Radnica u javnom sektoru Republike Srpske (RS) kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) kako je ispunila obrazac kojim se odriče dijela plate u korist Fonda solidarnosti za obnovu ovog bh entiteta, te da, iako je dobrovoljno pristala da pomogne, vlasti moraju tražiti bolja rješenja.
"Radnici, ionako, teško žive i mala su primanja u javnom sektoru. Mnogi koji rade su u velikim kreditima i izdržavaju članove porodice koji nisu zaposleni. Mnogi nisu za to da se odreknu dijela plate, ali će, možda iz nekih privatnih razloga, da učestvuju i da se odreknu dijela primanja, jer možda neko od njihovih bližnjih radi u realnom sektoru koji je pogođen ovom situacijom", navodi sagovornica RSE.
Ona je željela da ostane anonimna, kako bi, navodi ona, izbjegla eventualne neugodnosti na poslu od drugih kolega i nadređenih, od kojih, kako kaže, neki jesu, a neki nisu saglasni sa preporukom Vlade o odricanju dijela martovskih primanja.
Prema ranijoj preporuci Vlade RS, iz Fonda solidarnosti, u koji su radnici javnog sektora pozvani da odvoje novac dobrovoljno, biće isplaćeni porezi i doprinosi za radnike u realnom sektoru na martovsku platu.
Fond za obnovu RS je formiran nakon poplava 2014. godine, a nadležni nisu zvanično objavili koliko je novca nakon poplava uplaćeno, te gdje je i kako novac utrošen.
Objašnjenje premijera Viškovića
Premijer Republike Srpske Radovan Višković rekao je da će se svi članovi Vlade odreći 50 odsto plate, dok je ostalim radnicima u javnom sektoru, izuzev zdravstva, preporučuno da sami i na dobrovoljnoj bazi odluče o tome da li će određena sredstva od svojih neto plata uputiti prema Fondu.
˝Naša preporuka je da to bude do pet odsto od neto plate za primanja do 1.000 KM (500 evra), a do 10 odsto za primanja veća od 1.000 KM (500 evra˝, istakao je Višković na konferenciji za novinare održanoj još 26. marta u Banjaluci.
˝Svi koji se odluče da dio svoje plate preusmjere u Fond solidarnosti, treba da potpišu izjavu o tome. Sredstva koja se ovako prikupe u Fond biće namijenjena isključivo za pomoć radnicima u realnom sektoru koji su pogođeni vanrednim mjerama ali i pojavom korona virusa. Ovdje smo da pokažemo solidarnost prema tim ljudima", pojasnio je Višković.
Sindikalne kritike zbog milijarde evra godišnje
Božo Marić, predsjednik sindikata Uprave Republike Srpske i potpredsjednik Konfederacije sindikata Republike Srpske kaže za RSE da se svake godine od radnika, od njihovih plata, uzme oko milijardu evra, kojima se pune fondovi socijalne sigurnosti. Prema njegovim riječima, u vremenima krize treba da solidarniji budu oni koji imaju mnogo više od običnih radnika.
"Tu prije svega mislim na 20-30 mastodontskih banaka i mikrokreditnih organizacija koji su svojim visokim kamatama uzeli ovom narodu dušu. Zatim, prošle godine je javno objavljen podatak da u BiH ima preko stotinjak multimilionera i 700 milionera", kaže Marić.
"Gdje su", pita, "oni u tom redu da budu solidarni, da spašavaju ovo društvo?"
"Gdje su političke stranke na svim nivoima kojima je samo prošle godine, preko leđa radnika, iz budžeta dato preko 20 miliona maraka. Koliko odlazi novca na naknade u upravnim i nadzornim odborima, odborima za reviziju i raznim komisijama i niko se toga nije odrekao, a svi tražimo da prvo radnici budu solidarni", poručuje Marić.
Marić napominje i da će 90 odsto radnika u realnom sektoru dobiti minimalne plate na koje će se obračunati doprinosi, a mnogi će i ostati bez posla, jer je to poslodavcima najjeftinije.
"Da su poslodavci redovno uplaćivali doprinose na stvarne plate i odrekli se dijela profita, sada bi bilo novca u budžetu da se pokriju gubici", ističe Marić.
Poslodavci predlažu fond za likvidnost privrede
Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske kaže da pozdravljaju solidarnost javnog sektora kako bi se prebrodili problemi iz marta, ali smatra da se mora naći drugi način finansiranja, jer se ne zna koliko će stanje sa pandemijom potrajati.
