Američka komisija za ljudska prava objavila je Godišnji izvještaj o religijskim slobodama za 2020. godinu.
Izvještaj se fokusira na 29 država koje dijeli na dvije grupe i donosi listu država koje su posebno zabrinjavajuće u pogledu kršenja religijskih sloboda: Burma, Kina, Eritreja, Indija, Iran, Nigerija, Sjeverna Koreja, Pakistan, Rusija, Saudijska Arabija, Sirija, Tadžikistan, Turkmenistan i Vijetnam.
Takođe i listu zemalja za koje se daje preporuka State Departmentu da obrati pažnja i prati stanje religijskih prava i sloboda: Afganistan, Alžir, Azerbejdžan, Bahrein, Centralno Afrička Republika, Kuba, Egipat, Indonezija, Irak, Kazahstan, Malezija, Nikaragva, Sudan, Turska i Uzbekistan.
Prema autorima izvještaja, gdje treba pratiti stanje?
U decembru 2019. State Department je na listu država u kojima se treba pratiti stanje religijskih sloboda dodao Kubu, Nikaragvu i Nigeriju a Komisija je preporučila da se među "subjekte od posebnog interesa" (entities of particular concern – EPC) uključe tzv. Islamska država Iraka i Sirije (IDIL), afganistanski talibani, Al-Šabab iz Somalije, Boko Haram u zapadnoj Africi, jemenski Huti, ISIS-Korasan, ogranak IDIL-a aktivan u Afganistanu i Pakistanu, Al-Nusra Front i Al-Kaida na Arabijskom poluostrvu.
Naglašava se napredak po pitanju vjerskih sloboda u dvije zemlje – Sudanu i Uzbekistanu koje su tokom 2019. ostvarile pozitivan pomak.
Sudan, gdje je na masovnim protestima svrgnut islamistički režim Omara El-Bašira srušen u aprilu 2019. nakon čega je uslijedilo uspostavljanje civilno-vojne vlade.
U ovoj državi prijelazni ustav više ne identifikuje islamski zakon kao primarni izvor i uključuje odredbe koje osiguravaju slobodu vjere i vjeroispovijesti. Zbog niza promjena u ovoj zemlji Sudan je svrstan na listu država koje se trebaju pratiti i skinut sa liste država od posebnog interesa i zabrinutosti.
Uzbekistan je tokom 2019. napravio značajne pozitivne korake - pod predsjednikom Šavkatom Mirzijojevim ukinute su dugogodišnje racije vjerskih zajednica sprovođene zbog neregistrovanih djelatnosti ili neovlaštene distribucije i posjedovanja vjerske literature.
Zašto je Uzbekistan dobio pozitivne ocjene?
U avgustu 2019. uzbekistanska vlada je najavila da će zatvoriti zloglasni zatvor Jaslik u kojem su progonjeni i mučeni zatvorenici zbog svojih vjerskih ubjeđenja, stoji u izvještaju Komisije. Uzbekistan se kao i Sudan nalazi na listi čije stanje vjerskih prava i sloboda se i dalje treba pratiti.
S druge strane, ukazuje se na bilježenje negativnosti u Indiji tokom 2019. gdje je nacionalna vlada iskoristila ojačanu parlamentarnu većinu premijera Narandre Modija za kršenje vjerskih sloboda, naročito muslimana.
Koja kršenja prava u Indiji su navedena?
Najznačajnije kršenje vezano je za Amandman o državljanstvu na Zakon kojim se olakšava dobijanje državljanstva za nemuslimane migrante iz Afganistana, Bangladeša i Pakistana koji već borave u Indiji. Indija se zbog toga našla na listi država koje su od posebnog značaja i izazivaju zabrinutost u pogledu vjerskih prava i sloboda, kako stoji u izvještaju.
Od ostalih 29 država uvrštenih u izvještaj Radio Slobodna Evropa (RSE) donosi prikaz stanja u Rusiji, Kini, Sjevernoj Koreji i Turskoj.
Zabrane u Rusiji
Što se tiče Ruske Federacije, Američka komisija za ljudska prava navodi da je među oko 142 miliona ruskih građana, 68 posto ruskih pravoslavaca, oko sedam posto muslimana, a 25 ostalih u koje spadaju katolici, protestanti, budisti, Jevreji, bahajci...
Ruska vlada nezavisnu vjersku djelatnost doživljava kao prijetnju socijalnoj i političkoj stabilnosti i vlastitoj kontroli, dok istovremeno njeguje odnose s tzv. "tradicionalnom" religijom, piše u izvještaju.
