijetka pojava u zemlji koju Fridom haus (Freedom House), nevladina organizacija za promociju demokratije sa sjedištem u SAD-u, opisuje kao "represivnu autoritarnu državu u kojoj se politička prava i građanske slobode u praksi gotovo u potpunosti negiraju".
Nivo štete još uvijek neutvrđen
Neki izvori navode da je nakon prvih oluja i jakih pljuskova 27. aprila smrtno stradalo najmanje 37 ljudi, ali taj broj nije moguće provjeriti.
Kuće i dalje leže u ruševinama u selima Vatan i Osti u okrugu Dianev, a slični su prizori u mnogim naseljima u okrugu Čarjev, gdje je život daleko od povratka u normalnost.
U nedostatku razvijenog i transparentnog sistema osiguranja, mnogi vlasnici kuća koji su navikli na ostatke sovjetskog života uveliko se oslanjaju na vladu u takvim okolnostima.
Za mnoge od šest miliona stanovnika u Turkmenistanu, žestoke oluje samo su dodatno pogoršale njihove nevolje usred višegodišnje finansijske krize, nezaposlenosti i sve većih poskupljenja hrane.
Informacije o olujnom nevremenu i devastirajućim posljedicama u Turkmenistanu, svijet je saznao na osnovu nedopuštenih fotografija i videozapisa o šteti, snimljenih uglavnom mobilnim telefonima.
Budući da je mjesecima šutio, Berdimhamedov je početkom juna posjetio provincije Mari i Lebap u sklopu svoje tradicionalne turneje po svim krajevima zemlje.
Tokom putovanja, o kojem su državni mediji naveliko izvještavali, predsjednik je izbjegavao posjećivati područja pogođena proljetnim olujama kao i susrete sa stanovnicima koji su izgubili članove porodice, kuće ili izvore zarade.