Tridesetogodišnja državljanka Srbije u telefonskom razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) govorila je o teškim uvjetima i situaciji u kampu Al-Hol, na sjeveroistoku Sirije.
Riječ je o najmnogoljudnijem kampu u Siriji, dijelu zemlje koji kontrolira kurdska administracija, i trenutno u njemu boravi više od 60.000 ljudi, od čega je značajan broj osoba koje su nekad boravile na teritoriji militantne grupe tzv. Islamske države.
Zbog lične i sigurnosti kćerke državljanka Srbije tražila je da njeno ime i prezime ne bude objavljeno.
„Ja sam iz Srbije, ali hteli bi da se ovo u svim državama sazna. Mi smo u kampu Al-Hol, blizu Hasake. Danas se ovde nešto strašno dešava“, ispričala je, objasnivši da su uvjeti u kampu dodatno otežani posljednjih dana.
„Ovo je sad novo, tek se sad dešava. Došli su novi iz vlasti, i oni hoće da urade nešto što niko dosad nije radio. Počeli su nam ulaziti u hajmove (šatore), udarati bez ikakvog razloga, i odvoditi nešto stariju decu, 13-14 godina. Jednoj ženi su odveli dete, a nju su udarali. Sad su došli vojnici iz Iraka na vlast i oni su puno strogi. Molim da se ovo objavi da bi država požurila s deportom, da se pomogne deci i ženama odavde da izađu“, kazala je državljanka Srbije za RSE žaleći se uvjete u kampu koji su nastupili nakon povlačenja SAD-a sa sjevera Sirije i njihovih glavnih saveznika u borbi protiv "Islamske države", Kurda te turskog preuzimanja dijelova teritorije.
O navodima u vezi uslova u kampovima gdje je smještena sagovornica RSE nismo dobili potvrdu iz drugih izvora.
Na pitanje da li je to posljedica pobune ili nereda u kampu Al-Hol, kojih je ranije bilo više puta, državljanka Srbije odgovara: „Ništa, ne, ne. Samo su došli ovi novi iz vlasti i hoće da urade nešto što niko nije radio“.
U Siriji od 2013.
Državljanka Srbije u Siriju je sa suprugom otišla 2013. godine iz Bosne i Hercegovine. Prije toga u BiH je živjela malo više od dvije godine. U Siriji joj je poginuo suprug u martu 2018. godine, a ona je tada bila trudna već četiri mjeseca. Djevojčicu je rodila u augustu 2018. godine.
U septembru 2019. RSE je snimio priču o majci poginulog muža srbijanske državljanke o kojoj govori ovaj tekst. Tada je ova žena iz Sarajeva govorila o tome kako iz Sirije pokušava vratiti snahu i unuku čije fotografije je i dala na uvid RSE.
Prema informacijama do kojih je RSE došao, cijela porodica žene u kampu Al-Hol je također u Siriji, tačnije majka, sestra, ali i brat i otac za koje ne zna gdje se trenutno nalaze nakon što su uhapšeni u posljednjem uporištu „Islamske države“.
U Al-Hol je došla nakon oslobađanja posljednjih teritorija pod kontrolom tzv. Islamske države u mjestu Baguz.
„Mi smo došli u februaru prošle godine, sad će godina kako smo ovde.“
Riječi o deportaciji u Srbiju, kaže, nije bilo: „U našu zemlju (o deportaciji) nije niko govorio, kao da ne postojimo. Niko nam ništa ne javlja. Gde je bilo da se prijavi, Crveni krst, sve smo prijavili, ali naša zemlja kao da nismo tu.“
Ima li Srbija informacije o svojim državljanima u Siriji?
U Srbiji ipak znaju da su tu. Ovo je za RSE potvrđeno iz Ambasade Srbije u glavnom gradu Sirije, Damasku. Otpravnik poslova Milan Vijatović kazao je da Srbija raspolaže informacijama o državljanima u dva kampa.
„Srbija u saradnji s Međunarodnim komitetom Crvenog krsta (MKCK) ima kontakt sa 16 državljana koji se nalaze u kampovima u istočnoj Siriji. Radi se porodicama terorista ID-a („Islamske države“) koje su zarobile lokalne kurdske snage“, kazao je Vijatović i dodao:
„Nedavno smo obavešteni o ženi iz Al-Hola, međutim ne i za njene članove porodice. MKCK obaveštava države samo na osnovu saglasnosti pritvorenog lica. Mnogi su kalkulisali šta da rade, pa su dali saglasnost nakon nekoliko meseci“.
Radio Slobodna Evropa pisao je na više adresa u Beogradu kako bi dobio informacije o broju državljana Srbije u Siriji, međutim do objave ovoga teksta odgovore nismo dobili niti iz ministarstava spoljnih i unutrašnjih poslova, Vlade Srbije, kancelarije Saveta za nacionalnu bezbednost ili za odnose s medijima, BIA-e (Bezbednosno informativna agencija) i Ministarstva pravde.
"Srbija čini sve što je u njenoj moći da svoje državljane vrati u otadžbinu."- Milan Vijatović, otpravnik poslova Ambasade Srbije u Siriji
Ministar unutrašnjih poslova Srbije Nebojša Stefanović nedavno je govoreći na predavanju u Školi nacionalne obrane "Suprotstavljanje ekstremizmu i terorizmu kao važan segment nacionalne bezbednosti Srbije" naveo da se u Siriji i Iraku trenutno nalazi 28 punoljetnih državljana Srbije, navodeći da je država donijela zakon kojim se sankcionira učešće njenih državljana u stranim sukobima.
