Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo (KS) napravit će akcijski plan kojim će se jasno i precizno definirati pravce budućeg funkcioniranja šest institucija kulture od državnog značaja, odlučeno je u srijedu 10. juna na sastanku koji održan u Sarajevu.
Tih šest institucija kulture od državnog značaja su: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine (BiH), Historijski muzej BiH, Umjetnička galerija BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Kinoteka BiH i Biblioteka za slijepa i slabovidna lica u BiH nemaju riješen status osnivanja.
Sastanak je održan na inicijativu ministra kulture i sporta Kantona Sarajevo (KS) Kenana Alikadića, a na njemu su sudjelovali premijer KS Mario Nenadić, ambasadori Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Eric Nelson, Francuske Guillaume Rousson, Italije Nicola Minasi i Turske Haldun Koç , te šef Ureda UNESCO-a u BiH Siniša Šešum.
Sastanku je, u ime ambasadorke Austrije, prisustovala njena zamjenica Nicola Hardwick.
Tokom sastanka ministar Alikadić je poseban akcent stavio na Zemaljski muzej BiH i tom prilikom ukazao na nepostojanje upravljačkih struktura i drugih alata kontrole ove institucije.
„Kanton Sarajevo je spreman da investira i osigura sredstva za rad svih institucija, ali je neophodno da se provede njihova detaljna kontrola. One moraju imati upravljačke strukture koje će moći usmjeravati tokove novca u skladu s propisanim procedurama”, istakao je ministar Alikadić.
UNSECO će zajedno s pet ambasada učiniti sve kako bi pomogli rješavanje problema kontinuiranog finansiranja institucija, te su ponudili i svoju ekspertizu.
“Finansijska sredstva u iznosu od tri miliona KM (milion i pol eura) na godišnjem nivou, a koja su neophodna za njihov nesmetan rad bit će osigurana”, kazao je Siniša Šešum, šef ureda UNECO-a u BiH.
Zbog ustavnog uređenja, ni država, ni entiteti, ni kantoni, nikada nisu u potpunosti preuzeli brigu o ovim institucijama.
Zbog nemogućnosti da se trajno reguliše status i finansiranje 4. oktobra 2012. godine, prvi put u 124 godine postojanja Zemaljski muzej je zatvorio vrata, koje su ponovo otvorena tri godine kasnije, 15. septembra 2015. godine.
Muzeji, kao i ostale institucije kulture, financiraju se od vlastitih prihoda te od grantova na koje svake godine moraju aplicirati kao i nevladine organizacije.
