Na stotine hiljada građana Hongkonga okupilo su u nedjelju na jednom od najmasovnijih mirnih protesta, potvrdivši da se pokret koji je započeo prije šest mjeseci neće uskoro okončati, odnosno da demonstranti ne odustaju od svojih zahtjeva, ali ni da hongkongška vlada, koju podržava Peking, ne nudi kompromise, pišu svjetski mediji.
Među najmasovnijim mirnim protestima
I ove nedjelje demonstranti su marširali ulicama Hongkonga – stotine hiljada ljudi, skandirajući "Borba za slobodu" i "Budite uz Hongkong", izrazilo je podršku antivladinom protestnom pokretu koji ulazi u sedmi mjesec i koji, ističe agencija Asošijejted pres (The Associated Press), ne pokazuje znakove skorijeg prestanka.
Mnogi od učesnika marša, kojih je prema prvim procjenama organizatora bilo oko 800 hiljada, dizali su ruke s pet raširenih prstiju ističući pet zahtjeva pokreta koji uključuje univerzalno pravo glasa na izborima za lidera i zakonodavna tijela Hongkonga kao i zahtjev za provođenje nezavisne istrage o policijskoj upotrebi sile protiv demonstranata tokom šestomjesečnih protesta.
Protesti su nekim učesnicima postali dio svakodnevnog života otkako su, ističe AP, u junu izbile demonstracije protiv vladine mjere koja bi omogućila izručivanje osumnjičenih kontinentalnoj Kini čiji su sudovi pod kontrolom Komunističke partije.
Iako je prijedlog zakona u međuvremenu povučen, pokret je, naglašava agencija, prerastao u stalni izazov vladi poluautonomne kineske teritorije i komunističkim vođama u Pekingu, utičući na sve izraženije ekonomske probleme Hongkonga.
Masovni marševi su s vremenom postajali sve nasilniji i sve do ovonedjeljnog su bili zabranjeni, ističe AP. Vlasti, koje su na prethodnim demonstracijama koristile suzavac, vodene topove i gumene metke, kažu kako je bila potrebna sila za rastjerivanje demonstranta koji su uništavali trgovine i bacali ručno rađene bombe.
Policijska dozvola
Nakon nekoliko sedmica relativnog mira – poslije ubjedljive pobjede prodemokratskih kandidata na izborima za lokalno vijeće – policija je prvi put od avgusta dozvolila održavanje protestnog skupa u nedjelju u Hongkongu, ističe BBC.
Organizatori okupljanja, Građanski front za ljudska prava (CHRF), istakli su da je ovonedjeljni skup posljednja prilika vladi da ispuni zahtjeve demonstranata. Tvrde da je okupljenih bilo oko 800 hiljada, dok je policija saopštila da je ta brojka iznosila do 183 hiljade.
Policija je saopštila da je u racijama uoči skupa uhapšeno 11 osoba i da je uz metke, nož i petarde otkriven i poluautomatski pištolj, što je prvi put od početka protesta, ističe BBC. Ipak, nedjeljni marš bio je većim dijelom miran, s malo izvještaja o nasilju, iako su tenzije u određenim trenucima rasle.
Protesti koji su započeli u junu zbog kontroverznog prijedloga zakona o izručivanju sada su evoluirali u šire i silovitije antivladine demonstracije, u kojima je uhapšeno oko 6.000 ljudi, dok je povrijeđeno stotine demonstranata i policajaca.
Lekcije o ljudskim pravima
Ističući kako su kršenja ljudskih prava u Hongkongu i humanitarna kriza dostigli vrhunac, Građanski front za ljudska prava su nedjeljni protestni skup vezali za međunarodni dan ljudskih prava koji pada 10. decembra i kada se obilježava usvajanje UN-ove Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, ukazuje američki televizijski kanal CNN.
Također su istakli da je nedjeljni skup posljednja prilika koju su građani dali šefici uprave Hongkonga, Keri Lam (Carrie Lam), pozvavši je da udovolji zahtjevima protestnog pokreta ili ponudi određeno kompromisno rješenje.
S druge strane, dodaje CNN, gradska vlast je istakla da su "sva nasilna i nezakonita djela suprotna duhu Deklaracije", te da su mnoga od "900 javnih demonstracija, povorki i javnih sastanaka završila nasilnim i nezakonitim sukobima".
