Članice Evropske unije uspjele su načelno da se dogovore o novoj vojnoj misiji za sprečavanje dostavljanja oružja sukobljenim stranama u libijskom ratu, u svojevrsnoj pobjedi novog šefa evropske vanjske politike Žozepa Borelja (Josep Borrell), ali bi taj poduhvat mogao biti i test širih geopolitičkih ambicija Evropske unije, pišu svjetski mediji.
Nove patrole u Sredozemlju
S ciljem zaustavljanja protoka oružja zaraćenim stranama u Libiji, države Evropske unije složile su se pokrenuti novu vojnu misiju kod libijske obale, piše BBC ističući da 27 vlada još mora da sačini pravni tekst o tome.
Nova misija EU djelovat će na istočnom Sredozemlju – daleko od ruta krijumčarenja migranata iz Libije oko koje su se vodile oštre polemike unutar članica bloka.
Žozep Borelj, visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost kazao je da EU neće moći patrolirati kopnenom granicom Egipat-Libija, preko koje se još uvijek isporučuje artiljerija snagama generala Haftara.
Italijanski ministar vanjskih poslova Luiđi Di Maio (Luigi) rekao je da će, ako se brodovi EU pokažu kao "faktor privlačenja" za migrante koji očajnički žele doći u Evropu "misija biti zaustavljena". No, podvlači BBC, prema međunarodnom pravu brodovi EU - bilo da su vojni ili civilni - dužni su da spašavaju ljude u nevolji na moru.
Kao u Siriji, i u Libiji su prisutna međunarodna suparništva što dodatno potiče isporuke oružja zaraćenim stranama, ukazuje britanski servis i naglašava da libijska nacionalna armija (LNA) generala Halifa Haftara ima podršku Ujedinjenih Arapskih Emirata, Egipta, Francuske i Rusije, dok na drugoj strani, vladu u Tripoliju podržavaju Turska, Katar i Italija.
Boreljova pobjeda
Evropski dogovor o pokretanju nove mornaričke i zračne misije kao pokušaj blokiranja isporuke naoružanja do zaraćenih frakcija u Libiji postignut je u ponedjeljak nakon što su prevladani početni prigovori Austrije i Mađarske, koje su se plašile da bi brodovi mogli privući migrante i omogućiti im da dođu u Evropu, naglašava Njujork tajms (The New York Times).
Odluka ministara vanjskih poslova EU bila je pobjeda novog šefa evropske vanjske politike Borelja koji je kritikovao potrebu jednoglasnosti svih zemalja članica za donošenje odluka o vanjskoj i sigurnosnoj politici, ocjenjuje list i dodaje kako se Borelj nada da bi nova misija mogla početi s patroliranjem prije kraja marta.
Nova evropska blokada oružja zamjenjuje drugu misiju EU koja je propala – operaciju Sofija (Sophia) – čiji je cilj bio spašavanje migranata kod libijske obale i njihov transport prema Evropi. No, kako su se Italija, Austrija i Mađarska usprotivile operaciji, ona je od prošlog marta bila neaktivna ali nikada nije zvanično okončana. Njujorški list ističe da se Borelj zapravo nadao oživljavanju operacije Sofija, te je u nedjelju kritikovao Austriju zbog blokiranja njene obnove, rekavši da je apsurdno da zemlja koja nema obale niti mornarice koristi veto.
Austrija je zauzela oštro antimigrantsko stajalište pod trenutnim kancelarom Sebastianom Kurcom (Kurz), a njenu poziciju, dodaje Njujork tajms, podržala je i druga kopnena zemlja, Mađarska, čija je desničarska populistička vlada također povukla oštru liniju protiv migracija.
"Borba za Sofiju"
Brodovi u okviru nove evropske misije - poznate pod nazivom Operacija EU aktivni nadzor - patrolirat će u oblasti na oko 100 kilometara od obale Libije, područja Sredozemlja koje je glavna ruta za oružje u zemlju, piše Gardijan (The Guardian) i dodaje kako će na tom području biti raspoređeni ratni brodovi, avioni i sateliti.
Iako je nadležnost ranije operacije Sofija s vremenom bila proširena - s borbe protiv krijumčarenja ljudi i spašavanja migranata iz mora na pomoć u održavanju embarga na oružje UN-a Libiji, nekoliko zemalja EU-a željele su promijenti ime novoobnovljene misije za kontrolu oružja, napisao je Gardijan.
Misija Sofija je dobila ime po djetetu koje je rodila Somalijka koju je njemačka mornarica iz EU misije spasila na moru zajedno sa 453 osobe. Tadašnja šefica EU za vanjsku politiku Federika Mogerini (Federica Mogherini) rekla je da je to ime dato "u čast života ljudi koje spašavamo".
Oružje i strani plaćenici slivaju se u ratom razorenu sjevernoafričku zemlju, otkrivajući slabost Evrope u vlastitom susjedstvu, ističe londonski dnevnik navodeći kako je proteklog vikenda, specijalna izaslanica UN-a za Libiju Stefani Vilijams (Stephanie Williams) opisala UN-ov embargo na oružje kao šalu.
