Strategija odbrane i nacionalne bezbjednosti dokument je o kom će se uskoro izjasniti poslanici Skupštine Srbije, a koji je vrlo brzo izazvao oštre reakcije pre svega u Bosni i Hercegovini.
Razlog je u tome što u dokumentu ove vrste Srbija po prvi put kao svoj prioritet zacrtava očuvanje Republike Srpske, jednog od dva bh. entiteta.
Kako je poslanicima objasnio ministar odbrane Srbije Aleksandar Vulin riječ je o dokumentu koji definiše, ne samo strategiju odbrane, nego i strategiju vanjske politike Srbije. Predstavljeni dokument sastoji se od sedam nacionalnih ciljeva, među kojima je naglašena vojna neutralnost i "briga o svim Srbima gdje god živjeli".
"Nikada, kao u dokumentu koji je pred vama, nije rečeno da su Republika Srpska i njeno očuvanje prioritet naše vanjske politike. Država Srbija na ovaj način veoma jasno kaže šta je nacionalni interes i šta se mora braniti. Prije nas kao da se niko toga nije sjetio", kazao je Vulin u Skupštini Srbije u utorak, 24. decembra.
U objavljenoj Strategiji piše da je očuvanje Republike Srpske kao entiteta u sastavu Bosne i Hercegovine u skladu sa Dejtonskim sporazumom i unaprijeđenje položaja Srba u regionu i svijetu od posebnog je značaja za bezbijednost i odbranu Republike Srbije.
“Republika Srbija kao jedan od garanta Dejtonskog sporazuma nastaviće da unapređuje specijalne paralelne odnose sa Republikom Srpskom, uz uvažavanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine”, navodi se između ostalog u tom dokumentu.
Šta je i ko garant sporazuma?
„Zanimljivo je da jedna vojno neutralna Srbija ima vojno odbrambene ciljeve u nekoj drugoj državi, iako su oni to pokušali lijepo upakovati da očuvanje Republike Srpske (RS) uvijek ide uz teritorijalni suverenitet i integritet Bosne i Hercegovine (BIH)“, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) docent Jasmin Hasić, inače profesor međunarodnog javnog prava na Sarajevo School of Science and Technology.
Hasić podsjeća na razliku koncepta garanta i svjedoka u međunarodnim ugovorima, jer je kako objašnjava, interesantno da Srbija sebe želi prikazati kao garantom Dejtonskog mirovnog sporazuma, „jer iz toga izvlače pravo da se mješaju u suverenitet BiH“.
„Moramo preispitati cijeli taj koncept garanta, jer je Srbija ugovorna strana Dejtonskog sporazuma. Vi ako pročitate preambulu ugovora pisaće BiH, Srbija i Hrvatska kao ugovorne strane. Dakle u međunarodnom pravu već dugi niz godina ne poznajemo koncept garanta Međunarodnog mirovnog sporazuma, uvijek govorimo o svjedocima. Možemo odmah da zaključimo da Srbija apsolutno nema nikakva prava ni pretenzije, ni u kakvim vojnim, odbrambenim ili vanjskopolitičkim ciljevima, da svrstava RS niti BiH kao svoje inherentne ciljeve“, zaključuje Hasić.
Povređuje li se suverenitet BiH?
Na činjenicu da Srbija nije garant već potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma upozorava i član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović. On podsjeća da je ključna obaveza propisana u članu 1. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, gdje je jasno navedeno da se Srbija mora suzdržati od svakog djelovanja uperenog protiv teritorijalne cjelovitosti ili političke nezavisnosti Bosne i Hercegovine.
Prema njegovom mišljenju Strategija odbrane i nacionalne bezbjednosti Republike Srbije predstavlja grubu povredu suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.
„Proglašavanje dijela Bosne i Hercegovine nečim što je od posebnog značaja za bezbjednost i odbranu Republike Srbije predstavlja izraz agresivne politike prema Bosni i Hercegovini. Entitet Republika Srpska je dio suverene države Bosne i Hercegovine i nije samo entitet srpskog naroda, nego i bošnjačkog i hrvatskog i svih drugih naroda koji tamo žive, kao uostalom i cijela Bosna i Hercegovina“, navodi Džaferović u saopštenju.
