Nakon što je istraga svjetske Organizacije za zabranu hemijskog oružja ukazala na direktnu odgovornost Damaska za napade 2017. u kojima su korišteni sarin i hlor, što se prema međunarodnom krivičnom zakonu tretira kao ratni zločin, postoje male šanse i velika odgovornost međunarodne zajednice da se sirijski predsjednik Bašar al-Asad privede pred lice pravde, pišu svjetski mediji.
Imenovanje odgovornih
Vodeća istraga Organizacije za zabranu hemijskog oružja (OPCW) pri UN-u prvi je put okrivila sirijsku vladu za hemijske napade na civile koji su se desili u martu 2017., i predstavlja značajan korak na putu ka ostvarivanju pravde, ocjenjuje Forin polisi (The Foreign Policy).
Zaključak izvještaja objavljenog 8. aprila je da su sirijske zračne snage bacile sarin i hlor na grad Ltamenah u centralnoj Siriji, nakon čega se više od 100 ljudi razboljelo. U to vrijeme, ukazuje Forin polisi, grad je predstavljao logistički centar za opozicione grupe koje se bore protiv predsjednika Bašara al-Asada.
OPCW je ranije potvrdio upotrebu hemijskog oružja u Siriji, ali nikada nije imenovao odgovorne, ističe magazine. Organizacija je u 2018. godini osnovala tim koji radi na identifikaciji počinioca napada, analizira laboratorijske izvještaje, satelitske snimke, medicinske bilješke, video snimke i izjave svjedoka. Zaključeno je da su se napadi mogli izvoditi samo po naredbama najviših nivoa sirijskih oružanih snaga, ističe Forin polisi napominjući da se vojna upotreba hlora i sarina smatra ratnim zločinima.
Izvještaj OPCW-a probudio je nade da će Asad biti pozvan na odgovornost. "Sada kada je izvještaj izričito ukazao na sirijsku vladu kao počinioca ovih napada, potrebna je snažna saradnja država kako bi se osiguralo da ta zlodjela ne prođu nekažnjeno," rekao je Hadi al-Hatib, osnivač i direktor Sirijskog arhiva, inicijative koja prikuplja dokaze o zločinima počinjenim u Siriji.
Tri napada u jednoj sedmici
Iako su uvažavali izvještaje o desetinama hemijskih napada koji su se dešavali tokom devetogodišnjeg građanskog rata u Siriji, istražni tim organizacije OPCW fokusirao se na tri napada na grad Ltamenah izvršena u posljednjoj sedmici marta 2017. godine, napisao je Njujork tajms (The New York Times).
Tim je utvrdio da je 24. marta, sirijski borbeni avion na grad bacio bombu koja je sadržavala sarin. Sutradan je sirijski vojni helikopter bacio bačvenu bombu koja je sadržavala hlor na gradsku bolnicu, dok je 30. marta sirijski borbeni avion na grad bacio još jednu bombu sa sarinom. Od posljedica napada ukupno 116 ljudi se razbolilo.
Napadi na Ltamenah tada su dobili malo pažnje jer nikoga nisu ubili, ali došli su samo nekoliko dana prije hemijskog napada sirijske vlade na drugi gradić u blizini - Kan Šejkun, u kojem je 4. aprila 2017. ubijeno više od 80 ljudi. Kao odgovor na taj napad američki predsjednik Donald Tramp (Trump) je naredio lansiranje najmanje 59 navodećih raketa Tomahavk na vojne ciljeve u Siriji. Kasnije je Bijela kuća objavila izvještaj koji je optužio Siriju da je izvela napad te da je nakon njega radila s ruskom vladom na kampanji širenja dezinformacija, kako bi odbacila krivnju.
Istražni tim je rekao da je ispitao alternativne mogućnosti za svaki napad na Ltamenah, uključujući tvrdnje vlada Sirije i Rusije, bliskog sirijskog saveznika, da su napade izveli antivladini aktivisti kako bi demonizirali vladu al-Asada. No tim je izveo zaključke da su zločin počinili Asadove vojne trupe utvrdivši da su se takvi napadi mogli izvesti sam na osnovu naredbi "najviših nivoa" sirijske vojske. Ipak su, ističe njujorški list, imena odgovornih redigovana iz javne verzije izvještaja.
Uprkos značajnim dokazima o ponovljenoj upotrebi hemijskog oružja Asadovih snaga, međunarodna zajednica je učinila malo na da ih, odnosno njihove vođe, učini odgovornim, ocjenjuje Njujork tajms dodajući da je izvještaj OPCW-a ipak pružio određenu utjehu preživjelima.
Na redu UN
Zapadne države i grupe za zaštitu ljudskih prava osudile su Siriju koja nastavlja koristiti hemijske napade na vlastito stanovništvo, napisala je agencija Frans pres (Agence France-Presse) ističući da će izvještaj istražnog tima OPCW-a biti upućen Ujedinjenim narodima da odluče o narednim koracima.
