Pozicije po pitanju crnogorskog Zakona o slobodi vjeroispovijesti su veoma udaljene i nema zajedničkog stava, saopšteno je iz kabineta predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića nakon razgovora sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
“To ne znači da ne treba nastaviti razgovore i o ovoj temi kao i o svim drugim koje su bitne za međusobne odnose”, saopšteno je iz Đukanovićevog kabineta. Dodaje se da je razgovor bio veoma otvoren, civilizovan i konstruktivan, kako i dolikuje liderima bliskih država kao što su Srbija i Crna Gora, iako su teške teme bile na dnevnom redu.
Prethodno je Vučić izjavio da je sa Đukanovićem imao težak i kompleksan razgovor.
Đukanović i Vučić su saglasni da treba učiniti dodatne napore obje strane da se spuste tenzije i ne dozvoli antagoniziranje među narodima i zemljama, koje, između ostalog, povezuju i zajednički evropski ciljevi, navodi se u saopštenju. Glavna tema je očekivano bila nedavno usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti u crnogorskom parlamentu, kojim se, kako je ponovio Đukanović, “u duhu evropskih standarda u našem građanskom društvu reguliše ova materija, zamjenjujući pravni akt od prije gotovo pola vijeka”.
Dva predsjednika su se sreli na svečanoj večeri u čast Petog svjetskog foruma o holokaustu „Sjećanje na holokaust-borba protiv antisemitizma“, koju je priredio izraelski predsjednik Reuven Rivlin za oko četrdesetak svjetskih lidera.
Zakon je usvojen 27. decembra 2019. i od tada se širom Crne Gore održavaju protesti vjernika Srpske pravoslavne crkve koja je taj zakon okarakterisala “pokušajem otimačine crkvene imovine u Crnoj Gori”.
Za SPC sporna je formulacija zakona po kojoj će "svi vjerski objekti koji su bili imovina države Crne Gore prije gubitka njene nezavisnosti 1918. godine, a koji kasnije nisu na odgovarajući pravni način prešli u vlasništvo neke vjerske zajednice, biti prepoznati kao državna imovina i biće upisani kao kulturno blago".
