Vukovarski HDZ-ov gradonačelnik Ivan Penava, svih 10 vijećnika HDZ-a u Gradskom vijeću i svi lokalni lideri stranke izišli su iz HDZ-a, izvijestili su na konferenciji za novinare u Vukovaru.
Tri su razloga njihovog izlaska - neprocesuiranje ratnih zločina nad vukovarskim Hrvatima 1991. godine, ekonomsko zanemarivanje Vukovara od strane svih HDZ-ovih vlada i dogovor HDZ-a i stranke srpske manjine SDSS, da će popisivači na popisu stanovništva 2021. godine, u područjima gdje ima mnogo manjinaca, biti također manjinci.
Penava je najavio da će se on, i drugi koji su s njime izišli, na predstojećim parlamentarnim izborima kandidirati na listi Domovinskog pokreta Miroslava Škore, ali da se ne protivi mogućem postizbornom koaliranju Škore s HDZ-om.
- Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 5. srpnja
- Plenković ostaje na čelu HDZ-a, slijedi li obračun sa 'desnijima'?
Na popisu stanovništva 2011. godine, udio Srba u stanovništvu se povećao prema ranijem popisu, i iznosio je više od 33 posto, pa su ispunjeni zakonski uvjeti za ravnopravnu službenu upotrebu jezika i pisma srpske manjine.
Vlada lijevog centra, postavljala je 2013. i 2014. godine, ploče na državne institucije u Vukovaru na hrvatskom i sprskom, odnosno latinici i ćirilici.
Međutim, prosvjednici su ih redom porazbijali.
Gradsko vijeće Vukovara sa HDZ-ovom većinom, a na prijedlog tadašnjeg HDZ-ovog gradonačelnika Ivana Penave, 2015. godine je izglasalo da ploče i nazivi na javnim ustanovama i ulicama i trgovima Vukovara budu na latinici i hrvatskom. One na ćirilici i srpskom nisu predviđene.
Ustavni sud je osporio njihove odluke, ali se nije nastavilo sa postavljanjem ploča na dva jezika i dva pisma.
U ratu u Hrvatskoj 1991. godine Vukovar je teško porušen, većina nesrpskog stanovništva grada je prognana, a njih nekoliko tisuća završilo je u logorima i zatvorima u Srbiji.
Opsada Vukovara trajala je tri mjeseca, a neprekidni napadi avijacije, tenkova i pješadije JNA, dobrovoljačkih paravojnih jedinica iz Srbije i paravojnih postrojbi hrvatskih Srba, trajali su od 14. rujna do pada grada 18. studenog.
Grad je branilo ukupno 1.800 hrvatskih policajaca i vojnika. U ta tri mjeseca i danima nakon ulaska JNA i paravojnih postrojbi u grad poginulo je ili ubijeno 2.717 osoba, a još preko pet stotina osoba vodi se kao nestala.
Do 1997. Vukovar je bio pod kontrolom pobunjenih hrvatskih Srba, a te godine mirnom reintegracijom vraćen je u ustavno-pravni poredak Hrvatske.
