Vedad Brkanić, čija se kazandžijska radnja nalazi u samom centru Baščaršije u starom jezgru Sarajeva, priča kako je za čitavih 250 godina on druga generacija koja je zatvorila porodičnu radnju.
"Prvi je bio moj otac koji je ovu radnju zatvorio kada je počeo rat 1992, na tri godine. To je bilo prvi put da smo tako nešto morali da uradimo od osnivanja. Sada je slična situacija sačekala mene. Već mjesec dana ne radimo i samo se nadam da će proći manje od tri godine kako ćemo naša vrata ponovo otvoriti", kaže Brkanić za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Vedad je sedma generacija u porodici koja se bavi ovim zanatom.
U Bosni i Hercegovini su zbog pandemije zatvorene sve radnje, ugostiteljski objekti i hoteli.
U srcu Sarajeva, Baščaršiji, ne radi oko 200 zanatskih radnji.
Ovako pustu Baščaršiju, kaže Vedad, ne pamti, čak, ni za vrijeme rata, ali i dodaje kako je situacija za sve zanatlije neizvjesna i teška.
"Pogledajte, na Baščaršiji svaka je radnja zatvorena! Mene ste ovdje zatekli, jer dođem jednom u par dana da malo očistim i provjerim da li je sve ok. Mi koji živimo od turista, nama je egzistencija ovog trenutka došla u pitanje. Nadam se samo da ovo neće predugo trajati, jer već sada vjerujem da će nam za finansijski oporavak trebati više od godinu dana", kaže Brkanić.
Na neobično pustu Baščaršiju nije navikao ni Raif Osmanović, vlasnik "Slatkog butika", radnje u kojoj se mogu kupiti slatke delicije. Jedan je od rijetkih koji tokom pandemije Covida-19 svakodnevno dolazi i otvara radnju.
"Radim svaki dan, ali džaba, kad nema ko unutra da uđe. Ova radnja se nalazi preko puta Begove džamije, gdje svijeta uvijek ima. Kako je džamija zatvorena, ne znam, meni sve ovo izgleda kao neki drugi grad. Teško je, za samo mjesec dana puno smo izgubili. Država je obećala da će nam pomoći, ali kako, kad smo mi mali i siromašni. Nema od toga ništa, samo neka se sve ovo što prije završi", kaže Raif.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore, do maja je otkazano skoro million noćenja. Najviše u Sarajevu i Mostaru, koji su u ovim mjesecima svakodnevno bilježili dolazak velikog broja turista.
U dva najluksuznija hotela u Sarajevu, kao što su Evropa i Holiday, mnogi radnici su već ostali bez posla.
U 2019. godini, prema podacima Grada Sarajevo, ovaj grad je posjetilo oko 665.000 turista, što je oko 17 posto više u odnosu na 2018. godinu.
Mostar: Turisti se mogu očekivati tek u julu i avgustu
Više od mjesec dana niti jedna turistička grupa nije posjetila ni grad na Neretvi. Slika Starog grada u Mostaru, identična je onoj u Sarajevu.
"Više od 40 godina dovodim turiste u ovaj dio zemlje i vjerujte nikada u istoriji mog posla se ovo nije dogodilo. Nas, turističke radnike sve ovo nije moglo da snađe u nezgodnije vrijeme, jer već u aprilu nama kreće sezona i mi u ovom periodu punimo budžet. Ko će nama pomoći, kad nam je gubitak već sada veći od 90 posto?", pita se Mili Bijavica, direktor turističke agencije Fortuna tours iz Mostara, koji napominje da će se prave štete od turizma vidjeti za par mjeseci.
Bijavica dodaje da veliki gubitak u poslovanju trpe i restorani, te da država mora da pomogne privatnom sektoru, bez kojeg društveni, kako kaže, neće opstati.
"Privatni sektor puni budžet u ovoj državi i država bi morala da nađe način da nam pomogne da preživimo. S druge strane, mi ćemo morati da se snalazimo kako znamo i umijemo, što znači da ćemo morati da razgovaramo i sa bankama i sa partnerima oko daljeg poslovanja, koje je za sada potpuno neizvjesno", ističe Bijavica za Radio Slobodna Evropa i prognozira kako vjeruje da prije jula, ili avgusta, u Mostaru neće biti turista.
