U Bosni i Hercegovini 11 abortusa dnevno

Posljednji zvanični i javno objavljeni podaci govore da je 1990. godine prošlog stoljeća u cijeloj Bosni i Hercegovini registrirano 66.625 prekida trudnoće.

Službenu evidenciju danas vode Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH i Institut za javno zdravstvo Republike Srpske, međutim one su nepotpune za neke godine i kantone u Federaciji BiH, kao što pojedinih godina nedostaju podaci i iz nekoliko bolnica u entitetu Republika Srpska.

Prema tim nepotpunim podacima, za primjerice 2017. godinu, u BiH se obavi nešto više od 4.000 pobačaja godišnje ili 11 pobačaja dnevno.

Pročitajte i ovo:

Djevojčice i dalje neželjene u Crnoj Gori

Zahvati se rade u bolnicama, medicinskim dispanzerima za žene, ali i u privatnim ordinacijama. Doktorka Jadranka Dizdarević-Stojkanović, specijalistica ginekologije i akušerstva, kazala je u razgovoru za Facebook rubriku Zašto? Radija Slobodna Evropa (RSE) da svi liječnici koji rade pobačaje moraju dostaviti Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH evidenciju kada su i kome uradili pobačaj.

“Evidencija se mora voditi i ona postoji. I žena je dužna da potpiše jedan list da je sama odlučila na abortus i da je svjesna komplikacija koje se mogu desiti jer im mi prije toga objasnimo moguće akutne, odnosno neposredne, ali i hronične, kasnije posljedice jedne takve intervencije. Nema razloga da se ti podaci ne objave jer je to zakonski dozvoljeno i jer je to mala ginekološka intervencija koja je zakonski dozvoljena do desete sedmice trudnoće”, naglasila je profesorica Dizdarević-Stojaković.

Oko 4.500 godišnje

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH iz 2018. godine, u ovom bosanskohercegovačkom entitetu obavljen je ukupno 2.051 prekid trudnoće, od čega 751 namjerni, u 623 slučaja je riječ o medicinski indiciranom, uz 677 spontanih prekida trudnoće.

U Federaciji BiH prevladavaju kirurški prekidi trudnoće. U 2018. zabilježena su 82, a u 2017. godini 43 prekida trudnoće uz pomoć medikamenata.

Zvaničnih podataka za dva kantona - Hercegovačko-neretvanski i Srednjobosanski kanton – za 2017. i 2018. godinu nema, kao što za cijeli entitet Federaciju BiH nisu javno dostupni podaci za sve prethodne godine, odnosno nisu objavljeni u godišnjacima koje Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH izdaje od 2005. godine.

Što se tiče drugog bosanskohercegovačkog entiteta, Institut za javno zdravstvo Republike Srpske (phi.rs.ba) redovno je od 2005. do 2017. objavljivao u publikaciji Zdravstveno stanje stanovništva Republike Srpske podatke i o broju prekida trudnoće.

Usporedbe s Federacijom BiH radi, u 2017. je prijavljeno 1.846 prekida trudnoće od čega 891 medicinski inicirani, 191 spontani i 258 “neoznačenih” pobačaja. Zbroj zvaničnih podataka o prekidima trudnoće u Federaciji BiH (2.262) i Republici Srpskoj (1.846) za 2017. sugerira da se u Bosni i Hercegovini godišnje obavi oko 4.000 pobačaja godišnje ili oko 11 pobačaja dnevno.

U 2016. godini je prijavljeno 1.966, od čega medicinski indiciranih 964, spontanih 200 i 338 “neoznačenih” prekida trudnoće. Od 2005. do 2016. godine u tom bh. entitetu prijavljivano je u prosjeku oko 2.000 pobačaja, a najviše ih je prijavljeno 2008. godine kad je obavljeno 2.573 prekida trudnoće.

Zbirnih podataka za cijelu Bosnu i Hercegovinu nema, posebno jer neki kantoni u Federaciji, kao ni sve bolnice u Republici Srpskoj nisu dostavile podatke, a tu je i Distrikt Brčko BiH na sjevernoj granici BiH kao posebna administrativna jedinica. Podaci iz vremena rata te od završetka rata 1995. do 2005. koji se tiču općenito zdravlja stanovništva također nisu javno dostupni.

Educirati mlade prije seksualne zrelosti

Profesorica Jadranka Dizdarević-Stojkanović naglasila je u razgovoru za Zašto? Radija Slobodna Evropa da je danas “evidentno manje pobačaja u BiH zato što žene imaju mogućnost i na raspolaganju su im kontracepcijska sredstva”.

“Porasla je svijest o tome da se može zaštititi od neželjene trudnoće. Nisu više 90. godine prošlog vijeka. Ipak smo mi u 21. vijeku. Žene su obrazovane i čitaju, i znaju, i na kraju dobiju informaciju od ginekologa, od ljekara uopšte, da se mogu zaštititi od neželjene trudnoće, da mogu planirati svoje roditeljstvo, a ne da kad im se 'desi' da tad i rađaju. Ta praksa se sve više napušta. Osobito žene koje rade, one planiraju kad će roditi i koliko će djece roditi”, naglasila je ova sarajevska specijalistica ginekologije i akušerstva. Smatra da je osnovna stvar educirati stanovništvo.

• Argentina pred liberalizacijom abortusa
• Abortus i istopolni brakovi legalizovani u Sjevernoj Irskoj​

“Zapravo, obrazovati omladinu čak i prije njihove seksualne zrelosti, jer kasno je kad vam dođe trudna djevojčica od 14-15 godina”, istaknula je Dizdarević-Stojkanović. Što se tiče društvenih pa i vjerskih dvojbi oko pobačaja, ova sarajevska univerzitetska profesorica prije svega smatra da je “pravo žene, odnosno ljudsko pravo da ona odluči kad će, s kim će i koliko će djece roditi”.

“Prema važećim zakonima u BiH, namjerni pobačaj dozvoljen je do desete sedmice trudnoće. Najbolje je ako to uradi u dogovoru sa svojim partnerom, ali na koncu ona je ta koja nosi teret trudnoće, nosi teret porođaja i na kraju teret majčinstva. Najveći teret je na ženi. Kad dođe žena na abortus, mi uvijek nastojimo da razgovaramo s njom i da vidimo je li to zaista nemoguća situacija pa da ona ne želi da rodi. Pokušavamo je, osobito ako se radi o prvoj trudnoći, ohrabriti da rodi to dijete. To je nastojanje svih doktora”, naglasila je Dizdarević-Stojkanović.