Vakcinu protiv COVID-19 razvija oko šezdeset kandidata širom svijeta i u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) očekuju prve rezultate u nekoliko narednih sedmica, nakon čega bi se trbalo znati koja bi bila najprikladniji kandidat, kaže u intervjuu za Radio Slobodna Evropa dr. Victor Olsavszky, šef ureda Svjetske zdravstvene organizacije u BiH.
On podsjeća da je stav SZO da prebrzo ukidanje ograničenja može dovesti do ubojitog oživljavanja bolesti.
RSE: Da li Bosna i Hercegovina uspješno provodi mjere zaštite kako bi se zaustavilo širenje virusa korona?
Olsavszky: Pa, uspješno ili ne vidjećemo naravno. Ali, također možemo reći da Bosna i Hercegovina radi ono što većina ostalih zemalja radi, pokušava implementirati ove mjere, kako ih zovemo “socijalne distance” (fizičke distance op.a). I sudeći prema broju zabilježenih slučajeva u Bosni i Hercegovini kao i brzini zaraze, rekao bih da su do sada te mjere uspješne ili barem pomažu. Sve u svemu, rekao bih da su do sada implementirane uspješno.
Svrha testiranja
RSE: Ima li po vašem mišljenju dovoljno testiranja na COVID-19 u BiH, treba li ih biti više?
Olsavszky: Pa, sada ću vam uzvratiti pitanjem, šta znači dovoljno? Znači, pitanje je šta da radimo sa testiranjima, šta je svrha testiranja? Mogu vam ukratko reći da se testira u dvije glavne svrhe. Prva i glavna je za uspostavljanje dijagnoze. Znači da imamo definiciju slučaja, koji su simptomi bolesti, znači test nam treba da potvrdimo to. To je jedna svrha.
Druga svrha je sa epidemiološke tačke gledišta, trebamo vidjeti gdje je virus, da li se još širi, jesmo li u stanju zaustaviti širenje i zato imamo preporuke od Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), u kojem slučaju raditi koju vrstu testiranja. Ima više strategija testiranja. Mi preporučujemo svim zemljama da testiraju što više mogu, ali također moraju uzeti u obzir realnu sliku zemlje, tehničke mogućnosti, radnu snagu, dostupnost testova i trebate znati da je dostupnost kupovine testova trenutno na međunarodnom tržištu problem.
- Da li podaci govore istinitu priču o pandemiji COVID-19?
- SZO o reaktivaciji COVID-19 kod oporavljenih pacijenata
RSE: Šta bi trebalo da urade vlasti u BiH, kako bi se osigurao veći broj testiranja, više respiratora i adekvatna oprema za medicinske radnike?
Olsavszky: Oni već rade, tako da mogu vam reći da mi kao Ujedinjene nacije ovdje, ne samo mi u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, nego ostale agencije Ujedinjenih nacija (UN), u stalnom smo kontaktu sa zdravstvenim autoritetima i sa ostalim autoritetima da im pomognemo kupiti još testova npr., da pripreme bolnice za teže slučajeve, da kupe medicinsku opremu neophodnu za kritične slučajeve, čuli ste za respiratore, ventilatore, zaštitnu ličnu opremu kao rukavice, maske i tako dalje. Neki od njih imaju svoj novac, ali također smo uspjeli pribaviti od donatora nešto novca.
Tako da mi pokušavamo u oba smjera - pomoći im da kupe svojim novcem, što radi Razvojni program Ujedninjenih nacija (UNDP) ili da to kupe uz pomoć donatorskog novca. Mogu vam reći da se očekuje otprilike 120 ventilatora spremnih da se uvezu u državu, znači negdje su u skladištu i uskoro će doći. Također je već kupljeno i distribuirano nešto više od milion maski. To su neke brojke sa kojima pokušavamo podržati zemlju, ali u međuvremenu morate znati da se i na lokalnom nivou vrši nabavka.
Zdravstveni sistem u BiH
RSE: Kako ocjenjujete kvalitet zdravstvenog sistema u Bosni i Hercegovini?
Olsavszky: Pa rekao bih, na osnovu onoga što sam mogao vidjeti od kada sam preuzeo mandat ovdje prije neke četiri godine, da se kvalitet poboljšava. I mi smo kao SZO imali nekih projekata i programa radeći zajedno sa njima da unaprijedimo kvalitet zdravstvenog sistema. Moramo praviti razliku između onoga što bi pacijenti možda rekli i šta bismo mi profesionalci rekli o kvalitetu sistema.
Kvalitet nije samo to kako su sobe ofarbane ili kakav je pristup zdravstvenoj zaštiti ili da li je zgrada nova ili ne. Daću vam primjer. Ako hronični pacijent ode porodničnom lijekaru samo po recept za lijek, i ako mu u toku posjete ne provjere krvni pritisak, onda kažemo da je to manjak kvaliteta. Tako da na ovu vrstu usluga gledamo kako se ponašaju i brinu o pacijentu. To su neke stvari koje pacijent možda i ne osjeti, ali mi kao profesionalci moramo gledati na to.
RSE: Kada se može očekivati vakcina, u kojoj je fazi istraživanje?
Olsavszky: Najčešće vakcinama treba nekoliko godina da budu pripremljene, ali također da se proizvode u masovnom obimu. Trenutno, za vakcinu protiv COVID-19 imamo šezdesetak kandidata u razvoju širom svijeta i očekujemo nekoliko prvih rezultata u nekoliko sedmica, da vidimo od tih šezdeset koja bi bila najprikladniji kandidat.
