Ljiljana Talić iz Banjaluke predala je neophodne dokumente za radnu vizu u Njemačkoj, pet dana pred početak primjene Zakona o doseljavanju kvalifikovane radne snage u to zemlji.
Ljiljana se nada poslu medicinske sestre, a kada se snađe, kako kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE), prvom prilikom podnijeće zahtjev da joj se u Njemačkoj priključe suprug i sin. Odlazi jer, ističe, ne vidi budućnost u Bosni i Hercegovini.
"Ne želim da mi djeca odrastaju ovdje. Upravo sam predala zahtjev za vizu i očekujem vizu za par dana. Njih dvojica dolaze za mnom za par mjeseci putem spajanja porodice. Imam i kćerku, ali ona odlazi na studije u Italiju ili Češku, a mi odlazimo zauvijek", priča Talić.
Lakše do radne vize
Ljiljana je samo jedna od onih koji planiraju iskoristiti nove propise kojima se otvara tržište rada u Njemačkoj, stupanjem na snagu novog zakona, čija primjena počinje od 1. marta.
Prema informacijama iz Ambasade Njemačke u BiH, dovoljno je da podnosilac zahtjeva za radnu vizu ima službeno rješenje o priznavanju svoje struke ili zvanja u Njemačkoj, koje predaje uz zahtjev. Nakon odobravanja vize, može ići u Njemačku i prihvatiti neku ponudu za radno mjesto za koje je kvalifikovan.
Zakon o doseljavanju stručnog kadra ne vrijedi za nekvalifikovane i niskokvalifikovane radnike. Za njih i dalje postoji mogućnost da podnesu zahtjev za vizu prema Pravilu za zemlje Zapadnog Balkana.
Otišlo više od 5.000 medicinara
Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, koja posreduje u zapošljavanju medicinskog osoblja sa srednjom stručnom spremom u Njemačkoj, na osnovu sporazuma kojeg ova zemlja ima sa BiH, od 2013. do danas preko 5.300 osoba iz BiH je otišlo da radi u Njemačku.
Međutim, od 1. marta, taj broj bi mogao porasti, jer ovog kadra ima previše na tržištu BiH, kaže Boris Pupić, portparol Agencije.
"Posljednji podaci o broju osoba sa srednjom medicinskom školom govore da ih je oko 7.500 nezaposlenih u BiH, a recimo kada smo krenuli sa programom 2013. taj broj je bio negdje oko četiri hiljade", kaže Pupić.
U BiH već manjak radne snage
Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH kaže da već sada nedostaje radne snage u sektoru prevoza i građevinskom sektoru, a da će novi talas iseljavanja u Njemačku napraviti deficit i u drugim industrijskim granama, pogotovo u mašinskoj i metalskoj industriji. Zbog toga, smatra, da će BiH morati uvoziti radnu snagu.
"Vi danas varioce, bravare, mašince i ostale radnike u industriji je raritet naći u BiH, a to će biti sve veći i veći problem. Ja mislim da je nama jedini lijek uvoziti radnika, jer nemamo snage da zaustavimo odlazak. Uvozićemo radnike iz Bangladeša iz Filipina, Nepala, ne znam više ni ja odakle. Ali pazite to sve zemlje rade", navodi Smailbegović za RSE.
Ekonomista Aleksandar Ljuboja kaže da će ovo pogubno djelovati na društvo i ekonomiju BiH, ali i zemlje regiona.
"To može imati dalekosežne posljedice kada je u pitanju društvo u cjelini, počevši od kulture, pa punjena Fondova socijalne sigurnosti i po svim tim linijama ćemo imati probleme koji će se javiti uslijed nedostatka adekvatne radne snage, koja stvara bruto nacionalni proizvod, što je osnova za materijalnu nadogradnju samog društva", mišljenja je Ljuboja.
Plate nisu glavni razlog odlaska
U istraživanju o odlasku mladih iz BiH, koje je 2017. vršio Institut za razvoj mladih KULT iz Sarajeva, provedenom na 720 ispitanika starosti od 18-30 godina, najčešći razlozi zbog kojih mladi odlaze nisu nemogućnost zaposlenja i male plate, kaže Aldin Alić iz KULT-a.
"Oko 80 odsto ispitanika je reklo da ne vidi da će u BiH biti bolje i u njoj ne vide vlastitu budućnost. Jedan od najvećih razloga je nezadovoljstvo zbog postojanja korupcije, zatim nezadovoljstvo uzrokovano političkom situacijom. Na četvrtom mjestu je nezadovoljstvo obrazovnim sistemom i onda tek imamo nezaposlenost ili zaposlenost sa nedovoljnim primanjima", ističe Alić.
Prema podacima Ambasade Njemačke u BiH, trenutni broj otvorenih radnih mjesta u Njemačkoj je oko 1,4 miliona, a najtraženiji kadrovi su u oblasti zdravstva i njege, te u takozvanim MINT-zanimanjima, u koje spadaju matematika, informatika, prirodne nauke i tehnika.
Kada je u pitanju broj izdatih viza za građane BiH, samo u 2019. izdato je 17.000 viza, od čega je skoro 12.000 u svrhu zaposlenja. Godinu ranije izdato je preko 14.000 viza, od čega je skoro 8.000 viza za rad, pokazuju podaci Ministarstva vanjskih poslova Njemačke.
Facebook Forum