Plan američkog predsjednika Donalda Trumpa za stvaranjem palestinske države na Bliskom istoku je šansa za ponovnim pokretanjem 'održivog rješenja' za izraelsko-palestinskim konfliktom, saopšteno je iz Evropske unije(EU).
Njegova inicijativa "obezbjeđuje priliku za ponovnim pokretanjem hitno potrebnih napora prema pregovaračkom i održivom rješenju izraelsko-palestinskog sukoba", rekao je Josep Borell, šef vanjske politike Unije, dodavši da će Evropska unija morati proučiti i ocijeniti Trumpove prijedloge.
Međutim, iz Evropske unije također stiže upozorenje da Izrael i Palestina trebaju pokazati "istinsku posvećenost rješenju dvije države kao jedinom realnom putu za okončanje sukoba".
Rame uz rame sa izraelskim premijerom Benjaminom Natanjahuom, američki predsjednik je u utorak navečer u Bijeloj kući predstavio svoj dugo očekivani plan za rješenje izraelsko-palestinskog konflikta.
Plan na osamdeset strana predviđa dvije države: Izrael i Palestinu. Trump je rekao da će Jerusalem ostati 'nepodijeljena' prijestolnica Izraela ali da bi glavni grad Palestine uključivao 'područja oko Istočnog Jeruzalema'. Trump je također najavio da plan uključuje 50 milijardi međunarodne pomoći Palestini.
Palestinsko čvrsto 'ne'
Reagujući na Trumpov plan palestinski predsjednik Mahmud Abbas rekao je da predloženi plan neće proći.
"Kažem to partnerima, Trumpu i Natanjahuu: Jeruzalem nije na prodaju, sva naša prava nisu na prodaju i nisu za cjenkanje. I vaš plan, ta zavjera, neće proći".
Abbas je također rekao da je 'nemoguće za bilo koje palestinsko, arapsko, muslimansko ili kršćansko dijete' da prihvati palestinsku državu bez Jeruzalema kao glavnog grada.
"Kažemo ne hiljadu puta, ne, ne, ne. Odbijamo ovaj sporazum od samog početka i naše stajalište je ispravno", rekao je palestinski predsjednik. Palestinska militantna grupa Hamas koja kontroliše pojas Gaze također je odbila sporazum za koji kažu da ima cilj da 'likvidira palestinski nacionalni projekat'.
Plan, prema Trumpovim navodima, više nego udvostručuje teritoriju koja je trenutno pod palestinskom kontrolom, ali priznaje izraelski suverenitet nad jevrejskim naseljima na Zapadnoj obali, što predstavlja veliki kamen spoticanja u konfliktu ove dvije strane.
Niko od palestinskih predstavnika nije bio prisutan tokom Trump-Natanjahu predstavljanja mirovnog dogovora. Palestinci također bojkotuju Trumpovu administraciju još od odluke iz decembra 2017. godine da izmjeste izraelsku ambasadu iz Tel Aviva u Jeruzalem i priznaju ga kao glavni grad Izraela.
Povratak palestinskih izbjeglica u svoje ranije domove, što Palestina zahtjeva, nije spomenuto tokom predstavljanja plana.
Natanjahu: 'Historijsko rješenje'
Planom je predviđeno i četvorogodišnje zamrzavanje nove izraelske gradnje naselja, dok budu trajali pregovori o detaljima sveobuhvatnog sporazuma.
"Moja vizija predstavlja dobitnu priliku za obje strane. Realno rješenje dvije države koje rješava rizik od palestinske državnosti bez rizika za sigurnost Izraela. Danas je Izrael napravio ogroman korak prema miru", rekao je Trump tokom predstavljanja plana.
Kako piše AP, Trumpov plan ključne dijelove Zapadne obale pretvara u Izrael. I dok palestinski predsjednik kaže kako je plan 'glupost' kojoj će se, kako je obećao, opirati, izraelski premijer kaže da se radi o 'historijskom rješenju' po svojoj važnosti jednako proglašenju nezavisnosti Izraela 1948. godine.
"Zbog ovog historijskog priznanja i jer vjerujem da je vaš plan pogodio pravi balans tamo gdje su drugi planovi propali, pristao sam da pregovaram mir sa Palestincima na osnovu vašeg mirovnog plana", rekao je Benjamin Natanjahu.