Kako god, ne možemo reći da ćemo, ne ranije od godinu dana, naći vakcinu koja radi kako treba, što znači da bude efikasna ali također da bude veoma sigurna, da ne proizvodi neželjene reakcije. U isto vrijeme tražimo također neke tretmane, možda ste čuli da za sad gledamo neke vrste lijekova poput Remdesivira, Lopinavira/Ritonavira, Interferona, Hydroxychloroquina i tako dalje. Veliko ispitivanje koje pokušavamo iskoordinisati da za nekoliko sedmica da vidimo jesu li oni dobri kandidati i da li se mogu preporučivati ili ne.
Popuštanje mjera
RSE: Neke zemlje najavljuju relaksaciju mjera zaštite, koje je vaše mišljenje o tome?
Olsavszky: Mi kažemo da prebrzo ukidanje ograničenja može dovesti do ubojitog oživljavanja bolesti. Zato predlažemo da se to radi postepeno i da se uzme u obzir najmanje četiri do pet važnih faktora. Prvi bi bio da je prenos iskontrolisan. Drugi bi bio da ima dovoljno dostupnih javnih zdravstvenih usluga i usluga opšte medicine.
Zatim ako nema rizika za izbijanje epidemije u posebnim uslovima poput ustanova za dugotrajno zbrinjavanje, te da su ti rizici minimizirani. I pod četiri, da se preventivne mjere trebaju implementirati na radnim mjestima, školama i drugim mjestima gdje ljudi obično idu. Znači, bitno je da se svi ti rizici moraju kontrolisati. I zadnje što je vrlo bitno je da su zajednice svjesne kada su uključene u ovu takozvanu tranziciju, ne zovemo je “kraj” nego tranzicija.
Reagovanje WHO
RSE: Je li kašnjenje Kine u informisanju o pojavi korona virusa doprinijelo razmjerama pandemije, i da li je zbog toga i Svjetska zdravstvena organizacija reagovala kasno?
Pandemija iz minuta u minut
Olsavszky: Pa samo ću vas podsjetiti na “timeline” dešavanja i kako smo mi reagovali na ovo, možda ćete moći sami presuditi, da li je bilo kasno ili na vrijeme. 31. decembra smo mi obaviješteni o prvom slučaju i taj prvi slučaj smo obavijestili 1. januara, kada je uspostavljeno i ono što zovemo Tim za upravljanje incidentima, tim za podršku, koji ima ulogu da koordinira sjedište Odbora za odgovore na regionalnom i nivou država.
Onda 5. januara zvanično informišemo sve članove o izbijanju epidemije prema međunarodnim zdravstvenim propisima. Desetog januara izdajemo sveobuhvatan paket uputstava za zemlje o tome kako detektovati, testirati i kako se izboriti sa potencijalnim slučajevima te kako zaštititi radnike u zdravstvenim ustanovama. 12. januara Kina je javno podijelila gentičku sekvencu COVIDA-19. Ovo je bila prva sekvenca, a da li je bilo kasno ili na vrijeme, to na vama ostavljam da presudite.
RSE: Je li svijet trenutno u fazi kada se kupuje vrijeme da se osposobe zdravstveni sistemi?
Olsavszky: Neke zemlje da. I rekao bih da je među njima Bosna i Hercegovina, jer što se nadamo sa ovim poduzetim mjerama može se desiti ono što mi zovemo "poravnanje krivulje". Visoki brojevi COVID-19 slučajeva, posebno kritičnih se neće pojavljivati u kratkom periodu. To znači da neće stavljati veliki pritisak na bolnice i na cijeli zdravstveni sistem. To daje vladama malo vremena da se pripreme.
Ali izvan pandemije, ovo daje svima nama odličnu lekciju da i veoma uspješni zdravstveni sistemi kao Francuska, Italija, USA itd nisu pripremljeni na ovakvu pandemiju. Zato za budućnost, vlade trebaju promisliti kako da se pripreme bolje što se tiče zdravstvenog sistema kao i cjelokupne zdravstvene radne snage, čak i za povećanjem radne snage u zdravstvu.
RSE: Koja je najvažnija poruka koju bi vlasti svih država na svijetu trebalo da izvuku iz ove krize?
Olsavszky: Da zdravstveni sistem znači zdravstvena sigurnost, a zdravstvena sigurnost znači bolja priprema zdravstvenog sistema. Ako želimo imati prosperitet i zaštititi našu populaciju moramo više ulagati u zdravstveni sistem i pripremiti sistem da odgovori brzo i adekvatno na sve vrste prijetnji. A ovih dana vidimo kakve prijetnje se mogu odjednom desiti.
Zašto podaci ne pokazuju cijelu sliku?
Dnevna kompilacija slučajeva zaraženih korona virusom koje objavljuje Univerzitet Johns Hopkins je najkompletnija na svijetu, ali se oslanja na informacije koje dostavljaju vlade pojedinih država.
U mnogim zemljama postoje restrikcije o objavljivanju takvih informacija ili drugi razlozi zašto se ne želi prikazati puna slika.
Metodologija, direktnost, transparentnost i kvalitet ovih podataka može dramatično varirati od zemlje do zemlje.
Facebook Forum