Požurit ćemo sa donošenjem posebnog zakona o obnovi Zagreba nakon potresa od 22. ožujka, najavio je hrvatski premijer Andrej Plenković nakon sastanka resornih ministara, prvih ljudi grada Zagreba i eksperata, među ostalim i dekana zagrebačkog Arhitektonskog i Građevinskog fakulteta.
"Mi ćemo sagledati sve njihove sugestije i u sljedećim tjednima pripremiti kvalitetan zakonski okvir kako bismo omogućili početak obnove onih zgrada koje su oštećene u ovom potresu. Mislim da je bilo vrlo korisno i očekujem daljnju dobru suradnju između grada Zagreba, nadležnih ministarstava - posebno Ministarstva graditeljstva i ostalih kolega sa stručnim udrugama na ovu temu", kazao je Plenković u petak (24. travnja).
Na novinarsko pitanje kazao je kako se nije govorilo o datumu donošenja zakona.
Centar i sjeverni dio Zagreba ozbiljno su oštećeni u potresu 22. ožujka. Od oko 18.000 oštećenih objekata statičari su pregledali njih 13.000, a od toga je za 4.000 objekata rečeno da nisu upotrebljivi. Poseban zakon o obnovi još nije donesen, a vlasti najavljuju da će se sa masovnom konkretnom obnovom krenuti tek ujesen, nakon donošenja zakona.
Pred šest godina Hrvatsku je pogodila jedna druga prirodna katastrofa, iz čije obnove možda neka iskustva pomognu.
Nedostaci postojećih zakona
Novinar dnevnika "24 sata" Ivan Pandžić pratio je obnovu rodne Gunje u Slavoniji, nakon što je Sava 2014. godine probila nasip i poplavila Gunju, a kao novinar prati rad Ministarstva graditeljstva. On za RSE kaže kako je iz onoga što je zadesilo Gunju trebalo naučiti da je potreban novi zakon o obnovi nakon katastrofalnih događaja, jer se već tamo vidjelo da su postojeći zakoni prespori i previše se preklapaju u nadležnostima da bi omogućili brzu i efikasnu obnovu:
"Međutim – toga nema! Mi sada i dalje moramo donijeti novi zakon, jer nemamo efikasno zakonsko oružje i oko toga se sada lome koplja. Naravno, ljudi čekaju", konstatira Pandžić.
Pandžić kaže kako je obnova Zagreba ogroman financijski kolač od kojeg će svatko željeti otkinuti što veći dio. Javni sukob između zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića i Ministarstva graditeljstva, pogotovo državnog tajnika u Ministarstvu Željka Uhlira koji vodi izradu zakona je vrlo glasan i ne jenjava, podsjeća naš sugovornik.
"Tu je i borba za koncept kako će se sve obnoviti i tu svakako imaju interesa i tvrtke povezane sa jednima ili sa drugima, premda to svi negiraju", kaže Pandžić.
Danak brzini
Može li se još što naučiti iz obnove Gunje? Iako situacija nije jednaka - možemo, kaže Pandžić. On podsjeća da je za Gunju napravljen pozivni natječaj za tipsku kuću, izostavljene su najskuplja i najjeftinija ponuda i svima je predloženo da prihvate neku uprosječenu cijenu.
"Dvadeset tvrtki je dobilo posao obnove svih javnih objekata i privatnih kuća u Gunji. Međutim, onda se pokazalo da su te tvrtke prodale posao drugoj ruci, a sebi ostavile 20 posto provizije. Druga ruka je prodala trećoj i ostavila sebi još 20 posto provizije- I onda je treća ruka prodala četvrtoj ruci, tako da vam je obnova nekih objekata – ono što sam ja vidio račune – ono što je trebalo koštati 100, i toliko je država platila – kada su prošle sve te ruke, ta je obnova na kraju odrađena za - četrdeset, da budem slikovit, " prepričava Pandžić svoja novinarska iskustva.
To se nije trebalo dogoditi, ali to je bio danak brzini, jer su svi imali pravo uzeti podizvođače, kaže Pandžić.
"Očito je", nastavlja, "da su se samo veliki mogli javiti na natječaj, ponuditi više cijene i onda to prodavati nižima, što nije baš moralno".
Oko ukupnog troška obnove Gunje i dalje se vode polemike između ministara u tadašnjoj vladi lijevog centra i desnih stranaka, tako da zvaničnog podatka nema, ali Pandžić smatra da se radi o oko 850 miljuna kuna.
Što se tiće potresa u Zagrebu, prema procjeni domaćih i stranih eksperata koju je iznio ministar graditeljstva Predrag Štromar, ukupne štete na objektima iznose 42 milijarde kuna, nešto preko pet i po milijardi eura.
Oštećene su škole, bolnice, muzeji, fakulteti, javna infrastruktura, stanovi u stambenim kućama,obiteljske kuće i drugo, a procjena medija je da je 20.000 Zagrepčana potražilo smještaj kod rodbine ili prijatelja, jer su im stanovi u centru Zagreba previše oštećeni da bi se u njima moglo živjeti.
Facebook Forum