Vlada provodi zakone koji ograničavaju vjersku slobodu, uključujući zakon o religiji iz 1996.; zakon iz 2002. o borbi protiv ekstremizma i zakone novijeg datuma o bogohuljenju, "pokretanju vjerske mržnje" i "misionarskoj aktivnosti".
U izvještaju se navodi da Zakon protiv ekstremizma ostavlja širok prostor interpretacijama jer mu nedostaje jasna definicija ekstremizma i nasilje ili zagovaranje nasilja nije preduslov da se neko djelovanje označi kao ekstemističko.
Budući da se gotovo svaki govor može procesuirati, zakon je moćno sredstvo za zastrašivanje vjerskih zajednica - mogu biti finansijski ucijenjene ili na crnoj listi, a pojedinci mogu biti predmet kriminalnog gonjenja.
Navodi se da je na kraju izvještajnog razdoblja u Ministarstvo pravosuđa Ruske Federacije popis ekstremističkih sadržaja brojao 5.003 predmeta, čiji je posjedovanje kriminalizovano.
Zabrana Jehovinih svjedoka
Jehovini svjedoci su zabranjeni u aprilu 2017. Zaplijenjena je njihova imovina, kako se u izvještaju navodi, vrijedna oko 90 miliona dolara. Brojni su uhapšeni, poslani na služenje vojnog roka i slično.
U februaru 2019. sud u Orjolu osudio je Dennisa Christensena na šest godina zatvora zbog vođenja grupe Jehovinih svjedoka.
Takođe tokom februara, lokalne vlasti u Surgutu pritvorile su i mučile grupu od 19 Jehovinih svjedoka. U novembru 2019. sud u sibirskom gradu Tomsku osudio je drugog čovjeka, Sergeja Klimova, na šest godina zatvora zbog vođenja grupe Jehovinih svjedoka.
U oktobru je bilo čak 83 kućne provale u domaćinstva pripadnika Jehovinih svjedoka širom Rusije.
U martu 2019. na Krimu naoružani pripadnici ruske službe sigurnosti (FSB) izvršili su pretres u najmanje osam domova i pritvorio šest članova Jehovinih svjedoka radi ispitivanja. Ruske vlasti su nakon toga optužile jednog od njih za 'ekstremizam'.
Muslimana u Rusiji ima oko 6,5 miliona, a vlasti definišu što su im dopuštene religijske prakse, imami, institucije i ostalo, ali je islamska literatura zabranjena u Rusiji. Vlasti su na okupiranom dijelu Krima izvodile masovne racije protiv krimskih Tatara.
Od aneksije Krima 2014. većinska muslimanska zajednica je izložena različitim vrstama pritisaka kao što je isključivanje struje džamijama neposredno prije mjeseca ramazana koji se ne može slaviti bez službene dozvole koju je teško dobiti ili se za njeno izdavanje mora platiti mito, stoji u izvještaju.
Kineski ateizam
Što se tiče Kine, u Godišnjem izvještaju za 2020. i preporukama se kao osnovni podaci za tu zemlju navodi da ta komunistička i službeno ateistička zemlja od oko 1,38 milijardi stanovnika kao religije/vjerovanja priznaje budizam, taoizam, islam, katolicizam i protestantizam.
Budista je 18,2 posto, hrišćana 5,1 posto, 1,8 posto je muslimana, 21,9 posto su narodna vjerovanja, a 52,2 posto se ne izjašnjava o svojoj religiji/vjerovanju.
Član 36. Ustava Narodne Republike Kine građanima omogućava slobodu religijskog vjerovanja i preporučuje vladi da zaštiti "normalne religijske aktivnosti".
Međutim, određuje se i da te religijske aktivnosti "ne mogu narušavati javni red, zdravlje građana ili se miješati u obrazovni sistem", a Ustavom su zabranjene i vjerske organizacije koje su "podložne stranoj dominaciji".
Upravo tu odredbu, navodi se u ovom izvještaju, vlada koristi kako bi se strogo kažnjavali Ujguri i drugi muslimani, tibetanski budisti, hrišćani i druge vjerske grupe.
Upotreba tehnologije za nadzor vjerskih manjina
U 2019. uslovi za slobodu vjere u Kini nastavili su da se pogoršavaju, bilježi izvještaj. Kineska vlada stvorila je visokotehnološki nadzor države, koristeći prepoznavanje lica i umjetnu inteligenciju za nadzor vjerskih manjina.
Novi propis koji je stupio na snagu od 1. aprila 2019. zahtijeva se da vjerski prostori imaju zakonske zastupnike i profesionalne računovođe. Za neke manje vjerske prostore, posebno u ruralnim područjima, ove zahtjeve nije moguće ispuniti, navodi izvještaj.
