Više od 400 hiljada ljudi u zemljama Zapadnog Balkana moglo bi pasti u siromaštvo, bez vladinog odgovora, a značajno bi se smanjila i srednja klasa, procjene su Svjetske banke u novom izdanju Biltena o zdravstvu, siromaštvu, obrazovanju, radu, socijalnoj zaštiti i kvalitetu zraka na Zapadnom Balkanu.
"Mnogi od onih koji bi mogli osiromašiti, trenutno ne koriste nikakvu socijalnu zaštitu, a riziku su naročito izloženi radnici u neformalnom sektoru, koji nemaju osiguranje od nezaposlenosti i ne ostvaruju pravo na drugu podršku", ističe se u informaciji za medije Svjetske banke.
Navodi se i kako je regija naročito osjetljiva na ovu i buduće javno-zdravstvene krize, s obzirom na nisku i neefikasnu potrošnju po stanovniku prije krize, u poređenju sa Evropskom Unijom.
"Veliko zagađenje zraka u nekoliko velikih gradova, te s tim u vezi, veća stopa respiratornih oboljenja, povećava tu osjetljivost, naročito ukoliko bi se pandemija vratila tokom sljedeće zime", dodaje se u informaciji.
U Svjetskoj banci ističu i kako će neophodno zatvaranje škola, da bi se smanjilo širenje virusa, dovesti do značajnog smanjenja ishoda učenja, za čiju će nadoknadu možda trebati godine.
"Procjenjuje se da bi se broj onih koji ne posjeduju osnovnu sposobnost čitanja mogao povećati sa sadašnjih 53, na 61 procenat, ukoliko škole budu zatvorene do kraja juna. Obrazovni uticaji će biti neproporcionalno veći za one u nepovoljnijem položaju, pri čemu će značajan dio učenika nazadovati u pravcu funkcionalne nepismenosti i potencijalnog prekida školovanja", stoji u informaciji za medije Svjetske banke.
