Priredile: Una Čilić i Iva Martinović
Kancelarija za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva finansija (OFAC) objavila je listu ljudi i kompanija iz Evrope, Azije i Latinske Amerike koje su stavljene pod sankcije zbog ozbiljnih kršenja ljudskih prava i korupcije.
Među njima je i devet saradnika Slobodna Tešića, trgovca oružjem iz Srbije, koji je još 2017. godine naveden u aneksu Izvršne odredbe koju je izdao američki predsjednik Donald Trump.
U to vrijeme, navodi se u saopštenju američkog Ministarstva finansija, Tešić je bio među najvećim trgovcima oružjem i municijom na Balkanu te je proveo gotovo deset godina na popisu Ujedinjenih nacija za zabranu putovanja zbog kršenja sankcija protiv izvoza oružja za Liberiju. Kako bi osigurao ugovore za oružje sa raznim državama, Tešić bi direktno ili indirektno pružao mito i finansijsku pomoć. Dalje se u saopštenju navodi kako je Tešić vodio potencijalne klijente na skupocjene godišnje odmore, plaćao školovanje svoje djece u školama i univerzitetima zapadnih zemalja, te u cilju osiguravanja ugovora koristio velike količine mita.
Prema informacijama američkog ministarstva, Tešić je vlasnik ili ima kontrolu nad četiri kompanije: Preduzeće za trgovinu na veliko i malo „Partizan Tech DOO“ Beograd-Savski Venac (Partizan Tech), „Technoglobal Systems DOO Beograd“ (Technoglobal), „Charso Limited“ i „Grawit Limited“.
Nakon imenovanja u Izvršnoj odredbi, Tešić se nastavio baviti trgovinom oružjem te je djelovao kao tihi partner u kompanijama nad kojima ima direktno vlasništvo i upravljanje, navodi se dalje u saopštenju. U ovim slučajevima, Tešić i dalje ima kontrolu nad većinom ako ne svim aspektima dnevnih operacija kompanija, uključujući posredovanje u poslovima i traženje novih poslovnih prilika, iako se oslanja na svoje pouzdane saradnike kako bi potpisali ugovore i da se pojave na svim javnim dokumentima, saopštilo je američko Ministarstvo finansija.
Nove aktivnosti Ministarstva odnose se na devet osoba koje su djelovale ili su imali namjeru da, direktno ili indirektno, djeluju u ime Tešića - Goran Andrić, Esad Kapidžić, Nebojša Šarenac, Zoran Petrović, Nikola Brkić, Milan Subotić, Želimir Petrović, Sreten Cvjetković i Ljubo Maričić.
Ko su Tešićevi saradnici?
Goran Andrić je jedan od Tešićevih najbližih saradnika i, kako stoji u saopštenju američkog Ministarstva finansija, predstavlja Tešića u raznim međunarodnim prodajama, uključujući pregovaranje ugovora u Tešićevo ime u vrijeme kada je Tešić bio na listi UN zabrane putovanja te nije mogao da putuje. U radu sa Tešićem, Andrić je bio uključen u sprovođenje ugovora o oružju, uključujući prilike kada je Andrić potpisao ugovor u ime imenovanog entiteta Partizan Tech. Kao dodatak tome, Kancelarija za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva finansija smatra da je „Velcom Trade D.O.O.“ Beograd, u vlasništvu ili pod kontrolom, ili pod namjerom da, direktno ili indirektno, djeluje u Andrićevo ime, navodi se u saopštenju.
Esad Kapidžić je, kako navodi američko Ministarstvo, direktor i sekretar „Finrost Limitet“ kompanije sa sjedištem na Kipru, kao i direktor i predstavnik „Falcon Strategic Solutions D.O.O“ sa sjedištem u Srbiji, koja predstavljaju dva entiteta koja su u vlasništvu ili pod kontrolom ili direktno ili indirektno djeluju ili imaju namjeru da djeluju u ime Tešića. Finrost kompanija je primila i premjestila novac u Tešićevo ime, te je korištena od strane Tešića za ugovor o oružju sa stranom vladom u Africi. Uz to, „Falcon Strategic“ je osnovao Tešić odmah nakon izvršne odredbe iz 21. decembra 2017. godine kako bi izbjegao sankcije.
Nebojša Šarenac je izvršni direktor „Technoglobala“ i „Partizan Techa“. On je također Tešićev nećak i jedan od njegovih najbližih saradnika, kaže se u saopštenju.
Ministarstvo finansija je pod sankcije također stavilo i „Melvale Corporation D.O.O Beograd“, sa sjedištem u Srbiji zato što se nalazi u vlasništvu ili pod kontrolom ili direktno ili indirektno djeluje ili ima namjeru da djeluju za u ime Šarenca koji je vlasnik i predstavnik „Melvale“.
Zoran Petrović je, navodi se, generalni direktor i upravnik „Partizan Tech-a“, koji se nalazi pod sankcijama od decembra 2017. godine. Petrović je sa stranim entitetima pregovarao u Tešićevo ime.
Nikola Brkić je upravnik i pravni zastupnik „Partizan Tech-a“.
