Vijeće ministara BiH na prvoj sjednici u novom sazivu usvojilo je odluku o privremenom finansiranju institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza BiH za period januar - mart 2020. godine u iznosu od 241 milion i 500 hiljada konvertibilnih maraka.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija rekao je kako će Vijeće prije isteka tog roka usvojiti budžet institucija BiH za 2020. godinu i da će se prestati s privremenim finansiranjem prije kraja marta.
„Mi bismo do kraja januara trebali imati prvi Pridlog budžeta, a potom ćemo ga tokom februara doraditi, da bi u prvoj polovini marta bio usvojen u oba doma Parlamenta BiH“, objasnio je Tegeltija.
Vijeće ministara BiH usvojilo je i Odluku o odobravanju višegodišnjeg projekta „Izgradnja graničnog prijelaza Bratunac – Ljubovija“ za što je odobreno 14,5 miliona maraka, kao i Informaciju o projektu izgradnje graničnog prijelaza Svilaj, čiji je predlagač Uprava za indirektno oporezivanje BiH.
Tegeltija je podsjetio da je 2017. godine donesena odluka da se izdvoji 11 miliona KM za izgradnju graničnog prijelaza Bratunac-Ljubovija, ali da je nakon procjene ustanovljeno da se ne može napraviti taj granični prijelaz bez 14,5 miliona KM.
Današnjom odlukom, Upravi za indirektno oporezivanje obezbijeđeno je 14,5 miliona KM i „oni odmah mogu započeti s procedurom izbora izvođača i izgradnjom graničnog prijelaza“.
Na prvoj sjednici novog saziva Vijeća ministara BiH donesena je i odluka za kreditna sredstva Evropske investicione banke (EIB-a), za gradnju Koridora Vc i završetak izgradnje graničnog prijelaza Svilaj.
Radi se o dionici na Koridoru Vc – središnji dio: izgradnja dionica autoceste Poprikuše – Nemila i Tarčin – Ivan.
Na sjednici su imenovani predstavnici BiH u međunarodnim finansijskim institucijama – Svjetskoj banci, gdje će guvernerka biti Bisera Turković, Međunarodnom monetarnom fondu, gdje će guvarner biti Zoran Tegeltija, te Evropskoj banci za obnovu i razvoj gdje će guverner biti Vjekoslav Bevanda.
Sa dnevnog reda prve sjednice Vijeća ministara BiH uklonjena je tačka o Zajedničkoj socioekonomskoj reformi za period 2019 – 2022. godine, jer nije postojao konsenzus.