Nezavisni stručnjaci procijenjuju da je između 900.000 i 1,8 miliona Ujgura, Kazahstanaca, Kirgistanaca i drugih muslimana zatočeno u više od 1.300 logora u Xinjiangu.Iz izvještaja Američke komisije za ljudska prava za 2020.
"Nezavisni stručnjaci procijenjuju da je između 900.000 i 1,8 miliona Ujgura, Kazahstanaca, Kirgistanaca i drugih muslimana zatočeno u više od 1.300 logora u Xinjiangu, (...) Pojedini su poslani u logore zbog nošenja dugih brada, odbijanja alkohola ili drugog ponašanje koje vlasti smatraju znakovima 'vjerskog ekstremizam'", stoji u izvještaju.
Svjedočenja o mučenjima i zlostavljanjima u logorima
Bivši zatočenici izvještavaju da su pretrpjeli mučenja, silovanja, sterilizacije i druga zlostavljanja. Osim toga, gotovo pola miliona muslimanske djece odvojeno je od svojih porodica i smješteno u internate.
Tokom 2019. godine, logori su se sve više prebacivali u kampove za preobrazovanje i prisilni rad gdje su zatočenici bili prisiljeni da rade u fabrikama pamuka i tekstila.
Izvan logora, vlada je nastavila raspoređivati službenike kojima je dužnost da žive sa muslimanskim porodicama i izvještavaju o bilo kakvim znakovima "ekstremističkog" vjerskog ponašanja.
"U međuvremenu, vlasti u Xinjiangu i drugim dijelovima grada Kina je uništila ili oštetila hiljade džamija i uklonili znakove na arapskom jeziku iz muslimanskih preduzeća", navodi se u izvještaju Američke komisije za ljudska prava za 2020.
Bez promjene u poziciji tibetanskih budista
Što se tiče tibetanskih budista, u izvještaju se navodi kako se nastavlja njihova prisilna asimilacija, da vlasti kontrolišu obrazovanje budističkih sveštenika, da lokalne vlasti zabranjuju djeci da posjećuju religijske festivale, te da su kao "organizirani kriminal" proglašene civilne organizacije koje promoviraju tibetanski jezik i kulturu.
Tibetanskog duhovnog vođu Dalaj Lamu, koji živi u egzilu, vlasti i dalje optužuju za bogohuljenje i separatizam, a redovnici i redovnice koji ne odbacuju Dalaj Lamu se protjeruju iz samostana, zatvaraju i muče, navodi se u izvještaju.
Tortura na pokretom Falun Gong
Što se tiče vjerskog pokreta Falun Gong izvještaj bilježi da "hiljade Falun Gong sljedbenika je uhapšeno tokom 2019. godine zbog vježbanja meditativnih pokreta ili distribucije literature o svojim uvjerenjima. Zagovornici ljudskih prava i naučnici iznijeli su dokaze da je praksa vađenja organa zatvorenika - za koje se mnogi vjeruju da su bili Falun Gong praktikanti – nastavljena u znatnoj mjeri."
Pojavili su se brojni izvještaji u kojima se govori da su kineske vlasti srušile mahajanske, budističke, daoističke i konfucijanske statue za koje se tvrdilo da su "nedozvoljene".
Kineske vlasti su pretresale ili zatvorile na stotine protestantskih crkava tokom 2019. među kojima je i crkva u provinciji Henan i crkva Šounvang u Pekingu, navodi izvještaj.
Što se tiče odnosa kineskih vlasti prema hrišćanima, u izvještaju se navodi da su brojni izvještaji o zatvaranju tajnih crkava, uništavanju kipova, knjiga, Biblija.
Osim toga, vlasti širom zemlje uklonile su krstove sa crkava, zabranjeno je sudjelovanje mlađih od 18 godina na vjerskim službama a slike Isusa Hrista ili Djevice Marije zamjenjivane su sa slikama predsjednika Si Đinpinga.
Sjeverna Koreja religija u podzemlju
U 2019. uslovi za slobodu vjere u Sjevernoj Koreji – takođe Demokratska narodna republika Koreja – ostali su među najgorima na svijetu.
Sjevernokorejski ustav nominalno daje slobodu vjerskog uvjerenja, ali takođe zabranjuje religiju za "privlačenje stranih snaga ili za nanošenje štete državi."
Vlada tretira religiju kao prijetnju ideologiji koju širi država, poznatu kao Juche, koja propovijeda "samopouzdanje i vlastiti razvoj", navodi izvještaj.
