Gavrilo Stević, kojeg je optužnica teretila da je počinio krivično djelo protuzakonito formiranje i pridruživanje stranim paravojnim formacijama u Ukrajini, oslobođen je optužbi po svim tačkama.
Sud Bosne i Hercegovine naveo je da optužba nije dokazala da je Stević, prvi optuženi za ratovanje u Ukrajini, kriv za djela koja su mu se stavljala na teret.
"Optuženi Gavrilo Stević oslobođen je optužbe da je kao državljanin Bosne i Hercegovine, dana 8.7.2014. godine, postupajući protivno članu 2. i 3. Zakona o službi u Oružanim snagama BiH, napustio područje Bosne i Hercegovine, te sa Međunarodnog aerodroma Nikola Tesla u Beogradu otputovao za Moskvu, a zatim dalje na područje Ukrajine.
Optuženi je oslobođen optužbe da se u Rostovu, područje Luganjska, kao dobrovoljac, zajedno s drugim osobama iz BiH i Srbije, pridružio i postao pripadnik paravojne formacije Odreda – jedinice „Jovan Šević“ koja je djelovala protiv legitimnih snaga Ukrajine, te da je zadužio uniformu i vatreno oružje, obavljao različite vojne dužnosti i bio aktivni pripadnik jedinice sve do polovine septembra 2014. godine.", saopćeno je iz Suda BiH.
Predsjedavajući sudskog vijeća Branko Perić kazao je da iako je Sudu dostavljen dokaz u vidu fotografije na kojoj je Stević u vojnoj uniformi i s oružjem, nije bilo moguće utvrditi da je zaista bio pripadnik jedinice "Jovan Šević", niti je utvrđeno kad je pomenuta fotografija nastala.
"Ovo je prvi sudski slučaj vezan za Ukrajinu i Sud nije imao neku praksu po kojoj bi radio. Optužba nije izvela dokaze da li je optuženi bio na području Luganjska. Nisu izvedeni dokazi o tome je li se za dva mjeseca i 15 dana, koliko je Stević boravio u Ukrajini, on tamo borio", kazao je Perić u obrazloženju presude.
Stević je tokom sudskog procesa priznao da je boravio u Ukrajini, ali iz drugih razloga. Nakon presude se obratio medijima.
"Zadovoljan sam i dirnut presudom. Sud je postupio humanistički, kao što sam i ja otišao u Ukrajinu iz humanističkih motiva otišao u Ukrajinu. Ganut sam i obradovan, lijepo je osjećati se slobodnim", kazao je Stević.
Stević je rođen 1966. u Gradačcu, a živio je u Banjoj Luci. U optužnici se navodilo da je Gavrilo Stević, kao državljanin Bosne i Hercegovine, dana 8.7.2014. godine, postupajući protivno članu 2. i 3. Zakona o službi u Oružanim snagama BiH, napustio područje Bosne i Hercegovine, te s Međunarodnog aerodroma Nikola Tesla u Beogradu otputovao za Moskvu, a zatim dalje na područje Ukrajine.
Kako se navodilo u optužnici, na navedenom području optuženi se kao dobrovoljac, zajedno s drugim osobama iz Srbije i BiH, protuzakonito pridružio i postao pripadnik paravojne formacije Odreda jedinice "Jovan Šević", koja je djelovala protiv legitimnih snaga Ukrajine.
Stević nije jedini iz BiH koji je osumnjičen da je ratovao u Ukrajini.
Na listi koju su objavile ukrajinske vlasti su i Nemanja Ponjević, Davor Savičić, Radoslav Milojević, Slavenko Kuzmanović, Živan Vuksanović i Dimitrije Jojić. Neki od njih su i dalje u Ukrajini, dok je Jojić, rođen 1992. godine, navodno poginuo u Ukrajini.
Prema optužnici, Stević je u Ukrajinu otišao "uz pomoć kozačkih udruženja i u sastavu družine četnika pod komandom Bratislava Živkovića". Živković se predstavlja kao komandant zvanično neregistriranog "Četničkog pokreta" i koji je hapšen u Srbiji.
Procjenjuje se da je oko 300 državljana Srbije ratovalo u Ukrajini, a Gavrilo Stević prvi je u BiH optužen za ratovanje u Ukrajini, dok su za ratovanje u Siriji – ili planiranje i poticanje odlazaka na ovo ratište – u BiH osuđeno ukupno 25 osoba na oko 50 godina zatvora.
Prema dostupnim podacima iz 2019. godine, sudovi u Srbiji su od 2015. osudili 30 osoba jer su se borile na strani proruskih jedinica u Ukrajini.
Osuđeni su uglavnom postigli sporazume o priznanju krivnje i osuđeni na uvjetne kazne zatvora u trajanju od u prosjeku godinu dana, dok su trojica počinitelja su osuđeni na šest mjeseci kućnog pritvora. Još 16 državljana Srbije je optuženo za učešće u aktivnostima u Ukrajini. U Srbiji je za organiziranje učešća u ratu ili oružanom sukobu u stranoj državi zaprijećena je kazna zatvora u trajanju od dvije do deset godina.
Pročitajte i pogledajte ovo:
- Presuda u Srbiji zbog ratovanja u Ukrajini, pa ponovo na front
- Od ukrajinskih ratišta do srpskog zatvora
- Dobrovoljci iz Srbije pod istragom ukrajinskog Tužilaštva