Iz Turističke zajednice Hercegovačkog neretvanskog kantona (HNK), navode da su u januaru 2020. imali 90 posto popunjenog turističkog kapaciteta, koji je sada u potpunosti otkazan.
Zamjenik direktora, Semim Temim, smatra da će velike gubitke imati svi, posebno vlasnici hotela koji su se za ovu sezonu spremali i kreditno zadužili.
Prema podacima Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanskog kantona, Mostar je 2019. godine posjetilo oko milion turista.
Neum: Rezervacije i za juli otkazane
Istog je mišljenja i Davor Krešić, predsjednik Udruženja turističkih radnika iz Neuma. On tvrdi da ovog ljeta neće biti sezone, te da će, vjerovatno, svi hoteli na jadranskoj obali, ostati zatvoreni.
"U Neumu se radnici u hotelima trenutno ne otpuštaju, osim što su sve firme smanjile plate. Ja vjerujem da će svi pokušati radnike zadržati što je moguće duže, bar dok ne iscrpe sva svoja sredstva, a onda ćemo vidjeti šta će dalje biti. Glavom kroz zid, na žalost, ne možemo", smatra Krešić, ocjenjujući kako su već sada gubici milionski, da su i za juli sve rezervacije otkazane, te da je privreda u Neumu mrtva.
Tokom ljetne sezone u 2019, prema podacima Udruženja turističkih djelatnika Neum, procjena je da je bilo oko 700.000 noćenja. Jedini koji vjeruje da će se turizam u Hercegovini podići i da će ljudi nastaviti putovati je Semir Temim.
"Situacija sada nije dobra, to je istina, ali, gledajte ovako…i ovo mora proći. Stari most će uvijek biti tu, Neretva, Neum, takođe. Ljudi će nastaviti živjeti, a bez putovanja, života nikad neće biti", smatra Temim, koji od države očekuje konkretne ideje.
Procjenjuje da u BiH ima oko 50.000 radnika u ugostiteljstvu i turizmu koji su direktno pogođeni zabranom rada.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) je na sjednici 19. marta 2020. godine usvojila informaciju o Programu aktivnosti za stabilizaciju privrede i saniranje posljedica pandemije korona virusa.
Predviđena je uspostava posebnog Fonda za stabilizaciju privrede, koji bi, između ostalih, podržao najviše ugroženi sektor transport i turizam.
Zašto podaci ne pokazuju cijelu sliku?
Dnevna kompilacija slučajeva zaraženih korona virusom koje objavljuje Univerzitet Johns Hopkins je najkompletnija na svijetu, ali se oslanja na informacije koje dostavljaju vlade pojedinih država.
U mnogim zemljama postoje restrikcije o objavljivanju takvih informacija ili drugi razlozi zašto se ne želi prikazati puna slika.
Metodologija, direktnost, transparentnost i kvalitet ovih podataka može dramatično varirati od zemlje do zemlje.
Trenutno, Ministarstvo okoliša i turizma Federacije BiH ima dva miliona konvertibilnih maraka (milion eura) namijenjenih za razvoj turizma, koja će umjesto na razvoj, prebaciti na saniranje ove krize.
Vlada Republike Srpske je na sjednici održanoj 26. marta u Banjaluci, usvojila određene mjere za koje je entitetski premijer Radovan Višković rekao da će pomoći privredi poput odgode određenih obaveza do 30. juna.
"Obaveze po osnovu poreza na dobit i sve naknade koje proističu iz završnog računa iz 2019. godine koji su privredni subjekti u Republici Srpskoj po zakonu bili obavezni da izvrše do 31. marta 2020. privremeno se odgađaju do 30. juna", rekao je Višković 26. marta u Banjaluci, nakon sjednice entitetske Vlade.
Stavljen je moratorij na otplate kredita Investiciono razvojne banke Republike Srpske u naredna tri mjeseca.
Iz Vlade RS je preporučeno svima koji su pogođeni mjerama za zabranu rada, da radnicima isplate neto plate, a da će budžet snositi iznose poreza i doprinosa na te plate u toku trajanja mjera zabrane rada.
Međutim, iz ugostiteljsko-turističkog sektora smatraju da ove mjere nisu dovoljne, jer će morati izmiriti svoje obaveze kada prođe pandemija i kada počnu sa normalnim radom.
Facebook Forum