Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović vjeruje da će biti dijaloga između premijera Duška Markovića i mitropolita crnogorsko-primorskog Srpske pravoslavne crkve Amfilohija o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti i da tu nema drugog izbora, jer država, kako je naveo, neće pristati na ucjene.
“Kada prvi put pristane na ucjenu, ta država je sama sebi potpisala kapitulaciju", kazao je Đukanović u je intervjuu, Televiziji Crne Gore 4. februara, i poručio da se vara onaj ko misli da će istrajnošću u organizaciji litija natjerati državu na kapitulaciju.
Đukanović je rekao da Srpska pravoslavna crkva (SPC), time što ne želi da se registruje, želi da se predstavi kao neko ko je iznad države i pošalje poruku da je Crna Gora teokratska država.
Prema njegovim riječima, na tu dilemu treba da odgovori politika i državni organi, ali tu dilemu mora i svaki građanin Crne Gore sebi da postavi.
“Ko god se opredijelio da živi u ovoj zemlji, ima ili planira potomstvo u ovoj zemlji, mora razmišljati da li će da mu ostavi srednjevjekovnu teokratsku srpsku državu Crnu Goru ili građansku i državu multietničke demokratije sa usvojenim evropskim sistemom vrijednosti, u kojoj će svi građani i sve vjerske zajednice imati ista prava i ravnopravan položaj”, naveo je Đukanović
Đukanović je kazao da bezbjednost i mir u Crnoj Gori nijesu ugroženi ali da je mnogo onih koji sa raznih adresa pokušavaju da zloupotrijebe litije i istakao da svi moraju da snose odgovornost za ono što rade.
"Svako mora znati da kada izvuče mač iz korica, treba da zna kako će ga u korice vratiti, a ne da prenosi odgovornost na drugog. Državni organi štite stabilnost i bezbjednost građana, a svako ko pokušava na naruši bezbjednost mora preuzeti odgovornost. Svi smo podložni krivično pravnoj odgovornosti", poručio je Đukanović.
On smatra da su rasprave povodom Zakona o slobodi vjeroispovijesti pokazale da tu nije riječ o Zakonu, ili imovini, već o državi.
Zakon je, kako je naveo, identifikovao tri linije udara na te vrijednosti u Crnoj Gori, od kojih je prva crkvena.
Prema njegovim riječima, SPC se opire registraciji u Crnoj Gori i obavezi da bude jedan od društvenih subjekata koji će biti dio pravnog sistema crnogorskog društva.
“SPC u Crnoj Gori ne želi da se registruje zbog tvrdnje da je ona stvarala Crnu Goru, da je starija od Crne Gore i da zato nema potrebe za njenom registracijom”, kazao je Đukanović.
Pošto je u istoriji civilizacije nepoznato da je crkva stvarala državu, po Đukanoviću, crkva želi da pošalje poruku da je Crna Gora teokratska država i da je crkva iznad Ustava i države.
Druga linija udara na proevropsku Crnu Goru, kako je kazao Đukanović, je djelovanje prosrpske opozicije u Crnoj Gori:
“Da oni iz Srbije, ili prosrpski orjentisani neskriveno svojataju litije koje organizuje SPC. Jedan od lidera Andrija Mandić je rekao su to njihovi protesti."
Prema njegovim riječima, treća linija udara na demokratsku, multietničku i proevropsku Crnu Goru su ideolozi i akteri velikosrpskog državnog nacionalizma iz okruženja.
"Oni iskazuju stav da Crna Gora nije suverena i nema pravo da donosi zakone iz ustavne nadležnosti, da su crnogorski parlament i Vlada sa problematičnom legitimitetom. Oni negiraju suverenost Crne Gore koja je preuzela pravo da štiti svakog građanina Crne Gore, uključujući i Srbe", naveo je Đukanović.
Na pitanje da li postoje ljudi koji sanjaju "saoizaciju" Crne Gore po uzoru na 90-te, Đukanović je odgovorio da je jasno da postoje jer ideologija velikodržavnog nacionalizma na Balkanu nije sahranjena.
"Jesu oni sahranjeni, ali ideolozi na Balkanu nikada ne miruju. Nema sumnje da su te grupe povezane sa nekim centrima moći van Crne Gore.”
Na pitanje hoće li Crnogorci “sjedjeti skrštenih ruku i dozvoliti da SPC na protestima negira njihov identitet i državu”, Đukanović je odgovorio da neće pozivati Crnogorce da izađu na ulice.
"Ne mislim da su potrebna okupljanja na drugoj strani. Ne treba državni organi da pozivaju građane na okupljanje i da pozivaju na raspirivanje strasti", poručio je Đukanović.
Đukanović je kazao da nema dileme da su događaji, u organizaciji SPC, poprimili politički karakter.
Na pitanje šta je iz ove situacije detektovao kao glavnu slabost crnogorskog društva i vlasti, Đukanović je naveo da je to medijska scena i nedovoljna sinhronizovanost raznih djelova vlasti.
Upitan da li je tačno da je Crna Gora zvala NATO u pomoć, Đukanović je odgovorio odrično.