U izjavi je rečeno da je vlada voljna "voditi dijaloge, utemeljene na pravnoj osnovi i u mirnoj atmosferi s uzajamnim povjerenjem", i dodala da je nakon krize zakona o izručivanju, koja je pokrenula proteste, "naučila lekciju i da će ponizno slušati i prihvatiti kritike", naglašava CNN.
Nema kompromisa?
Pokret koji je započeo prije šest mjeseci ne ukazuje da će uskoro prestati naročito jer ni demonstranti niti hongkonška vlada ne nude nagovještaje kompromisa, ocjenjuje Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).
Od pet zahtjeva na kojima insistiraju demonstranti u Hongkongu, ispunjen je samo jedan – povlačenje kontroverznog prijedloga zakona o izručenju osumnjičenih Kini, ističe list. Za ostale koji uključuju univerzalno pravo glasa, amnestiju za hiljade uhapšenih demonstranata, nezavisnu istragu o policijskom postupanju tokom protesta, građani se nastavljaju boriti.
Lam je prošle sedmice izjavila da je vlada "već mnogo puta odgovarala na zahtjeve" i da se nada da će se nasilje uskoro završiti, kad se Hongkong suoči sa recesijom i najgorim padom u maloprodaji.
List dodaje da je novi gradski šef policije, Kris Tang (Chris) nedavno posjetio Peking kako bi se sastao sa visokim zvaničnicima Komunističke partije i razgovarao o naporima snaga u zasutavljanju protesta. Zvaničnici Pekinga ranije su apelovali na policiju da budu čvršći, nazivajući radikalnije demonstrante više sličnim teroristima, ukazuje Volstrit džurnal.
Peti zahtjev demonstranata - veća demokratija – smatra se najmanje ostvarivim, s obzirom na dugotrajni stav Pekinga o tom pitanju, ocjenjuje list ističući da je zakonodavno vijeće Hongkonga djelomično sastavljeno od predstavnika koje bira javnost, dok za šefa gradske uprave glasa odbor koji je sastavljen od lojalista iz Pekinga.
Šest mjeseci žrtvovanja
Iako su neki od demonstranata u Hongkongu ostali bez posla ili su pretrpjeli povrede koje su im promijenile život ili su čak morali pobjeći u inostranstvo, učesnici antivladinog pokreta u Hongkongu ni nakon šest mjeseci ne odustaju od svojih zahtjeva, ističe agencija Frans pres (Agence France Presse).
Protest je počeo 9. juna kada je prema procjenama oko milion ljudi izašlo na ulice Hongkonga negodujući zbog kontroverznog zakona o izručenju Kini, da bi s vremenom prerastao u pokret zaustavljanja pokušaja autoritarne Kine da uruši slobode u gradu.
Agencija je intervjuisala nekoliko stanovnika Hongkonga kojima se život preobrazio u posljednjih šest mjeseci ali koji su, naglašava AFP, uprkos neizvjesnosti i mogućim posljedicama odlučni da istraju u svojoj borbi.
Rejmond Jong (Raymond Yeung) je na demonstracijama 12. juna pogođen u lice, prilikom čega je zadobio tešku ozljedu oka na koje sada teško vidi. Šest mjeseci kasnije kaže da ne žali, te je u izjavi za AFP naglasio da svakog dana razmišlja kako može doprinijeti borbi.
I Rojters (Reuters) je zabilježio izjave nekoliko stanovnika Hongkonga koji šest mjeseci protestuju, ne odajući njihova puna imena radi zaštite od mogućih posljedica: Od 15-godišnjeg učenika koji kaže da "bez obzira koliko bili maleni" svi trebaju učestvovati, preko roditelja koji su s djecom izašli na ovonedjeljni marš, do 60-godišnjakinje koja se prisjeća masakra na Tijenanmenu i poručuje da želi "da Hongkong ima više demokratije, više slobode i mira."
"Protest je trajao pola godine. Uskoro je vrijeme Božića, ali nismo raspoloženi da slavimo, pa donosim ovaj plakat s porukom da se želja ljudi iz Hongkonga više ne odnosi na materijalne posjede već na opšte biračko pravo, zajedničku želju za koju se svi borimo", rekao je Lorens (Lawrence), 23-godišnji student držeći plakat na kojem je pisalo "Moja želja za 2020. je univerzalno pravo glasa".