Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je u srijedu optužnicu protiv Milarema Berbića, koji se tereti da je počinio krivično djelo protivzakonito formiranje i pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim organizacijama.
Kako se navodi u optužnici Tužilaštva BiH, Berbić je napustio područje Bosne i Hercegovine sa ciljem pridruživanja stranoj vojnoj ili paravojnoj formaciji koja djeluje van Bosne i Hercegovine.
Prema optužnici, dolaskom u Siriju, Berbić je postao pripadnik paravojne formacije koje je bila pod okriljem IDIL-a, gdje je bio pripadnik sve do početka 2019. godine kada su ga zarobile kurdske snage, nakon čega je iz Sirije deportovan u Bosnu i Hercegovinu.
U Bosnu i Hercegovinu su na temelju INTERPOL-ove crvene potjernice 19. decembra 2019. godine iz Sirije, osim Milarema Berbića, deportovani i Armen Dželko, Emir Ališić, Jasmin Keserović, Senad Kasupović, Hamza Labidi i Muhamed Dunić. Smatraju se posljednjim militantima IDIL-a, s obzirom na to da su u redovima ove organizacije ostali do samoga kraja.
Nakon ročišta održanog odmah po deportaciji, Sud Bosne i Hercegovine je na osnovu međunarodnih potjernica, za deportirane bh. državljane iz Sirije, odredio mjere pritvora.
Tada je Miralem Berbić izjavio da je u Siriju otišao kako bi doveo kćerku koja je tamo otišla s mužem. Nakon što je, kako je kazao, prevaren, nije više bilo načina da se vrati.
Tokom ročišta Berbić je tvrdio i da je u Siriji uglavnom obavljao poslove održavanja kuća u tzv. ketibi (četi u kojoj je boravio), te da nije posjedovao nikakvo oružje, osim "turskog pištolja".
Armen Dželko, Senad Kasupović i Jasmin Keserović, optuženi za ratovanje u Siriji, u aprilu ove godine pred Sudom BiH negirali su krivicu.
U BiH je 19. decembra 2019. godine vraćeno još šest žena i 12 djece, od čega jedno dijete bez roditelja.
Prema podacima do kojih je RSE došao, u Siriji je u zatvorima kampovima ostalo 82 bh. državljana, od čega najveći broj djece.
