Dok naučnici ubrzano rade na razvoju vakcine protiv korona virusa koji je odnio na hiljade života i blokirao skoro cijeli svijet, Berlin nastoji zaštiti prava na istraživanja o vakcini na kojoj radi njemačka biofarmaceutska kompanija kojoj je američki predsjednik Donald Tramp navodno početkom mjeseca marta ponudio milijardu dolara kako bi osigurao vakcinu "samo za SAD", pišu svjetski mediji.
Vakcina za cijeli svijet
Njemački ministri i zvaničnici žustro su reagovali nakon novinskih natpisa da je američki predsjednik Donald Tramp (Trump) ponudio njemačkoj medicinskoj kompaniji "velike svote novca" za ekskluzivna prava za vakcinu protiv Covid-19, ističe Gardijan (The Guardian).
"Njemačka nije na prodaju", rekao je ministar ekonomije Peter Altmajer (Altmaier) za ARD televiziju, reagujući na izvještaj iz novina Velt am Zontag (Welt am Sonntag) pod naslovom "Tramp vs Berlin".
Prema pisanju lista, Tramp je ponudio milijardu dolara za biofarmaceutsku kompaniju Kjurvek (CureVac) sa sjedištem u Tibingenu, da se vakcina osigura "samo za Sjedinjene Države". Njemačka vlada je navodno ponudila vlastite poticaje kako bi vakcina ostala u zemlji, dodaje Gardijan.
"Sada je važna međunarodna saradnja, a ne nacionalni interes", rekao je Ervin Rudel (Erwin Rüddel), konzervativni zastupnik u zdravstvenom odboru njemačkog parlamenta, dok je Kristijan Lindner (Christian), lider liberalne stranke FDP, optužio Trampa da "koristiti sva raspoloživa sredstva u predizbornoj kampanji."
Njemački ministar zdravstva Jens Špan (Spahn) rekao je da Trampovo preuzimanje njemačke farmaceutske kompanije ne dolazi u obzir i da bi Kjurvek trebao razvio vakcinu za "cijeli svijet, a ne za pojedine zemlje". U nedjelju su investitori Kjurveka također reagovali, ističući da ukoliko budu uspješni u razvoju vakcine, tada bi ona trebala zaštititi ljude širom svijeta.
Eksperimentalna vakcina do ljeta
Pokušaj Vašingtona da nagovori njemačku kompaniju koja radi na pronalaženju vakcine protiv Covid-19 da svoja istraživanja preseli u SAD, natjeralo je njemačke političare da insistiraju da nijedna zemlja ne bi trebala imati monopol na bilo koju buduću vakcinu, piše Rojters (Reuters) ističući kako su njemački vladini izvori potvrdili da američka administracija razmatra kako može dobiti pristup potencijalnoj vakcini koju je razvila njemačka firma Kjurvek.
Odgovarajući na pisanje lista Velt am Zontag, američki ambasador u Nemačkoj, Ričard Grenel (Richard Grenell,) napisao je na Tviteru (Twitter) da: "Priča iz Velta nije u redu", dodajući kako je "veoma prenaglašena", te da će svako pronađeno rješenje biti podijeljeno sa svijetom.
Glasnogovornica njemačkog ministarstva privrede rekla je da Berlin "ima veliko zanimanje" za proizvodnju vakcina u Njemačkoj i Evropi. Pozvala je na njemački vanjskotrgovinski zakon, prema kojem Berlin može pregledati ponude za preuzimanje iz takozvanih trećih zemalja koje nisu članice EU, "ukoliko su u pitanju nacionalni ili evropski sigurnosni interesi".
Florijan fon der Milbe (Florian von der Muelbe), glavni direktor proizvodnje i suosnivač Kjurveka prošle sedmice je izjavio za Rojters da je kompanija započela s mnoštvom prijedloga za vakcinu za suzbijanje korona virusa i da je sada odabrala dva najbolja koji će ići u klinička ispitivanja. Privatna kompanija sa sjedištem u Tibingenu se nada da će eksperimentalna vakcinu biti spremna do juna ili jula, a zatim će tražiti odzvolu za testiranje na ljudima.
Na svojoj web stranici Kjurvek je ranije saopštio da se izvršni direktor Danijel Meničela (Daniel Menichella) početkom ovog mjeseca sastao s Trampom, potpredsjednikom Majkom Pensom (Mike Pence), članovima Radne grupe za korona virus Bijele kuće i visokim predstavnicima farmaceutskih i biotehničkih kompanija kako bi razgovarali o vakcini.
Rojters dodaje da su između ostalih kompanija koje rade na drugim pristupima vakcine protiv korona virusa i Džonson i Džonson (Johnson & Johnson) i Inovio Farmakeutikals (INOVIO Pharmaceuticals).
‘Kapitalizam ima ograničenja’
Ponuda Trampove administracije njemačkoj kompaniji desila se na sastanku u Bijeloj kući 2. marta u koji je bio uključen i izvršni direktor Kjurveka Meničela, i na kojem je kratko prisustvovao i Tramp, napisao je Njujork tajms (The New York Times).
Kompanija Kjurvek je prije nekoliko dana objavila da Meničela, Amerikanac koji je vodio biotehnološku kompaniju dvije godine, napušta firmu. Kjurvek je također saopštio da odbija komentarisati medijske špekulacije te da negira tvrdnje o prodaji kompanije ili njene tehnologije. Njujork tajms piše da su dva visoka američka zvaničnika izjavila da su njemački mediji "napuhali priču" te da je Trampova administracija razgovarala s više od 25 kompanija koje kažu da mogu pomoći s vakcinama.
No, ističe list, Trampova administracija bila je neuobičajeno agresivna u ranijim pokušajima da preuzme kontrolu nad kompanijama koje se bave tehnologijom koju Tramp smatra važnom za američku sigurnost. Tako je u februaru, državni tužilac Vilijam Bar (William P. Barr) rekao da SAD treba naći način da preuzmu kompanije Erikson (Ericsson) i Nokiju (Nokia), dva evropska proizvođača u industriji telekomunikacija koji su glavni konkurenti Huaveju (Huawei), kineskom telekomunikacionom gigantu, u uspostavi mreža 5G širom svijeta.
No, ističe list, ideja Trampove administracije da preuzme kontrolu nad velikim evropskim tehnološkim kompanijama izazvala je uznemirenost širom Evrope, te potez da se osigura intelektualno vlasništvo Kjurveka, bilo da se radi o isključivoj ili opštoj upotrebi, dužan je potaknuti tu raspravu.
"Ekskluzivna prodaja moguće vakcine u SAD mora se na sve načine spriječiti", objavio je na Tviteru Karl Lauterbah (Lauterbach), njemački zastupnik koji je ujedno i profesor epidemiologije zaključivši da "kapitalizam ima ograničenja".