Identičnost ciljeva Europske komisije i hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije konstatirano je na sastanku Europske komisije i hrvatske Vlade u Zagrebu.
Zeleni plan karbonski neutralne ekonomije, jača uloga Unije na međunarodnom planu, provođenje Brexita i dogovor oko novog proračuna EU, ali i rad na artikuliranju novih kriterija za proširenje, kazala je nakon sastanka Ursula von der Leyen.
„'Zagrebački summit' u svibnju biti će potencijalna prekretnica za ove promjene, ali pred nama je mnogo posla. Radit ćemo na metodologiji i pripremi prijedloga za proces proširenja rano ove godine“, najavila je predsjednica Europske komisije.
Poruke za Albaniju i Sjevernu Makedoniju
Ona je naglasila da će Komisija naći načina da Albanija i Sjeverna Makedonija otvore pregovore.
„Obje zemlje su ispunile kriterije i moramo naći načina da ispunimo svoja obećanja“, kazala je.
Za 17. veljače predsjednica Europske komisije je najavila donatorsku konferenciju u Bruxellesu za pomoć žrtvama nedavnog potresa u Albaniji.
Hrvatski premijer Andrej Plenković naglasio je da je za Hrvatsku proširenje unije važna tema i da će joj biti posvećen svibanjsku summit lidera Unije i zemalja regije u Zagrebu:
„Želimo da 20 godina nakon prvog 'Zagrebačkog summita' na vrhu unesemo novu dinamiku, a da po mogućnosti razriješimo i deblokiramo situaciju oko otvaranja pregovora o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom“, predstavio je svoje planove Plenković.
Rad na deblokadi pregovora
On je ranije pojasnio da predano radi na njihovoj deblokadi, da je to bila tema njegovih susreta unazad tri dana - sa francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom i sa predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Layen, a sljedećeg tjedna sa predsjednikom Europskog parlamenta Davidom Sassolijem i njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.
I hrvatska potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica u petak je novinarima govorila o perspektivi dviju zemalja i o novom setu kriterija za pregovaranje kojeg priprema povjerenik za proširenje Oliver Varhelyi:
„Vidite da je sada i Francuska malo fleksibilnija, nadamo se da će popustiti i da će naši prijatelji iz Sjeverne Makedonije i Albanije dobiti status kandidata. Metodologija na kojoj se radi je sasvim drugačija od dosadašnje – sedam velikih poglavlja, jedan drugačiji pristup nego onaj koji je imala Hrvatska u svom pristupnom procesu. O tome će se još razgovarati, ali mogu vam reći da je od svega najvažnije – vladavina prava, i to je ono što se traži kroz svih tih sedam poglavlja. Prvo to savladati, a onda nastaviti ispunjavati sve druge kriterije“, kaže Šuica.
Vanjskopolitički analitičar i urednik portala euractiv.hr Željko Trkanjec u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je Macron bio u pravu sa svojim zahtjevom.
“Na primjer, Srbija pregovara pet godina i devet mjeseci, a Hrvatska je pregovarala pet godina i tri mjeseca. Hrvatska je nakon toga postala članica EU, Srbija je zatvorila dva poglavlja. To pokazuje da je problem sa pregovaračkim procesom dubinski i sadržajan, a ne samo u političkom smislu. Dakle, imamo ozbiljan metodološki problem i zato je njegovo ukazivanje na taj problem od izvanredne važnosti“, kaže Trkanjec.
I on naglašava kako je najvrjednije u Macronovoj inicijativi naglasak na vladavini prava i demokratskim standardima, a u prvom redu prijedlog uvođenja reverzibilnosti. O čemu se radi?
Pouke iz Rumunjske i Bugarske
„Naime, dok su Rumunjska i Bugarska pregovarale, one su se intenzivno borile protiv korupcije. One sekunde kada su pregovori završeni i bilo definirano da će ući u članstvo došlo je do izuzetnog porasta korupcije u obje zemlje. Francuski prijedlog predviđa da, kada se prijeđe jedna od sedam stepenica, jača se integraciju te zemlje sa Europskom unijom. No, ukoliko kasnije dolazi do problema s onim što je ispregovarano, događa se povratak natrag, dakle reverzibilnost“, kaže Trkanjec.
Konkretno, to znači da se zemlju kandidatkinju odmah vraća na raniju razinu. Dakle, pada za jedan razred dole i mora ponovno ispregovarati područje u kojem se pojavio problem, kako bi se vratio u viši razred pristupnih pregovora.
Sa Europskom komisijom u Zagreb su doputovali i novinari koji u Bruxellesu i Strassbourgu prate rad Komisije. Jedna od tema koja ih je zanimala je i migrantska kriza. Plenković je izričito naglasio da Hrvatska nikada neće postaviti bodljikavu žicu prema BiH i odbio prozivanja o nehumanom postupanju hrvatske policije prema izbjeglicama i migrantima, osim dva slučaja nenamjernog ranjavanja.
Facebook Forum