U četvrtak je pred Osnovnim sudom u Banjaluci na neodređeno vrijeme odgođeno suđenje protiv 16 osoba iz grupe građana Pravda za Davida, zbog dešavanja na Trgu Krajine 30. decembra prošle godine, kada je u tom gradu održan veliki skup istim povodom, a policija na silu rastjerala demonstrante.
Policija je i u četvrtak, pred sudsko ročište, po ko zna koji put legitimisala članove ove grupe, kojima se osim javnog okupljanja, onemogućava i bilo kakav javni nastup.
MUP bez konkretnog odgovora
U odgovoru na upit Radija Slobodna Evropa zbog čega se konstantno legitimišu aktivisti i ne dozvoljavaju okupljanja, u Policijskoj upravi Banjaluka nisu dali konkrentan odgovor zašto se ne odobravaju okupljanja na Trgu Krajine i pored urednih prijava.
U odgovoru na upit RSE samo su naveli već poznate odredbe člana 9. Zakona o javnom okupljanju, koji predviđa da se okupljanje mora prijaviti najkasnije pet dana prije početka mirnog okupljanja, te odredbe člana 21. po kojim okupljanje pod određenim uslovima može biti i zabranjeno.
Šta od toga članovi grupe Pravda za Davida nisu ispunili da bi se okupili ili šta su učinili po zakonu da im zabrane okupljanje, iz MUP-a nisu naveli.
Prijave grupe Pravda za Davida
Ozren Perduv, predstavnik grupe 'Pravda za Davida', koja već više od godinu i po dana traži istinu o smrti mladića iz Banjaluke Davida Dragičevića, ističe kako se radi o gušenju građanskih prava i sloboda.
"Nevjerovatno je da se ljudima brani da stoje na jednom mjestu, a da se tim istim ljudima, čak u većem broju, dozvoljava da stoje na drugom mjestu. Ne vičemo, ne remetimo javni red i mir, nemamo transparente. Ja čak nemam nikakvo obilježje. Ja sam neko ko stoji na Trgu Krajine i razgovara sa svojom majkom, jede kokice i možda čeka termin za film u bioskopu. Je li to znači kad god budem čekao nekoga na Trgu da će mi reći da se pomjerim do Hrama?", pita Perduv.
- RSE specijal - Slučaj Dragičević: Godina i po traganja za istinom
Perduv kaže da su se zbog policijske represije obraćali na više pravosudnih adresa, ali i dalje nisu dobili odgovor.
"Ovo je potpuno diskriminatorsko ponašanje, mi smo zbog toga u junu ove godine podnijeli Osnovnom sudu zahtjev za zaštitu Ustavom zagarantovanih prava. Mi još uvijek čekamo odgovor, a Sud bi trebalo hitno da reaguje. Mi konstantno isto doživljavamo i niko ne reaguje. Sa druge strane, dobro reaguju kada se sudi nama. Jučer je bilo suđenje za 24 ljudi, sutra je za 16, u utorak za 27. Taj niz je nezaustavljiv", kaže Perduv.
"Ovo je", naglašava, "očigledno gušenje i gaženje sloboda na koje niko ne reaguje".
- Članovi 'Pravde za Davida i Dženana' ispred Parlamenta BiH
- ’Pravda za Davida’: Slučaj prebaciti iz Banjaluke na tužilaštvo BiH
"Ni ombudsmen ni neke evropske organizacije, iako su im puna usta da će uskoro reagovati da je 'nedopustivo'. Sve ostaje na tim nekim riječima, a ljudi doživljavaju to što doživljavaju. Radi se na tome da se ovo potpuno uguši, da potpuno prestane okupljanje ljudi, znači da mi, mi sami da stavimo sebi tačku na ovu priču, uz njihovu pomoć", navodi Perduv.
Porodica Dragičević optužuje pravosudne institucije, vlasti i MUP da su upleteni i da sistemski rade na prikrivanju dokaza da je David Dragičević ubijen.
Ombudsmen: Legitimisanje uobičajena radnja
Istovremeno, ombudsmen za ljudska prava BiH Ljubinko Mitrović kaže kako ta institucija ima deset žalbi grupe Pravda za Davida po kojima postupa, te da su aktivni predmeti koji se odnose na postupanje policije u dešavanjima 25. i 30. decembra prošle godine.
"Mislim da ćemo veoma brzo izaći sa završnim zaključkom. I ono što hoću posebno da istaknem, i ono što se dešavalo u predmetu Pravda za Davida i ostalim predmetima, 'Krušcica', 'Pravda za Dženana' i tako dalje, nas je jednostavno opredijelilo u instituciji da smo se u februaru opredijelili i zajedno sa Misijom OEBS-a radimo na jednom posebnom izvještaju o javnom okupljanju koji bi trebao biti predstavljen javnosti do sredine decembra ove godine", naveo je Mitrović u izjavi novinarima u Banjaluci.
Taj specijalni izvještaj, pojašnjava Mitrović, "će dati odgovore na mnoga pitanja u pogledu javnih okupljanja načina javnog okupljanja, mjesta, kako to vidimo mi u Instituciji, odnosno kakvi su međunarodni standardi ali kakva su i uporedno pravna rješenja u zemljama prije svega regiona, ali i u zemljama šire Evrope."