Palestinci traže cijelu Zapadnu obalu i Istočni Jeruzalem, područja koja je Izrael zauzeo u ratu 1967. godine kao i uklanjanje više od 700.000 izraelskih doseljenika iz tog područja koji se nalaze u 140 napravljenih naselja.
U naseljima Zapadne obale, Izrael je smjestio gotovo 400.000 Jevreja, sa još 200.000 hiljada u Istočnom Jeruzalemu. Prema međunarodnom zakonu, ova naselja se smatraju nelegalnim, iako Izrael to poriče.
No prema predloženom mirovnom planu na kojem je Trumpov zet i viši savjetnik Jared Kushner radio gotovo tri godine, svi doseljenici ostaju na mjestu, a Izrael zadržava suverenitet nad svim svojim naseljima kao i strateškom Jordanskom dolinom.
Predložena palestinska država također bi uključivala i više desetina izraelskih enklava, te bi bila demilitarizovana. Plan bi također dao Palestincima ograničenu kontrolu nad oko 70 posto Zapadne obale.
Uoči samog predstavljanja plana, hiljade Palestinaca protestovalo je u Gazi, uz paljenje slika Trumpa i Natanjahua i sa transparentima na kojima je pisalo 'Palestina nije na prodaju'.
Podijeljene reakcije
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš rekao je da UN podržava dvije države koje žive u miru i sigurnosti unutar priznatih granica koje se temelje na granicama prije 1967. godine.
Generalni sekretar Arapske lige, Ahmed Aboul Gheit rekao je u srijedu da mirovni plan američkog predsjednika pokazuje veliko rasipanje legitimnih prava Palestinaca. Takođe je rečeno da "Arapska liga proučava američku viziju pažljivo. Otvoreni smo za bilo kakve ozbiljne napore u postizanju mira".
Jordanski ministar vanjskih poslova ponovio je podršku svoje zemlje za nezavisnom Palestinom zasnovanom na granicama iz 1967. godine i sa Istočnim Jeruzalemom kao glavnim gradom.
"Jordan podržava bilo koji iskreni napor namjenjen postizanju iskrenog i sveobuhvatnog mira kojeg će prihvatiti ljudi", rekao je Ayman Safadi, jordanski ministar vanjskih poslova.
Izjava ambasadora Ujedinjenih Arapskih Emirata u Washingtonu, Yousefa al-Otaiba navodi da je plan "ozbiljna inicijativa koja se bavi mnogim pitanjima postavljenim tokom prethodnih godina".
Egipatsko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je obje strane da dobro razmisle o Trumpovoj viziji postizanja mira, koju je sa druge strane iranski ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif nazvao "snom bankrotiranog trgovca nekretninama i noćnom morom za ostatak svijeta".
Turska je također odbacila plan dok je britanski premijer Boris Johnson rekao da bi palestinski lideri trebali razmotriti plan.
"Ni jedan plan nije savršen, ali ovaj plan ima vrijednost u rješenju dvije države koje bi osiguralo da je Jeruzalem glavni grad Izraela ali i palestinskog naroda", rekao je Johnson u britanskom parlamentu.
Šta je na stolu?
Iako su dvije strane 1993. godine potpisale mirovni sporazum, četvrt stoljeća kasnije, djeluje kao da su udaljenije no ikada. Izraelci ali i Palestinci traže pravo nad Jeruzalemom. Izrael, koji je 1967. godine okupirao istočni dio koji je do tada držao Jordan, smatra ovaj grad za svoju prijestolnicu. Palestinci insistiraju na Istočnom Jeruzalemu za njihov budući glavni grad, u kojem živi oko 35.000 Palestinaca.
Obje strane imaju fundamentalno različite ideje o tome gdje bi granice država trebale da budu. Palestinci insistiraju na granicama zasnovanim na linijama prekida vatre koje su razdvajale Izrael i Istočni Jeruzalem, Zapadnu obalu i Gazu između 1949. i 1967. godine. Izrael kaže da su te granice vojno neobranjive i da nikada nisu trebale biti trajne.
Palestinci žele samostalnu državu koja bi obuhvatila Zapadnu obalu, Gazu i Istočni Jeruzalem. Izraelski premijeri, javno su prihvatili ideju palestinske države ali ne i njenu formu.
Benjamin Natanjahu koji se početkom marta suočava sa novim izborima, rekao je da bi svaka palestinska država trebala biti bez vojske ali sa mogućnostima da sama upravlja bez prijetnje Izraelu.
Facebook Forum