Prvo i jedino sučeljavanje svih kandidata za predsjedničke izbore 22. decembra održano je u srijedu navečer uz učešće 11 kandidata.
Korupcija je rezultat lošeg sistema i može se riješiti samo političkom odgovornošću, vojska treba doći u pomoć policiji u nadzoru granice, sramotan stav prema migrantima, Hvatskoj ne treba skupo naoružanje, šta je država dobila sa NATO-om, samo su neke od izjava proizašlih iz debate koju je organizovala Hrvatska radiotelevizija.
U debati su učestvovali aktuelna predsjednica Hrvatske, Kolinda Grabar Kitarović, bivši premijer Zoran Milanović, Miroslav Škoro, redatelj Dario Juričan, poslanik u Saboru Ivan Pernar, ekonomista Dejan Kovač, predsjednik vanparlamentrane stranke Desno Anto Đapić, kandidatkinja Radničke fronte Katarina Peović, bivša predsjednica Komisije za odlučivanje o sukobu interesa Dalija Orešković iz stranke Start, Mislav Kolakušić zastupnik u Evropskom parlamentu iz Hrvatske i predsjednik Hrvatske stranke svih čakavaca, kajkavaca i štokavaca Nedjeljko Babić.
- Pročitajte: Tko su mogući favoriti izbora u Hrvatskoj?
Kandidati su imali priliku odgovarati na brojna pitanja uključujući ulogu države u Sjevernoatlantskom savezu, migrantskoj krizi i slanju vojske na granice, kao i o ulozi Hrvatske u susjednoj Bosni i Hercegovini ali i pitanju da li bi Hrvatska trebala blokirati put Srbije u Evropsku uniju prije no što se riješi pitanje nestalih osoba.
Mislav Kolakušić je nagalsio da ne ovisi od Hrvatske da li će Srbija ući u Evropsku uniju ili ne, dok je Milanović rekao da ‘jedno je Vučić a drugo je Srbija’.
Za Miroslava Škoru, riješavanje pitanja nestalih je ključno prije no što Srbija uđe u Uniju, dok je Grabar Kitarović naglasila da će Hrvatska insistirati na ispunjavanju svih kriterija za Srbiju. “Apsolutno ću insistirati na pronalasku nestalih prije ulaska u EU”, dodala je Grabar Kitarović.
Kada je u pitanju politika koju Hrvatska treba voditi prema Bosni i Hercegovini, dok su pojedini kandidati navodili ekonomiju i trgovinu kao osnov odnosa, drugi su govorili o hrvatskom narodu u BiH kao ‘vitalnom strateškom interesu Hrvatske’ kako je naveo kandidat Miroslav Škoro.
“Nacionalistička politika u BiH najmanje je koristila ljudima koji žive tamo. Ako govorimo o BiH, treba govoriti o suživotu, jedinstvu i solidarnosti”, izjavila je kandidatkinja Katarina Peović.
Bivši premijer Zoran Milanović nije želio davati detaljniji odgovor na ovo pitanje, rekavši da “nakon 30 godina saplitanja, odgovoriti na ovo pitanje u minuti bila bi uvreda za BiH” i dodao da se on zalaže za jedinstvenu BiH.
Kandidati su također odgovarali na pitanje da li treba postavljati ćirilične ploče u Vukovaru. Za pojedine kandidate pitanje ćirilice je pitanje vladavine prava koje proizilazi iz ustava i poštovanja drugih kultura, dok je za druge ‘provokacija koja traje godinama’ kao što je izjavio Ante Đapić.
Aktualna predsjednica je naglasila da pravda nije zadovoljena. “Zašto forsiramo ćirilicu prije nego što bude zadovoljena pravda? To treba riješiti pa će se onda govoriti o ćirilici”, bio je odgovor Grabar Kitarović.
Ne propustite pročitati:
- Predizborna igra 's onu stranu Željezne zavjese'
- Migranti u predsjedničkoj kampanji u Hrvatskoj
- Još jedan Milan Bandić u hrvatskoj politici
Pored vanjske politike, evropskog puta, migrantske krize, kandidati su također odgovarali na pitanja prava na pobačaj, vjeronauke u školama, šta za njih znači Franjo Tuđman a šta Tito kao i na pitanje gdje bi učestvovali: na gay pride-u ili hodu za život.
Prvi krug predsjedničkih izbora u Hrvatskoj bit će održan 22. decembra.
