Semiha Borovac, ministrica za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, obratiće se u srijedu poslijepodne u Vijeću za ljudska prava Ujedinjenih nacija u Ženevi, povodom Univerzalnog periodičnog pregleda (UPR) o stanju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini u protekle četiri godine.
Borovac za Radio Slobodna Evropa (RSE), uoči obraćanja, kaže kako će ukazati na to da Bosna i Hercegovina ima određen nivo pripremljenosti za provođenje evropskih i UN-ovih pravnih standarda u oblasti zaštite ljudskih prava.
„Zakon o ravnopravnosti spolova, zakon o strancima, azilu, besplatnoj pravnoj pomoći je naš pravni sistem učinio efikasnijim, kada su u pitanju prava osoba, čija se prava štite kroz ove zakone. Isto tako, poboljšani su zakoni u oblasti socijalne zaštite, posebno kada govorimo o zakonima koji se odnose na zaštitu djece, jer je veliki značaj donošenje Zakona o hraniteljstvu u Bosni i Hercegovini“, ističe ministrica Borovac.
Navodi i da je dosta urađeno na smanjenju raseljavanja, što predstavlja, kako ističe, značajan doprinos pomirenju u BiH.
„Ono što su izazovi za BiH je provođenje presude suda za ljudska prava. Svjesni smo, također, da mnogo moramo da učinimo da bi se donijela i revidirana Strategija za ratne zločine i tranzicijsku pravdu. Isto tako, moramo završiti proces traženja nestalih osoba, jedan sveobuhvatan dokument u oblasti zaštite prava i borbe protiv diskriminacije, a naravno, dati i adekvatan odgovor na povećan priliv migranata u BiH“, ističe Borovac.
Bosna i Hercegovina ne izvršava presude Evropskog suda za ljudska prava iako je to dužna, pored ostalog, kao članica Vijeća Evrope i potpisnica Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Još 2005. godine, Bosna i Hercegovina je ocijenjena u mišljenju Venecijanske komisije kao država koja nije u stanju da izvršava svoje, kako međunarodne, tako i regionalne obaveze.
Evropski sud je utvrdio diskriminaciju u predmetima Dervo Sejdić i Jakob Finci, Azra Zornić, Ilijaz Pilav, Samir Šlaku i Fata Orlović.
Inače, u decembru će se navršiti deset godina od presude u predmetu Sejdić - Finci.
„Sejdić – Finci“ i „Šlaku“ su istovjetni slučajevi jer se radi o uskraćenom pravu nacionalnih manjina (koje se u Ustavu BiH nazivaju "ostali") da se kandidiraju za Predsjedništvo BiH i Dom naroda Parlamenta. Ako bi se etnički opredijelili kao Bošnjaci, Srbi ili Hrvati, na taj način bi mogli ostvariti pravo da budu birani.
Slučaj „Azra Zornić“ nalaže BiH mogućnost koja je zastupljena u svim evropskim državama, da se čovjek pojedinac izjašnjava prije svega kao građanin, i na taj način koristi i štiti sva svoja građansko-politička prava, pa i pravo na pravične izbore.
Presuda u predmetu Ilijaz Pilav tiče se teritorijalno-etničke diskriminacije prilikom izbora za Predsjedništvo BiH, jer mu nije omogućeno da se kao Bošnjak iz Republike Srpske kandiduje za Predsjedništvo BiH.