Značaj geopolitike
Odluka o novoj vojnoj misiji pokazuje da Evropska unija pridaje sve veći značaj geopolitici jer nastoji ublažiti sukob koji je opustošio velikog afričkog proizvođača nafte, ocjenjuje Blumberg (The Bloomberg).
Cilj je okončati sukob između Fajeza al-Saraža, libijskog premijera koji ima podršku Ujedinjenih nacija, te posebno Turske i Katara, i njegovog suparnika generala Halifa Haftara, kojeg podržavaju Egipat, Ujedinjeni Arapski Emirati i ruski plaćenici.
Građanski rat, pokrenut prije 10 mjeseci Haftarovim maršom na Tripoli, ubio je više od 2.000 ljudi i eksplodirao u sukob koji privlači regionalne i globalne sile, ističe Blumberg.
Raspoređivanje vazdušnih, satelitskih i pomorskih resursa u Sredozemnom moru predstavlja prvi test ambicije EU da se sa internih regulatornih rasprava prebaci na geopolitiku, usred sve jačeg globalnog rivalstva između SAD-a i Kine i sve veće umiješanosti regionalnih sila, poput Turske i Rusije.
Sve više stisnuta između konkurentskih ambicija, EU se zavjetovala da će pokazati više mišića u vanjskoj politici. No, zaključuje Blumberg, do sada nije uspjela uskladiti svoju ambiciju s akcijama.
Pripreme za sljedeću bitku
Libijski borci spremni su za dugi sukob, jer se inostrano oružje prelijeva, istočne frakcije zatvaraju naftne luke dok se suparnički savezi prepiru oko prihoda od najvećih rezervi nafte, ukazuje agencija Rojters (Reuters).
Sukob oko nafte samo je jedan od nekoliko činilaca koji bi mogao produžiti skoro višegodišnji sukob oko glavnog grada, gdje je vlada premijera Saraža prošlog mjeseca osigurala vojnu podršku iz Turske, uključujući borce iz Sirije. Procjene diplomata u Turskoj o broju sirijskih boraca kreću se od 1.500 do 3.000, dok je broj turskih vojnika procijenjen između 200 i 500, uključujući specijalne jedinice, konvencionalne trupe i bespilotne operacije.
Borci u Libiji se utrkuju za naoružavanje, primajući pošiljke i prije i nakon što su strane diplomate pristali da zatraže primirje na samitu u Njemačkoj u januaru. Priliv napredne artiljerije, boraca i savjetnika krši obećanja u Berlinu da će poštovati embargo na oružje, kažu diplomate. Rojters dodaje kako je prošle sedmice Vijeće sigurnosti UN-a zatražilo primirje, ali se Rusija, zagovornik Haftara, suzdržala od glasanja.
"Obje strane se pripremaju za sljedeću bitku", rekao je za Rojters neimenovani zapadni diplomata.
Turska je poslala teške kamione morskim putem, dok su Ujedinjeni Arapski Emirati u periodu od 12. januara do 16. februara letovima isporučili 89 pošiljki, pokazuju podaci o praćenju letova i sigurnosni izvor. Prisutnost isporučenog teškog naoružanja već se osjeća, naglašava Rjters i dodajući da su ove sedmice Haftarove jedinice po prvi put granatirale centar Tripolija dalekometnom artiljerijom.
Daleko od bitke u Tripoliju, odakle je raseljeno najmanje 150.000 ljudi, sukob je prebačen na kontrolu naftnog bogatstva, dodaje Rojters naglašavajući da su sile u savezu s Haftarom držale naftne luke zatvorenim mjesec dana što je uzrokovalo gubitke od oko 1,4 milijarde dolara. Ipak, nijedna strana ne otkriva koliko troši na sukob.
"Rat u blizini"
U intervjuu za Politiko (Politico) italijanski general Klaudio Gracijano (Claudio Graziano), šef Vojnog komiteta EU, izjavio je da u svojoj višedecenijskoj karijeri nikada nije vidio "pravi rat tako blizu vrata Evrope".
Gracijano je tvrdio da čak i tokom balkanskih sukoba 1990-ih, prijetnja kontinentu nije bila toliko složena ili ozbiljna kao danas, piše briselski portal.
"U svojoj dugoj karijeri bio sam mnogo puta na terenu, u operacijama. Nisam vidio pravi rat tako blizu vrata Evrope", rekao je general.
Ipak, ističe Politiko, Gracijano je "vrlo optimističan" da će se rješenje naći jer je EU sada mnogo više fokusirana na sigurnost i odbranu nego što je bila prije nekoliko godina.
Najviši general Evropske unije između ostalog je kazao da se kontinent suočava s nizom povezanih izazova sigurnosti na svom jugu - "trokut nestabilnosti" sastavljen od terorizma, ilegalne migracije i neuspjelih država.
Facebook Forum