Pitanje lokalnih izbora u Mostaru treba rješavati izvan političkog paketa, izjavio je u srijedu, 12. februara, u Mostaru visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, Valentin Inzko.
Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ-a BiH) Dragan Čović insistira da se pitanje novih izbornih pravila za Mostar rješava 'u paketu' sa pitanjem izbora delegata u domovima naroda, te članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Inzko je podsjetio da već više od deset godina građani Mostara nisu izašli na lokalne izbore i birali vlast.
“Takvo stanje treba promijeniti. Nezamislivo je da u 21. stoljeću, političke stranke nisu u stanju doći do političkog dogovora i kompromisa”, rekao je Inzko, dodajući da se na taj način sprječava da građani biraju vlast koju žele.
“Umjesto toga, već više od desetljeća, svjedočimo bezbrojnim političkim igrama, prebacivanju krivnje na međunarodnu zajednicu”, rekao je Inzko, ukazujući i na “manifestacije tvrdih političkih pozicija”, koje “za rezultat imaju to da političke stranke, pogotovo ove glavne, vladaju ovim gradom, bez ikakve demokratske kontrole”.
“Dio ove taktike je i držanje pitanja izbora u Mostaru dijelom velikog političkog paketa”, kazao je Inzko, naglašavajući kako “treba suditi pojedinačno, ne u paketu”, u kojem će biti teško postići dogovor.
“To znači, i tu međunarodna zajednica imam jedinstven stav – da pitanje Mostara treba rješavati izvan paketa”, naglasio je Inzko.
Pročitajte i ovo:
Posljednji lokalni izbori u Mostaru održani su 2008. godine, nakon što je Ustavni sud BiH 2010. godine poništio posebna izborna pravila za Mostar, koje je 2004. godine proglasio tadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, Paddy Ashdown.
Odluka Ustavnog suda donesena je nakon apelacije hrvatskih stranaka, prema kojoj jedan bošnjački glas u Mostaru vrijedi više nego hrvatski glas, zbog organizacije grada na po tri većinske hrvatske i bošnjačke općine, koje su davale jednak broj vijećnika za Gradsko vijeće, uprkos tome što hrvatske općine-izborne jedinice imaju veći broj glasača.
Od tada, u više pregovaračkih procesa nije došlo do konačnog dogovora HDZ-a BiH i SDA o novim izbornim pravilima za Mostar.
Hrvatska demokratska zajednica se u principu zalaže za pravilo "jedan čovjek-jedan glas", te traži da Mostar bude uređen kao i sve ostale jedinice lokalne samouprave u BiH.
S druge strane, Stranska demokratske akcije (SDA) zahtijeva da se ispoštuje Ustav Federacije BiH, prema kojem Grad kao organizaciona jedinica može postojati samo ako je uređen u više općina, koje su ujedno i izborne jedinice.
Gradsko vijeće Mostara je prestalo sa radom krajem 2012. godine, nakon što je istekao mandat posljednjem izabranom sazivu na lokalnim izborima 2008. godine.
Već godinama, budžet Grada Mostara, po odobrenju Parlamenta Federacije BiH, donosi Ured gradonačelnika Mostara Ljube Bešlića (HDZ BiH), uz supotpis načelnika za finansije Izeta Šahovića (SDA).
Krajem oktobra 2019. godine, na apelaciju Mostarke Irme Baralije iz Naše stranke, Evropski sud za ljudska prava (ECtHR) je objavio je presudu kojom se Bosni i Hercegovini nalaže da mora izmijeniti zakonodavstvo kako bi se omogućilo održavanje demokratskih izbora u Mostaru.