"Prema našim podacima devet se vratilo u Evropu, ne samo u našu zemlju, dok je 12 osoba poginulo. Ova statistika ne obuhvata podatke za teritoriju Kosova, jer nemamo potpuni uvid u to", rekao je 14. januara ministar Stefanović.
Ovo je dosad jedina zvanična informacija iz institucija Srbije kad je riječ o problemu državljana Srbije u Siriji ili Iraku.
O tome kako je planirano da se državljani Srbije, kako je rekao otpravnik poslova Vijatović, "vrate u otadžbinu", niko ne želi govoriti. Još veća nepoznanica je i kad će se to desiti.
„Srbija čini sve što je u njenoj moći da svoje državljane vrati u otadžbinu. Na ruku nam ne idu sukobi koji traju u toj oblasti, kao i bezvlašće na teritoriji pod nazovi administrativnom kontrolom lokalnih Kurda“, kazao je Vijatović za RSE.
Kosovo i BiH vratili jedan broj državljana
Tridesetogodišnja državljanka Srbije kaže da se više puta prijavila u uredu Crvenog križa u kampu, nadajući se de će kao i neke druge zemlje i Srbija državljane prihvatiti i vratiti na sigurno.
„Bosna je bila, otišlo je šest sestara. Nas niko ništa ne pita, niko ništa. Želim da se vratim. Ovde je neuslovno. Teško, teško, pogotovo sad zimi, puno je hladno. Skroz je neuslovno. Hrane je na minimunu, elhamdulillah“, kazala je u telefonskom razgovoru za RSE.
Dosad je u regiju Zapadnog Balkana iz Sirije državljane vratilo Kosovo i BiH. Na Kosovo je u aprilu 2019. godine vraćeno 111 državljana, od čega 32 žene. Bosna i Hercegovina je manju grupu žena, njih šest od ukupno 25, vratila krajem godine u decembru.
Kosovo je za razliku od BiH pojedine žene procesuiralo zbog pridruživanja militantnoj organizaciji tzv. Islamskoj državi. Obje države su u procesima deportacija surađivali s međunarodnim partnerima, u prvom redu Sjedinjenim Američkim Državama.
Procene vlasti u Srbiji
Srbijansko ministarstvo unutrašnjih poslova procijenilo je da se 49 pojedinaca pridružilo tzv. Islamskoj državi ili Al-Kaidi, što su relativno skromne brojke u usporedbi s drugim zemljama Zapadnog Balkana, navodi se u izvještaju o ekstremizmu koji je 2018. godine objavljen za Srbiju uz podršku British Councila i Vlade Ujedinjenog Kraljevstva.
- Majka i dve ćerke osuđene zbog učešća u ratu u Siriji
- Deportirane žene iz Sirije s djecom u prihvatnom centru
"U sličnom smislu, ovo istraživanje procjenjuje da nema više od 100 nasilnih islamističkih ekstremista koji su grupirani u tri mesdžida u Novom Pazaru. Uglavnom su dobro poznati lokalnoj zajednici. Međutim, još uvijek postoji zabrinutost u vezi s ekstremizmom, sa značajnim brojem nepoznatih ekstremista, pojedinaca koji trenutno ne podržavaju nasilje niti su nasilni, ali spremni su braniti oružjem svoju 'braću', kao i svoju vjeru. Uz to, velika briga jeste i činjenica da postoji trend širenja nenasilnih ekstremističkih i radikalnih uvjerenja među građanima Srbije, posebno među mladima i romskim stanovništvom", navedeno je u sažetku izvještaja.
Poruka državljanke Srbije iz Sirije
Državljanka Srbije s kojom je RSE razgovarao u Siriju je otišla u periodu kad su brojni državljani zemalja Balkana odlučili pridružiti se takozvanom islamskom kalifatu. Udovica s jednogodišnjom bebom sada u kampu Al-Hol kaže da je ta odluka bila pogrešna.
Njena poruka vlastima i javnosti u Srbiji je jasna:
„Da saosećaju sa nama, da nam pomognu da izađemo odavde, da zaslužujemo to, mi smo se pokajali. Želimo da se vratimo svojim državama, svojim kućama i svojoj rodbini. Ja želim da moja država zna da želim da se vratimo, ali zbog sigurnosti ne mogu reći ime i prezime i ko sam. Jer ako se sazna da imam telefon ovde, mogu imati problema. Imam malu bebu i ne bih volela da curica ispašta.“
Iako o preciznim brojevima nije moguće govoriti, samo iz BiH je, prema nezvaničnim podacima na osnovu informacija porodica, u Al-Holu, u kojem je i anonimna sagovornica RSE, ostalo 11 žena s oko 30 djece.
Sve se one kao i državljanke Crne Gore, Srbije i Kosova, koje su u dijelu kampa za strankinje u kojem je oko 4.000 žena i 8.000 djece, nadaju skorom povratku u zemlje porijekla. Dotad im je dom ovaj kamp za koji brojni stručnjaci za sigurnost kažu da je mjesto u kojem „cvjeta“ radikalna misao i ideje o oživljavanju „kalifata“.
Facebook Forum