"S ponosom se prisjećamo 1. marta 1992. godine. Pružamo ruku i onima koji nisu glasali za nezavisnost. Ovo je i vaša zemlja", poručio je Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH, domaćin ovogodišnjeg svečanog prijema održanog povodom 1. marta Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine u zgradi Predsjedništva BiH.
Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine se obilježava 1. marta svake godine, ali samo u jednom dijelu Bosne i Hercegovine.
Ovaj praznik obilježava se u Federaciji BiH, dok je u Republici Srpskoj običan radni dan.
Za odluku da Bosna i Hercegovina bude nezavisna od Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije je na referendumu održanom 29. februara i 1. marta 1992. godine glasalo 64,14 posto građana.
Najveći broj pripadnika srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, prema instrukcijama tadašnjeg političkog vrha koji ih je predstavljao, bojkotovali su referendum.
"Bosna i Hercegovina je uvijek bila snažna država i ja sam potpuno ubijeđen da će ona u budućnosti biti moderna, efikasna država, članica Evropske unije (EU), NATO saveza, država u kojoj će svi ljudi i narodi biti ravnopravni, bez obzira u kojem dijelu BiH živjeli", poručio je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović na svečanom prijemu u Sarajevu.
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda, Milorad Dodik, nije prisustvovao prijemu.
Kako je došlo do referenduma?
U procesu razdvajanja bivše Jugoslavije, republike su podnijele zahtjeve Evropskoj zajednici i njenim članicama za priznavanjem.
Komisija je zauzela stav da je potrebno organizovati referendum na kome će učestvovati svi građani Republike Bosne i Hercegovine bez ikakve razlike i da se sve održi pod međunarodnim nadzorom.
Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine (SR BiH), na zajedničkoj sjednici Vijeća, održanoj 24. i 25. januara 1992. donijela je Odluku o raspisivanju referenduma za utvrđivanje statusa BiH.
U Skupštini BiH, srpski poslanici tada su oštro reagovali na Akt o reafirmaciji suverenosti. Radovan Karadžić, osuđen za ratne zločine i genocid u Bosni i Hercegovini, pozvao je na bojkot referenduma.
Ubistvo srpskog svata Nikole Gardovića na Baščaršiji u Sarajevu, koje se dogodilo 1. marta, bilo je povod da istu noć Srpska demokratska stranka (SDS), na čijem čelu je bio Radovan Karadžić, organizuje barikade na punktovima u Sarajevu, a potom i u drugim gradovima, označavajući njima područja koja će kasnije proglasiti srpskim.
Rezultati referenduma proglašeni su 6. marta 1992.godine, od kada (retroaktivno) važi međunarodno priznanje o teritorijalnoj nezavisnosti.
Mjesec kasnije (6. april 1992.), prvo je nezavisnost Bosne i Hercegovine priznala Evropska zajednica, a dan poslije (7. april 1992.) Sjedinjene Američke Države.
Bosna i Hercegovina je primljena u članstvo Ujedinjenih nacija, 22. maja 1992. godine.
Iste godine 76 država svijeta priznalo je Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu državu.
Odluka da se 1. mart obilježava kao Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine donesena je u Parlamentu 28. februara 1995. godine, a ukaz o proglašenju potpisao je predsjednik tadašnjeg Predsjedništva Alija Izetbegović.
Rat u Bosni i Hercegovini okončan je 1995. godine Dejtonskim mirovnim sporazumom. Period postdejtonske BiH obilježila su politička previranja i brojni problemi u funkcionisanju države.
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, Valentin Inzko, izjavio je u petak kako je 99 posto ljudi bilo za samostalnost BiH na referendumu.
"1. mart je Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Naime, poslije referenduma u Sloveniji i Hrvatskoj, Evropska unija je željela da vidi šta se dešava u BiH, kakvu budućnost narod ovdje želi. Prema tome bio je tu krajem februara referendum i mislim da je 66 posto građana učestvovalo. Oni koji su učestvovali, 99 posto, bilo je za samostalnost i neovisnost Bosne i Hercegovine. Kasnije je to bilo osporavanje. Međutim, Ustavni sud BiH je odlučio da je taj dan zakonski dok se ne mijenja on može da se slavi", kazao je Inzko.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbacio je 6. jula 2017. godine apelacije dijela poslanika Narodne skupštine Republike Srpske o pitanju ustavnosti 1. marta kao Dana nezavisnosti BiH i 25. novembra kao Dana državnosti BiH kao neosnovane.
Sarajevo: Obilježavanje Dana nezavisnosti BiH
Ustavni sud je utvrdio da je Zakon o proglašenju praznika u skladu s Ustavom, te da, za poslanike sporne, odredbe nisu u suprotnosti s Međunarodnom konvencijom o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Zahtjev za ocjenu ustavnosti obilježavanja 1. marta Danom nezavisnosti i 25. novembra Danom državnosti podnijelo je 30 zastupnika u decembru 2016. godine uz obrazloženje da su Srbi diskriminisani postojećim zakonima i da se ti praznici ne obilježavaju u RS-u.
Zahtjev je podnesen nakon što je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim 9. januar kao Dan Republike Srpske.
Facebook Forum