Turizam se u Hrvatskoj budi, pa se sada u Hrvatskoj nalazi 33.000 turista.
U Ministarstvu turizma vjeruju da bi ove godine mogli „uloviti” 30 posto od prošlogodišnjeg prometa od turizma, koji se procjenjuje na oko 12 milijardi eura.
„Ali ukupan prihod nije zarada. Vi morate platiti ono što nudite - meso, salatu, pivo, viski itd", pojašnjava za Radio Slobodna Europa (RSE) profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, bivši ministar i dugogodišnji predsjednik Hrvatskog društva ekonomista, Ljubo Jurčić.
"Kada se odbiju ti troškovi, onda je dodana vrijednost turizma negdje ispod 5 milijardi eura. Budući da Hrvatska ima 55 milijardi eura bruto domaći proizvod, onda turizam tu doprinosi bruto domaćem proizvodu negdje ispod pet milijardi ili ispod 10 posto”, dodaje Jurčić.
Sa tih pet milijardi eura Hrvatska je imala dobru situaciju u odnosu prihodne i rashodne strane proračuna a, sa druge strane, tih je pet milijardi pokrivalo deficit u trgovini sa svijetom.
Procjene su od onih da će turizam biti upola manji, do realnijih da će doseći 30 posto prošlogodišnjeg.
„Kada turizam padne, nećemo zaraditi pet milijardi eura, već milijardu i po do dvije. Znači, nama će faliti po osnovi turizma najmanje tri milijarde eura. Od tih tri milijarde eura više od pola ide u proračun zbog oporezivanja Tako da će Hrvatska biti u deficitu u trgovini sa svijetom, a i Vlada će imati deficit”, zaključuje Jurčić.
Proračun bi po tom izračunu ostao uskraćen za desetak milijardi kuna, odnosno 1,5 milijardu eura.
On zamjera hrvatskoj Vladi što se ponaša kao ured Europske unije u Hrvatskoj, koji europskim sredstvima može riješiti do deset posto hrvatskih problema.
„Ostalih 90 posto problema rješava hrvatska Vlada sa vlastitim nacionalnim instrumentima ekonomske, socijalne i druge politike, a ti ne vidimo poteza, nego samo – Europa će dati 10 milijardi, pa gledaju da broj ispadne što veći”, prigovara Jurčić.
Sav europski novac 'neiskorišten'
Jurčić upozorava da Hrvatska već sada ne iskorištava sav europski novac, jer ne zadovoljava uvjete, ali vjeruje da će kod najavljenih 500 milijardi eura koje će većinom biti bespovratne uvjeti bili nešto blaži, jer je „interes Europe da ona tim nekim malim iznosom pokaže solidarnost među zemljama članicama”.
Hrvatskoj bi po tom prijedlogu koji nije dobio potrebnu jednoglasnu potporu svih država članica EU pripalo kojih deset milijardi eura.
„Kakva god šteta bila, oporavak će biti mnogo brži nego kod velike financijske krize 2008. godine, jer je financijski sektor mnogo snažniji, pa će biti dovoljno jeftinog novca za financiranje oporavka, kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu”, kaže za RSE profesor na splitskom Ekonomskom fakultetu i predsjednik Središnjeg savjeta oporbene Socijaldemokratske partije (SDP), Branko Grčić.
„Ove godine ćemo imati deficit od nekih 25 milijardi kuna (oko 3,3 milijarde eura), imat ćemo pad BDP-a oko 40 milijardi kuna (5,3 milijarde eura), broj nezaposlenih je već porastao preko 40.000 ljudi kojima na zavodu za zapošljavanje treba iz proračuna isplatiti i naknadu, a treba - opet uz potporu države - sačuvati postojeća radna mjesta”, pobraja Grčić.
On je pohvalio državu zbog mjera pomoći ekonomiji, ali kaže da nisu dovoljne.
Trenutačno 33.000 turista
Hrvatska plaća račun razvoja turizma, dok su se druge grane ekonomije, pogotovo u Dalmaciji gasile, i taj trend valja okrenuti, ali ne na način da se sada zanemari turizam, zaključuje Branko Grčić.
Prema podacima Hrvatske turističke zajednice, u Hrvatskoj aktualno boravi oko 33.000 turista, što je tri puta više nego pred dva tjedna.
Preokrenuo se i trend, pa je opet više stranih turista – njih nešto više od 21.000 – nego gostiju iz Hrvatske.
Najviše noćenja ostvaruju Nijemci, pa Slovenci te potom turisti iz Austrije, Bosne i Hercegovine te Češke.
Pred godinu dana u Hrvatskoj je boravilo 315.000 turista. Po broju gostiju prvi je Vir, a slijede Rovinj, Medulin, Mali Lošinj i Krk.
Facebook Forum