Podsjeća da je Ustav Bosne i Hercegovine jedini zaštitnik zemlje, svih njenih dijelova i naroda, i to ne mogu biti druge države, a pogotovo ne one koje su zbog učešća u agresiji na Bosnu i Hercegovinu potpisnice Dejtonskog mirovnog sporazuma.
„Imajući u vidu razne teze koje u posljednje vrijeme dolaze iz Srbije o 'zaštiti srpskog naroda gdje god on da živi', zatim 'da Republika Srpska nema vojsku ali je ima srpski narod' i slično, može se zaključiti da navedena strategija nije ništa drugo do prepakovana verzija strategije koju je 90-ih godina prošlog stoljeća pokušao da provede zločinački režim Slobodana Miloševića“, piše u saopštenju.
Radi li se o reviziji Dejtona?
Vrlo je zabrinjavajuća odrednica koja se odnosi na odbranu srpskog naroda, ma gdje živio, a posebno onaj dio koji se odnosi na očuvanje Republike Srpske kao glavni prioritet spoljne politike Srbije, kaže za RSE Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji.
„Inače, mi i nemamo strategiju spoljne politike, ali, eto, u tom segmentu imamo, što je, naravno, zabrinjavajuće za Bosnu i Hercegovinu, odnosno, njenu unutrašnju integraciju, kako bi postala funkcionalna država. Očigledno je da će Srbija i Republika Srpska uraditi sve da do toga ne dođe. Ne radi se samo o reviziji Dejtonskog sporazuma“, kaže Biserko.
Upitana da li Vulinovo isticanje da je prioritet spoljne politike i strategije odbrane Srbije „očuvanje Republike Srpske kao entiteta u sastavu BiH“ zapravo Vučićeva poruka, Biserko kaže da u to nema nikakve sumnje.
„Ja mislim da je on njegov najodaniji, najlojalniji, ministar. Mada se vrlo često stiče utisak da nešto radi na svoju ruku, Vučić je pokrovitelj svih njegovih odluka i izjava, tako da to ne može da se tumači samo kao Vulinova orijentacija. Ta dva dokumenta su rađena uz znanje Vlade (Srbije) i učešće vlade. Dakle, to jeste politika Aleksandra Vučića“, smatra Biserko.
Na predstavljenu Strategiju odbrane i nacionalne bezbjednosti Republike Srbije reagovali su brojni zvaničnici i političke partije u BiH.
Uzdrmavanje regionalne stabilnosti
Predsjedavajući Predsjedništva Željko Komšić ocijenio je da bi usvajanje Strategije značilo narušavanje regionalnog mira i stabilnosti, a predstavljalo bi i uvod u nove tenzije na prostoru Zapadnog Balkana.
U Našoj stranci smatraju kako je Srbija svojom Strategijom odbrane opet pokazala teritorijalne pretenzije prema Bosni i Hercegovini. “Očuvanje Republike Srpske im je nacionalni cilj, što je partikularan i tendenciozan pristup BiH te podgrijava separatističke namjere u tom bh. entitetu”, piše u saopštenju iz ove političke partije.
Reagovao je potpredsjednik Socijaldemokratske partije i zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta Bosne i Hercegovine Zukan Helez.
"Bivšem portparolu JUL-a da neko javi da je 2019. godina. Vjerovaću da Republika Srbija ima dovoljno razuma da sama odustane od štetne politike spram sopstvenog naroda! Srbi su sigurni, kako u Srbiji (3/4 granice je NATO) tako i van nje, uz razliku da van nje bolje žive", napisao je Helez na Twitter-u.
Strategija odbrane i nacionalne bezbjednosti Srbije, dokument na 32 dvije strane, u osam tačaka tretira bezbjedonosno okruženje, izazove, rizike i prijetnje od značaja za odbranu, odbrambene interese, politiku odbrane, strategijski koncept odbrane, sistem odbrane i sprovođenje strategije odbrane.
Pravi od segmenta naveden u tački 4.3. nazvanoj Očuvanje mira i bezbijednosti u regionu i svijetu, je očuvanje Republike Srpske kao entiteta u sastavu Bosne i Hercegovine u skladu sa Dejtonskim sporazumom i unapređenje položaja Srba u regionu i svijetu.
Facebook Forum