Milan Subotić je vlasnik i izvršni direktor i predstavnik „Vectura Trans DOO“ kompanije bazirane u Srbiji, tijela koje je danas označeno da istovremeno je u vlasništvu ili pod kontrolom ili direktno ili indirektno djeluje ili ima namjeru da djeluju za u ime Tešića. Tešić je koristio „Vectura Trans“ kako bi dobio odobrenu licencu za izvoz, dovršavanje poslova sa oružjem i dovršavanje ugovora sa stranom vladom o oružju. Subotić je također naveden kao tačka za kontakt za izvozne dozvole koje se vezuju za „Partizan Tech“.
Pored ovih, Kancelarija je označila još tri entiteta za koje se sumnja da imaju veze sa Tešićem: „Moonstorm Enterprises LTD“ sa sjedištem na Kipru, „Tardigrade Limited“, također sa Kipra te „Business Diversity Limited“ sa sjedištem u Hong Kongu
Želimir Petrović je vlasnik, izvršni direktor i predstavnik „Araneks D.O.O“ sa sjedištem u Srbiji, tijela koje je označeno da istovremeno je u vlasništvu ili pod kontrolom ili direktno ili indirektno djeluje ili ima namjeru da djeluju za u ime Tešića. Tešić je koristio „Araneks“ kako bi dovršio oružane ugovore sa stranom vladom u Africi te u dogovorima sa drugom stranom vladom.
Sreten Cvjetković ima vlasništvo od 50 posto udjela u „Falcon Strategic“ čiji je ujedno i predstavnik. Ljubo Maričić je direktor „Technoglobala“ i bivši predstavnik „Partizan Arms“.
Pored ovih, Kancelarija je označila još tri entiteta za koje se sumnja da imaju veze sa Tešićem: „Moonstorm Enterprises LTD“ sa sjedištem na Kipru, „Tardigrade Limited“, također sa Kipra te „Business Diversity Limited“ sa sjedištem u Hong Kongu, koju je Tešić koristio u ugovorima denominiranim u eurima kako bi izbjegao američke sankcije.
Kao rezultat ove najave i aktivnosti Ministarstva finansija, sva imovina i udjeli u vlasništvu pojedinaca i entiteta imenovanih u saopštenju i svih entiteta koji su u vlasništvu, direktno ili indirektno, sa 50 posto vlasništva ili više, pojedinačno ili sa drugim osobama, a koji se nalaze u Sjedinjenim Državama ili su u posjedu ili pod kontrolom osoba u SAD, su blokirani i moraju biti prijavljeni Kancelariji za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva finansija.
Poslovi Slobodana Tešića
Ime Slobodana Tešića u Srbiji se spominjalo kroz brojne afere vezane za trgovinu oružjem. Poslednji je slučaj zloupotreba u fabrici oružja „Krušik“ gde su, prema dokumentaciji koju je javnosti dostavio radnik te fabrike Aleksandar Obradović, privatni trgovci oružjem po povlašćenim cenama kupovali oružje od „Krušika“ i time ošetili državnu fabriku.
Uz preduzeće GIM koje se vezuje za ime oca ministra policije Nebojše Stefanovića, među tim firmama su, prema Obradovićevoj dokumentaciji, i one čiji je vlasnik upravo Slobodan Tešić.
„Tešić ima mrežu firmi, on tu vrlo fleksibilno radi kroz firme registrovane u Beogradu i kroz of šor kompanije koje su naravno poseban fenomen u branši jer kada prebacite posao of šor kompaniji on izlazi van domena naše granice i svaka istraga počinje da bude mnogo teža“, rekao je govoreći oaferi „Krušik“ za RSE, vojni analitičar Aleksandar Radić.
Tešićevi poslovi vezuju se i za Libiju. Prema istraživanju "Insajdera bez ograničenja", koji je realizovan u saradnji sa RSE, 2013. godine učestvovao je na sastanku srpskih i libijskih delegacija ministarstava odbrane u Beogradu iako je u to vreme bio na listi UN za zabranu putovanja. Sastanak je održan u prostorijama Ministarstva odbrane Srbije.
Kao osobu uključenu u izvoz oružja, Slobodana Tešića nedavno je spominjala i poslanica opozicione Stranke slobode i pravde Marinika Tepić, označivši ga kao javnosti poznatog „najvećeg balkanskog trgovca oružjem“, a za koga, kako je navela „nije nepoznato da je sponzor Srpske napredne stranke (SNS) i da je njegova ćerka bila na listi SNS-a".
Kancelarija za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva finansija je saopštenje o novoj listi objavila na Međunarodni dan borbe protiv korupcije, navodeći da se ovim cilja na korumpirane aktere i njihove mreže u zemljama Evrope, Azije i Latinske Amerike.
Ova aktivnost Ministarstva pravosuđa odnosi se na „Global Magnitsky Act“ koji je usvojen 2016. godine, a koji je usmjeren ka počiniocima ozbiljnih kršenja ljudskih prava i korupcije.
Pored Srbije, odluke o američkim sankcijama nametnute su u latvijskim kompanijama i pojedincima, kompanijama u Kambodži, te dva pojedinca u Venecueli zbog toga jer su trenutno ili su bili zvaničnici vlade Venecuele.
Facebook Forum