Hrišćani su posebno ranjivi u Sjevernoj Koreji, jer ih vlada smatra podložnim stranim utjecajima. Praktikovanje vjere održava se u tajnosti izvan ograničenog broja objekata koji su pod pokroviteljstvom države.
Sjeverna Koreja ima mrežu zatvoreničkih kampova i kampova za radno osposobljavanje za smještaj, prema procjenama, između 80.000–120.000 zarobljenika savjesti i drugih proglašenih "neprijateljima države".Iz Američkog izvještaja o ljudskih pravima za 2020.
"Bilo ko koga uhvate kako praktikuje religiju ili se čak samo sumnja da privatno ima religiozne poglede podvrgnut je žestokim kaznama, uključujući hapšenje, mučenje, zatvor i čak pogubljenje. Posjedovanje i distribucija religioznih tekstovi ostaju kazneno djelo prema sjevernokorejskom zakonu. Zbog straha od hapšenja ili progona, većina sjevernokorejskih hrišćana posvećeno je svojoj vjeri u 'podzemlju'", piše izvještaj.
Godine 2019. objavljena su i izvještaji da se pokret Falun Gong, koji je ponikao u Kini, proširio na Sjevernu Koreju što je potaklo vlasti da pokrenu akciju protiv sljedbenika ovog vjerskog pokreta.
O uslovima u radnim kampovima u Sjevernoj Koreji
Sjeverna Koreja ima mrežu zatvoreničkih kampova (kyohwaso) i kampova za radno osposobljavanje (rodongdanryondae) za smještaj, prema procjenama, između 80.000–120.000 zarobljenika savjesti i drugih proglašenih "neprijateljima države".
Zatvorenici su prisiljeni osigurati tešku radnu snagu i trpe loše životne uslove, pothranjenost i druge oblike zlostavljanja. Neki stručnjaci procjenjuju da u kampovima drže na desetine hiljada hrišćana. Posjedovanje Biblije smatra se dokazom 'političkog kriminalnog djela'.
Zašto se stanje u Turskoj pogoršava?
Od evropskih zemalja, u izvještaju je navedena i Republika Turska koja se nalazi na listi zemalja na koje treba obratiti pažnju i pratiti stanje vjerskih prava i sloboda.
Navodi se da u zemlji živi oko 82 miliona stanovnika od kojih su 99,8 posto muslimani, većinom suniti iako se procjenjuje da je među njima od 10 do 25 miliona alevita, najbrojnije vjerske manjiske zajednice u Turskoj, koje turske vlasti smatraju muslimanima.
Navodi se da se stanje ljudskih prava od pokušaja puča 2016. pogoršava, te da je u dvije godine oko 150.000 ljudi uhapšeno zbog navodne povezanosti s tim događajem. Zatvoreno je više od 150 medija. Predsjednik Redžep Tajip Erdoan reizabran je 2018. nakon izmjene ustava kojom su mu dane proširene izvršne ovlasti.
Nijedna religija ne uživa potpuni pravni status.
Direktorat za religijska pitanja (Diyanet) upravlja prakticiranjem islama. Sve druge religije su pod upravom Generalnog direktorata za fondacije (Vakiflar).
Prema novom kurikulumu, kurs religijske kulture i morala je obavezan predmet, koji ne moraju slušati nemuslimani, budući da je fokusiran na islam, ali mu moraju prisustvovati aleviti.
Lider Grčke pravoslavne crkve po zakonu mora biti (i) turski državljanin. Patrijarh Armenske pravoslavne crkve bira se od 2010., ali još uvijek zbog različitih zabrana vlasti nisu održani izbori za novog.
U provladinim medijima, navodi se u izvještaju, stalno se nailazi na antisemitističke poruke, a antisemitistički govor zabilježen je i kod visokih dužnosnika vladajuće stranke AKP.
U nekoliko slučajeva 2019. godine jermenska, asirska i grčka vjerska i kulturna nalazišta, uključujući brojna groblja, bila su ozbiljno oštećena ili uništena. U nekim slučajevima zbog zanemarivanja, ali i zbog vandalizma ili građevinskih projekata koje je odobrila država, dok su se alevitska svetišta u pokrajina Šivas suočila sa sličnim prijetnjama nakon izdavanja dozvole za izgradnju rudnika za okolno područje.
U avgustu 2019. turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan prisustvovao je postavljanju kamena temeljca za sirijsku pravoslavnu crkvu u Istanbulu, što je okarakterisano kao prva novoizgrađena crkva u istoriji turske republike.
Facebook Forum