"Zbog toga smo tražili formiranje posebnog fonda za održavanje likvidnosti privrede, jer je to jedan od osnovnih uslova da bi privreda krenula. Mi moramo obezbijediti plate u privredi i novac da nabavi se materijal i sirovine da bi se moglo početi raditi s obzirom na situaciju na tržištu gdje su plaćanja prekinuta, kako iz inostranstva, tako i u lokalnom prometu”, navodi Trivić.
Šta će biti sa Fondom?
"To je osnovni način djelovanja da niko ne misli svojom glavom. Kada bi neko mislio, prvo bi uporedio potrebe, pa uporedio izvore, pa napravio neki presjek i neku dinamiku, a ovdje je to sve ad hoc. Dakle, mi ćemo biti jako solidarni, pa ćemo da punimo fond, a šta će biti sa tim fondom, to dragi Bog ne zna", ocjenjuje ekonomista Zoran Pavlović.
On za RSE kaže da se u cijelom slučaju radi o političkom marketingu u kojem će se oni koje su stranke zaposlile u javni "navodno odreći više, obični radnici manje, a ni jedno, ni drugo neće puno pomoći".
"Prvo što je trebalo uraditi je utvrditi koliko ljudi ne radi zbog odluka vlasti, koliko novca je potrebno da se to sanira i odakle će se pronaći novac, pa tek onda donositi adekvatne mjere", smatra Pavlović.
Prijava protiv Ministarstva prosvjete i kulture
Istovremeno, Transparency international BiH (TI BiH) uputio je 3. aprila prijavu Agenciji za zaštitu ličnih podataka BiH protiv Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske, koje je kako tvrde u TI BiH, uputilo dopis svim školama da sačine spiskove zaposlenih koji su dobrovoljno pristali na umanjenje plate.
Uglješa Vuković, iz Transparency international BiH za RSE kaže da su prijavu uputili, jer je pravljenje spiskova radnika koji pristaju na umanjenje plate nezakonito.
"Sada bi stvar trebala da ispita Agencija za zaštitu ličnih podataka, a mi smo istakli da bi trebalo da se ispitaju i drugi javni organi koji sačinjavaju spiskove na ovakav način, zbog toga što ne postoji zakonski osnov da se na taj način prikupljaju i obrađuju lični podaci. Institucije bi, prema zaključku Vlade, trebali da anketiraju zaposlene i da poštuju princip dobrovoljnosti i solidarnosti, a nema potrebe da se prave nikakvi spiskovi", smatra Vuković.
Ministarstvo odbacuje navode
Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske na upit RSE odbacilo je i demantovalo navode koje je iznio TI BiH da se u obrazovnom sistemu krši princip dobrovoljnosti prilikom uplate u Fond solidarnosti za obnovu Republike Srpske.
"Ministarstvo prosvjete i kulture je, na osnovu Zaključka Vlade Republike Srpske broj 04/1-012-2-935/20 od 26.3.2020. godine, predložilo ustanovama u nadležnosti ovog ministarstva da svaki rukovodilac upozna zaposlene da mogu određeni procenat svojih ličnih primanja za mjesec mart usmjeriti na račun posebnih namjena Fonda solidarnosti za obnovu Republike Srpske, uvažavajući u potpunosti princip dobrovoljnosti i solidarnosti", navodi se u odgovoru Ministarstva.
Dragan Gnjatić, predsjednik sindikata prosvjete i kulture u Savezu sindikata RS kaže da je upućen mail svim zaposlenima da se obrate, ukoliko bude kakvih pritisaka.
"Ali nijedan dopis još do mene nije došao, nijedan prigovor i nemam nikakvih naznaka o tome", navodi Gnjatić za RSE.
RSE nije dobio odgovor iz Ministarstva finansija Republike Srpske na upit da li će se za april porezi i doprinosi u realnom sektoru isplaćivati iz Fonda solidarnosti za obnovu RS, te koje će mjere biti uvedene kao pomoć privredi.
RSE nije dobio od nadležnog ministarstva ni zvanične procjene o iznosima štete za ekonomiju i padu prihoda od poreza i doprinosa koje su do sada nastale zbog mjera zabrane rada i otežanih uslova poslovanja uzrokovanih korona virusom.
Zašto podaci ne pokazuju cijelu sliku?
Dnevna kompilacija slučajeva zaraženih korona virusom koje objavljuje Univerzitet Johns Hopkins je najkompletnija na svijetu, ali se oslanja na informacije koje dostavljaju vlade pojedinih država.
U mnogim zemljama postoje restrikcije o objavljivanju takvih informacija ili drugi razlozi zašto se ne želi prikazati puna slika.
Metodologija, direktnost, transparentnost i kvalitet ovih podataka može dramatično varirati od zemlje do zemlje.
Facebook Forum