Radovi drugih autora. Istraživanja štampana drugdje pod drugim imenom. Plagijarizam. Javna tajna je da već godinama nešto nije u redu u svijetu akademskih radova u Rusiji, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Odbor kojeg je Ruska akademija nauka imenovala prošle godine pokušao je riješiti ono za šta su mnogi rekli da je ogroman zadatak. Izvještaj objavljen 6. januara potvrdio je koliko je to bio divovski napor.
Odbor je saopštio da je više od 800 naučnih radova povučeno od prošlog ljeta, kada je prvi put ukazao na više od 2.500 sumnjivih radova objavljenih u nekim od 6.000 ruskih naučnih časopisa.
"Mislim da je ovo samo vrh ledenog brijega", rekla je Ana Kulešova, predsjednica Odbora za etiku u najvećem ruskom udruženju za objavljivanje naučnih radova.
Korijen problema datira iz 2012. godine, kažu neki analitičari, kada je neposredno prije njegovog ponovnog izbora predsjednik Vladimir Putin dekretom naložio univerzitetima da više plaćaju profesore, ali i da objavljuju više akademskih radova kako bi se potaknuo ruski međunarodni utjecaj.
Da bi izvukli što više radova, mnogi ruski univerziteti su pribjegli povezivanju plata i ugovora akademika s produktivnošću u pisanju članaka. Međutim, drugi kažu da je problem stariji i dublji.
Ne samo akademici, već i privrednici i visoki vladini zvaničnici – uključujući Putina – optuženi su za plagiranje studijskih i doktorskih teza.
Da bi se otkrili sumnjivi naučni članci, komisija koju je imenovala Akademija koristila je softver za pretraživanje stotina časopisa na ruskom jeziku kako bi provjerila jesu li članci duplirani. Pojedinci su također pregledali radove koji su bili označeni kao mogući plagijat ili samo plagijat.
Komisija je također uočila slučajeve "nejasnog autorstva" u kojem su akademici navedeni kao autori jedne verzije rada, ali ne i druge.
Nalazi komisije bili su u velikoj mjeri u skladu s onim što su otkrili drugi istraživači, uključujući Disernet (Dissernet), organizaciju koja se fokusirala na otkrivanje plagijata ne samo kod ruskih akademika, već i drugdje.
Disernet nije odmah komentarisao izvještaj Odbora.
Kulešova, koja je na čelu Vijeća za etiku naučnih publikacija ruskog Udruženja urednika i izdavača naučnih radova, rekla je u intervjuu ruskom servisu RSE-a u oktobru da je plagijarizam rasprostranjen u ruskim naučnim publikacijama.
"Ne možete tačno reći koji postotak naučnih članaka krši etičke standarde, jer da biste to učinili, trebali biste analizirati čitavu bazu podataka – tehnički je to vrlo teško učiniti", rekla je Kulešova. "Tokom dvije godine povučeno je oko 1.000 članaka kod kojih su uočena kršenja."
U julu je odbor Akademije nauka, službeno poznat kao Komisija za suzbijanje falsifikovanja naučnih istraživanja, zatražio od 541 časopisa da povuče ukupno 2.528 radova. Do 6. januara, navodi komisija, 263 časopisa saglasila su se da povuku 869 sumnjivih radova.
Komisija je saopštila da je samo pet časopisa odbilo saradnju, pa je preporučila da se tih pet publikacija potpuno ukloni iz Ruskog indeksa naučnih citata, baze podataka koju vodi ‘eLibrary’.
Ne pitaj, ne govori
To bi moglo biti problematično za mnoge naučnike, budući da su radovi objavljeni u indeksiranim časopisima često preduslov za unaprijeđenja i dobivanje sredstva, piše magazin Sajens (Science).
Kulešova je rekla da su neki akademici ogorčeni naporima njenog vijeća. "Postoje ljudi na vlasti koji ne razumiju kako im se neko usudio reći da je pogrešno krasti tuđi rad. Oni su bili plagijatori, a istovremeno, poslanici, pukovnici i slično", rekla je.
Dmitrij Livanov, koji je bio ministar obrazovanja od 2012. do 2016., rekao je da su otkrića o plagijatima narušila ugled Rusije. "Ljudi koji nisu upućeni u temu dobit će ideju da su svi akademici varalice i lažljivci", rekao je Livanov za ruske novine Komersant u intervjuu 2014. godine.
Plagijatorstvo je godinama štetilo ruskom visokom obrazovanju, prema članku magazina Tajm (Time) iz 2013. godine, koji tvrdi da "su mnogi političari i privrednici lažirali svoje rezimee lažnim diplomama, bilo da su plagirali svoje disertacije ili su plaćali druge da to urade za cijenu automobila srednje klase".
Sam Putin, čiji službeni rezime kaže da je diplomu prava stekao na Državnom univerzitetu u Lenjingradu 1975., suočen je s optužbama za plagijatorstvo.
U njegovoj biografiji piše da je Putin 1997. odbranio doktorsku tezu iz ekonomije na Državnom institutu za rudarstvo u Sankt Peterburgu, rad pod naslovom "Strateško planiranje reprodukcije baze mineralnih resursa regije u uslovima formiranja tržišnih odnosa".
Dvojica istraživača iz Brukings instituta (Brookings Institution) u Vašingtonu dobila su primjerak teze 2005. godine i zaključila da je teza uveliko "posuđena" iz udžbenika iz 1978. godine, koji su napisala dva profesora s Univerziteta u Pitsburgu.
"Čak ni sam Vladimir Putin ne spominje ili ne navodi svoju disertaciju", rekao je Igor Dančenko, viši naučni saradnik u Brukingsu. "Ta je činjenica izostavljena i u njegovoj poznatoj knjizi intervjua 'U prvom licu'". "Štaviše, čini se da Putin izbjegava pitanja o svojoj disertaciji", dodao je. "On [nikada] nije otvoreno rekao da ima diplomu iz ekonomije."
Putin nikada nije javno odgovorio na optužbe.
Facebook Forum