Novinare je zanimalo i kako ombudsmani gledaju na svakodnevno legitimisanje aktivista. Mitrović je odgovorio kako je "legitimisanje uobičajena policijska radnja, koju sve policije svijeta preduzimaju i tako joj treba prići".
"Mislim da je ovdje ključno nešto drugo, pripadnici grupe Pravda za Davida, oni su to meni maloprije potvrdili, obično nose sa sobom neki transparent ili neki od dokumenata ili fotografije pokojnog Davida i onda, ono što je zaista evidentno i što nije dobro, što pripadnici policije čim to vide istog momenta pristupaju legitimisanju, odnosno traženju dokumenata ili ako vide pet, deset ljudi da imaju to u svojim rukama, onda preduzimaju druge radnje, upozorenja da se raziđu i da je zabranjeno okupljanje, što, po meni, nije dobro", rekao je Mitrović.
Hapšenje aktiviste u Banjaluci
Prethodne subote, 23. novembra, u Banjaluci je uhapšen i lider pokreta Restart Srpska Stefan Blagić, koji je simbolično na Trg Krajine donio igračke da protestuju. Svijet su obišle slike kako banjalučka policija nije dozvolila ni protest igračaka.
"Mi smo željeli da izrazimo svoj protest, odnosno negodovanje takvim ponašanjem policije i rekli smo ako ne mogu ljudi da protestuju, valjda će moći igračke. Taj dan smo donijeli igračke koje su nosile transparente na Trg Krajine i postavili smo ih na klupicu pored krivog sata. To je trebalo sve da traje deset minuta, konferencija za medije i taj performans. Međutim, čim smo postavili igračkice, došla je policija i tražila je da se raziđemo", rekao je za Radio Slobodna Evropa Blagić.
On je tog dana proveo deset časova u pritvoru poslije rasprave sa policijom koja je tvrdila da skup nije prijavljen, a Blagić da ne treba prijavljivati press konferenciju.
To što su protesti hiljada građana na Trgu Krajine završili na kraju sa nekoliko igračaka, pokazuje da se radi o strahu, mišljenja je novinarka Euroblica Tanja Vukomanović.
"Slika pet policajaca kako čuvaju klupu sa igračkama je jako tužna i slična onoj kada su prošle godine pet ili šest njih oborili na pod čovjeka od šezdeset godina. Znamo svi kakvu je reakciju ta slika izazvala u svijetu. Tu je do izražaja ponovo došla sila. Ja mislim da neko tu donosi jako pogrešne odluke i daje veliku antireklamu našoj policiji, momcima i djevojkama koji tamo rade i koji odgovorno rade svoj posao. Ovakvi slučajevi ništa dobro nisu donijeli ni narodu, ni policiji, ni Banjaluci, ni Bosni i Hercegovini. Ja u tim odlukama da se guše slobode građana i da se selektivno sprovodi zakon, ne vidim ništa dobro", poručuje za Radio Slobodna Evropa Vukomanović.
Brane li im pristup i akdemskim prostorijama?
Da li se članovima grupe Pravda za Davida brani pristup i akademskim prostorijama, javno je pitanje i nakon što je Konferencija "Pitanje sloboda u akademskom i javnom diskursu", održana u Hotelu Bosna umjesto, kako je ranije najavljeno, na Filozofskom fakultetu u Banjaluci.
Milica Pralica iz Oštre nule, koja je suorganizator konferencije, za Radio Slobodna Evropa kaže kako je do mijenjanja lokacije došlo nakon što je objavljeno da je predavač na Konferenciji trebao biti i aktivista Ozren Perduv.
Filozofski fakultet je bio suorganizator Konferencije, koja je praktično nastavak one održane prošle godine.
"Dobili smo zvanično saopštenje da nikakav zahtjev nije podnijet da bi se Konferencija održala, a ono što smo mi imali juče kao nezvanične informacije jeste da je dekanu Filozofskog fakulteta sugerisano da odgodi konferenciju, da je izmjesti na drugu lokaciju iz razloga što je jedan od panelista Ozren Perduv iz grupe Pravda za Davida", navela je Pralica.
Ono što se dešava grupi Pravda za Davida, zapravo se može desiti bilo kojim neistomišljenicima u Republici Srpskoj, zaključuje Aleksandar Žolja iz Helsinškog parlamenta građana Banjaluka.
"Jasna i glasna svim drugima da je, u stvari, svaka vrsta otpora, svaka vrsta traženja pravde na ulici je besmislena i jasna je poruka i organizacijama i aktivistima i novinarima, medijima, da ne treba se igrati, aj da kažem, sa državom, sa ovim represivnim aparatom. I mi polako svi imamo neku vrstu autocenzure ili imamo nešto što je još gore, jedan apatičan stav, da uopšte nije moguća bilo kakva promjena", rekao je Žolja za Radio Slobodna Evropa.
On je i podsjetio da se ni opozicionim strankama ne dozvoljavaju okupljanja na Trgu Krajine, te da se godinama nastoje pooštriti i zakoni kojima bi se u velikoj mjeri osujetila građanska okupljanja.
Facebook Forum