Miljenko Jergović, Ivan Lovrenović, Željko Ivanković i Ivica Đikić, članovi PEN centra u Bosni i Hercegovini (BiH), napustili su tu organizaciju ili su podnijeli ostavke u njoj zbog pisma kojim su se drugi članovi usprotivili misi za Bleiburg u Sarajevu.
Na službenoj stranici P.E.N. centra u Bosni i Hercegovini objavljeno je 9. maja ‘Protestno pismo protiv najavljene mise za Bleiburg’, s potpisima jednoga broja članova PEN-a.
Željko Ivanković nije želio komentarisati za Radio Slobodna Evropa (RSE) razloge napuštanja PEN centra, ističući kako je sve obrazložio u pismu.
"Žurba, forsiranje i prekratko vrijeme da se uopće išta suvislo kaže, te iznenađujuće isključivanje nekih ljudi, učinili su izjavu nedovoljno diferenciranom i nijansiranom, ponegdje čak grubom i nezgrapnom, nedostojnom P.E.N.-a. No, to bi bila stvar autora i potpisnika da nije objavljena na službenoj stranici P.E.N. Ne želeći dizati tenzije u vrijeme kad je posvemašnja histerija već bila zahvatila tijesnu sarajevsku kotlinu, sad i u tišini, premda ne stoga i manje rezolutno, kao predsjednik Skupštine P.E.N.-a, molim da me se briše iz članstva P.E.N.-a, a što znači i da neopozivo podnosim ostavku na mjesto predsjednika Skupštine P.E.N. Centra BiH", napisao Ivanković u pismu.
Ivica Đikić, u pismu, od Uprave PEN-a traži da ga izbriše, navodeći kako ni na koji način nije bio obaviješten o nastanku i objavi pisma protiv najavljene mise.
"Ne mogu pristati na to da se pod okriljem P.E.N. centra jednoj vrlo kompleksnoj i delikatnoj temi, kao što je tema koju znamo pod skupnim imenom 'Bleiburg', pristupa jednodimenzionalno, kategorično i parolaški ostrašćeno", napisao je Đikić.
Miljenko Jergović je naveo da prestaje biti član, jer ‘ne nalazi svjetonazorske, kulturne ni identitetske veze između P.E.N. centra u Bosni i Hercegovini, u čijem je osnivanju 31. oktobra 1992. sudjelovao, i P.E.N. centra u Bosni i Hercegovini koji danas postoji’.
Ivan Lovrenović je u pismu naveo kako je razloga za distanciranje i izlazak iz PEN-a bilo i ranije, a da je objavljenim pismom nestao i posljednji razlog za ostanak u njemu.
"Ne mislim da je povijest moguće, osim ideološki omeđeno, razvrstati na njezinu bolju i goru, humaniju i nehumaniju stranu, niti da pisac ima zadaću ‘zastupanja’ neke od tih strana, kao što se sugerira u pismu članova bosanskohercegovačkoga P.E.N.-a od 9. maja 2020. godine. Po mome uvjerenju piščevo je da historiju ispituje i nastoji razumjeti u njezinim satirućim učincima na konkretne ljudske živote i sudbine. U svim njezinim 'stranama’”, napisao je Lovrenović.
Protestnim pismom, objavljenim 9. maja, povodom evropskog Dana pobjede nad fašizmom, članovi i članice PEN Centra u Bosni i Hercegovini istakli su da potvrđuju odanost antifašističkim vrijednostima slobode, jednakosti i tolerancije među ljudima, koje su istovremeno i vrijednosti koje zagovara Povelja Međunarodnog PEN-a.
"Zbog toga smatramo da je ideja da se u Sarajevu organizira komemorativna misa za fašiste i njihove simpatizere koji su nastradali u povlačenju fašističkih i nacističkih snaga prema Bleiburgu sramotna za ovaj grad i za ovu zemlju. Antifašistička pozicija koju zastupamo je bolja i humanija strana povijesti, i u to ime, iz poštovanja prema brojnim nevinim žrtvama ustaških zločina, zahtijevamo da se planirana misa otkaže", naveli su u protestnom pismu.
Pismo su potpisali Vladimir Arsenić, Damir Arsenijević, Anisa Avdagić, Selvedin Avdić, Adisa Bašić, Nidžara Ahmetašević, Bjanka Alajbegović, Amir Brka, Darko Cvijetić, Aleksandra Čvorović, Zlatko Dizdarević, Ferida Duraković, Predrag Finci, Fadila Nura Haver, Tarik Haverić, Jasmina Husanović, Nedžad Ibrahimović, Lejla Kalamujić, Enver Kazaz, Senada Kreso, Asmir Kujović, Andrea Lešić, Senka Marić, Tanja Miletić Oručević, Ervin Mujabašić, Senadin Musabegović, Elvedin Nezirović, Andrej Nikolaidis, Ljubica Ostojić, Izet Perviz, Elma Porobić, Zvonimir Radeljković, Amira Sadiković, Goran Sarić, Mirsad Sijarić, Goran Simić, Tanja Stupar Trifunović, Jasna Šamić, Šejla Šehabović, Sanja Šoštarić, Mustafa Zvizdić i Emina Žuna.
Međunarodni P.E.N. je svjetska organizacija pisaca angažovanih u promovisanju književnosti i međusobnog razumijevanja ljudi preko nacionalnih granica i granica između kultura.
U Sarajevu je u katedrali, 16.maja održana misa za žrtve bleiburškog križnog puta, kao i svih drugih žrtava rata i poraća.
Na misi, koju je predvodio kardinal Vinko Puljić je bilo prisutno dvadeset osoba, a među njima i predstavnici Hrvatskog narodnog sabora i ambasador Hrvatske u Bosni I Hercegovini Ivan Sabolić.
Pokrovitelji mise su bili Hrvatski sabor, Hrvatska biskupska konferencija i Počasni blajburški vod.
U vrijeme trajanja mise, više hiljada građana Sarajeva je krenulo u mimohodu od naselja Marijin Dvor, gdje je pred oslobođenje Sarajeva 1945. godine, ustaški režim objesio 55 antifašista, do Vječne vatre u centru grada.
Organizator je bio SABNOR (Savez antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata) u BiH.