Njemački ministar vanjskih poslova Hajko Mas (Heiko Maas) je nakon objavljivanja izvještaja rekao da "takvo grubo kršenje međunarodnog prava ne smije proći nekažnjeno", dok je Luis Šarbono (Louis Charbonneau), direktor organizacije Hjuman rajts voč (Human Rights Watcha), rekao je da se zaključci OPCW-a trebaju koristiti kako bi se odgovorni pojedinci izveli pred sud.
Šef OPCW-a Fernando Arias istakao je da je sad na generalnom sekretaru UN-a i "međunarodnoj zajednici u cjelini da preduzmu bilo koje daljnje korake koje budu smatrali prikladnim i potrebnim".
Očekuje se da će se tim OPCW-a kasnije pozabaviti navodnim napadom hlora 2018. godine u sirijskom gradu Dumi u kojem je umrlo najmanje 40 ljudi - istraga koja je postala glavna prepirka između Damaska i zapadnih država.
Istovremeno, napominje AFP, Damask i dalje negira upotrebu hemijskog oružja i insistira da je predao svoje zalihe oružja na osnovu sporazuma iz 2013. godine, potaknutog sumnjom o upotrebi sarina u napadu na Gutu, predgrađe Damaska, u kojem je ubijeno 1.400 ljudi.
‘Bezbrojna zvjerstva’
Američki državni sekretar Majk Pompeo (Mike) pohvalio je izvještaj OPCW, ističući da je Asadova vlada "odgovorna za bezbrojna zvjerstva od kojih se neka podižu na nivo ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti", piše CNN ocjenjujući pak da ostaje nejasno hoće li nakon zaključaka iz izvještaja, Asad platiti "neku značajniju cijenu".
"Pozivamo druge nacije da se pridruže našim naporima na podizanju odgovornosti za sirijski režim i pridržavaju se međunarodne norme protiv upotrebe hemijskog oružja. Nekontrolisana upotreba hemijskog oružja bilo koje države predstavlja neprihvatljivu prijetnju sigurnosti za sve države i ne može se pojaviti nekažnjeno" rekao je Pompeo.
Trampova administracija pokrenula je zračne napade na Siriju u aprilu 2017. i u sklopu zajedničke operacije s Francuskom i Ujedinjenim Kraljevstvom u aprilu 2018. - oba u znak odmazde zbog navodnih napada hemijskim oružjem. Sada ponovo upozorava da će reagovati ako vlada u Damasku ponovo upotrijebi hemijsko oružje protiv svog naroda, rekao je visoki zvaničnik Stejt departmenta.
Generalni sekretar UN-a Antonio Gutereš (Guterres) rekao je da je primio izvještaj napominjući da se upotreba hemijskog oružja ne smije tolerisati, ne spominjući Asada. No, ističe CNN, visoki zvaničnik Stejt departmenta smatra da Vijeće sigurnosti UN ne može poslužiti jer je u dosadašnjim pokušajima da se osudi Asadov režim Rusija uvijek ulagala veto. Stoga predlaže preduzimanje drugih akcija "političke, diplomatske i ekonomske prirode".
Asadu ne dozvoliti da pobijedi
Osim provincije Idlib, posljednjeg uporišta opozicionih pobunjeničkih snaga u Siriji u kojoj je smješteno stotine hiljada raseljenih civila – simbola i otpora i ekstremne brutalnosti rata u Siriji – prošlosedmični izvještaj OPCW-a je još jedan snažni podsjetnik zašto svijet ne smije priznati pobjedu za kojom Asad žudi, ocjenjuje urednički tim Obzervera (Observer), sestrinskog nedeljnika lista Gardijan (The Guardian).
Iako su slične istrage u toku, ovaj izveštaj, kakav je sada, dovoljan je da naloži hitne akcije UN-a i 193 država potpisnica Konvencije o hemijskom oružju iz 1997. (CWC) kako bi se optuženi suočio s pravdom. No, s obzirom na dešavanja iz prošlosti, šanse da će se to dogoditi uskoro ili uopšte su ipak male.
Predvidljivo je da su SAD pozdravile izveštaj i iskoristile priliku da kritikuju Rusiju i Iran. EU je rekla da bi mogla razmotriti dodatne sankcije. A Damask je odlučno odbacio nalaze, nazivajući ih "falsifikovanim i izmišljenim". Sve to, ističu urednici Obzervera, ukazuje da nema velikih promjena.
Ipak, bilo bi lijepo biti u krivu i da međunarodna zajednica, koja je predugo izbjegavala svoje odgovornosti, konačno pokaže volju i ‘mesarev režim’, prema navodima Obzervera, osudi – ako treba u odsustvu – za Ltamenah i mnoge druge počinjene ratne zločine u Siriji, navodi se u tekstu uz zaključak kako se Asadu ne smije dozvoliti da pobijedi.