Turska, koja je dugo kritikovala evropske saveznike zbog toga što su odbijali da prime natrag svoje državljane koji su pripadnici militantne organizacije 'Islamska država', najavljuje repatrijaciju bez obzira da li su bivši militanti dobrodošli kod kuće ili ne, pišu svjetski mediji ukazujući da je vrlo vjerovatno da će se pitanje "stranih džihadista" naći na dnevnom redu sastanka međunarodne koalicije protiv IDIL-a, 14. novembra u Vašingtonu.
Turska "nije hotel" za pritvorene teroriste IDIL-a
Turska je najavila slanje zarobljenih militanata tzv. Islamske države njihovim domovima, što je dio napora koji je imao za cilj pritisak na nevoljne evropske države da preuzmu svoje državljane koje su nasilne ekstremističke grupe ranije regrutovale, ističe Njujork tajms (The New York Times).
Turski ministar unutrašnjih poslova Sulejman Sojlu najavio je da će prve repatrijacije početi u ponedjeljak, ne pojasnivši šta će se dogoditi ako ih njihove matične zemlje ne prihvate. Turska, rekao je u komentarima prošlog vikenda, "nije hotel" za pritvorene pripadnike terorističke organizacije 'Islamska država' iz drugih zemalja.
Također, ističe njujorški list, nije jasno kako će Turska biti u stanju zakonski vratiti državljane čije su državljanstvo poništile njihove matične zemlje. Sojlu se žalio da su u nekim slučajevima evropske države oduzele državljanstvo osumnjičenim borcima 'Islamske države', čineći ih apatridima.
Turska je zarobila nekoliko stotina ljudi povezanih s terorističkom organizacijom 'Islamska država' tokom posljednjeg mjeseca, dok su njene snage zaposjele džep teritorija na sjeveroistoku Sirije, prisilivši tamošnje kurdske snage da napuste nekoliko gradova i najmanje jedan logor, ističe Njujork tajms. Sojlu je rekao novinarima da je Turska zarobila 287 pripadnika terorističke organizcije 'Islamska država', uključujući žene i djecu.
Turski mediji naveli su popis više od 1.000 ljudi u Siriji za koje se sumnja da su militanti i među kojima ima mnogo žena i djece, a dolaze iz Francuske, Njemačke, Belgije, Holandije, Švedske, Finske, Danske, Britanije, Italije i Austrije. Većina ih je zarobljena nakon što su pobjegli iz izbjegličkog kampa Ain Issa u Siriji. Smješteni su u kompleks u Al-Raiju, gradu na teritoriji pod turskom kontrolom, na sjeveru Sirije.
Nejasna logistika
Najava turskog zvaničnika da će Ankara deportovati uhapšene bivše militante IDIL-a u njihove matične zemlje, dolazi nakon što je holandska vlada oduzela državljanstvo ženi na dan njenog hapšenja u Turskoj, ističe britanski dnevnik Gardijan (The Guardian).
Prema prošlomjesečnim izvještajima dvije Holanđanke, osumnjičene za članstvo u terorističkoj organizaciji 'Islamska država', pobjegle su iz sirijskog logora te su sa svojom djecom posjetile ambasadu svoje zemlje u Ankari, zahtijevajući da budu vraćene kući. Turske vlasti su ih uhapsile, a Holandija je jednoj od njih, koja je imala i marokansko, oduzela holandsko državljanstvo.
"Zemlje ne mogu samo opozvati državljanstvo takvih bivših terorista očekujući da će se Turska pobrinuti za njih; to je za nas neprihvatljivo i također je neodgovorno", rekao je nedavno Sulejman Sojlu ističući kako će napori za repatrijaciju uključivati i pojedince kojima je oduzeto evropsko državljanstvo i koji su pravno bez državljanstva.
Ipak, ocjenjuje Gardijan, logistika takve politike i dalje ostaje nejasna. Neke zemlje zahtijevaju unaprijed putničke provjere za vojne i komercijalne letove, prije nego što avionu bude dozvoljeno da uđe u njihov zračni prostor. Također, malo je vjerovatno da će Turska uspjeti vratiti one koji su izgubili državljanstvo.
Velika Britanija je od 2010. godine lišila državljanstva više od 100 ljudi zbog njihovih navodnih veza s IDIL-om, al-Kaidom, al-Šababom i drugim terorističkim grupama, navodi Gardijan. Prema međunarodnoj konvenciji iz 1961. godine ilegalno je ostavljati nekoga bez državljanstva, no nekoliko zemalja, uključujući Veliku Britaniju i Francusku, nisu je ratifikovale.
Reakcije iz Evrope
Turska je dugo kritikovala svoje evropske saveznike zbog toga što su odbijali da prime pripadnike terorističke organizcije 'Islamska država' koji su njihovi državljani i sada tvrde da će ih poslati natrag bez obzira da li su bivši militanti dobrodošli kod kuće ili ne, naglašava evropski televizijski kanal Juronjuz (Euronews).
Izvor iz francuskog ministarstva vanjskih poslova rekao je za Juronjuz da su strani džihadisti sigurnosno pitanje i za Francusku i za Tursku - te je u najboljem interesu dvije države da pravilno urede svoje slučajeve. S Turskom je već uspostavljena 'bliska i efikasna saradnja na rješavanju slučaja francuskih džihadista i njihove djece”, rekao je izvor.
Pitanje stranih džihadista naći će se na dnevnom redu sastanka međunarodne koalicije protiv IDIL-a 14. novembra u Vašingtonu, gdje će se okupiti oko 30 zemalja, dodao je neimenovani zvaničnik ministarstva vanjskih poslova Francuske.
Portparol belgijskog ministarstva vanjskih poslova rekao je da su turske vlasti trenutno privele "manje od pet" belgijskih boraca - muškaraca i žena, te da bi oni mogli biti vraćeni u Belgiju u skladu sa unaprijed "testiranom procedurom".
Priznanje da će evropski džihadisti vjerovatno biti vraćeni iz Turske u svoje matične zemlje u suprotnosti je s komentarima evropskih zvaničnika od prije dvije sedmice, naglašava Juronjuz.
Francuska, Velika Britanija i Belgija su među onima koji su tvrdili da bi se teroristi 'Islamske države' trebali suočiti s pravdom u Siriji i Iraku, gdje su počinjeni njihovi zločini. Dok će se vraćeni militanti IDIL-a vjerovatno suočiti s pravdom u svojim matičnim zemljama, brojni stručnjaci ipak izražavaju bojazan da većina dokaza protiv njih možda neće moći biti iznesena pred sud.
Poruka Kurda
Evropska unija mogla bi se suočiti s talasom povratka boraca 'Islamske države' prekaljenih u bitkama u Siriji, ako ne postane znatno strožija prema Turskoj s kojom bi trebala prekinuti bilo kakve pristupne ili trgovinske pregovore, rekla je visoka kurdska zvaničnica agenciji Rojters (Reuters).
Ilham Ahmed, kurdska političarka i kopredsjedavajuća izvršnog odbora Sirijskog demokratskog vijeća (SDC), u intervjuu je rekla da je prijetnja Evropi vrlo velika zbog načina na koji su se Sjedinjene Države povukle iz Sirije, što je omogućilo mnogim pripadnicima IDIL-a da pobjegnu.
Pozvala je Evropu da pošalje 2.000 vojnika kako bi osigurala sirijsko-tursku granicu i spriječila borce da pređu evropske granice, ali i da prekine svu prodaju oružja Turskoj. "Naši ljudi se ubijaju evropskim oružjem," rekla je.
Ahmed je također naglasila da bi Zapad trebao istražiti navodnu upotrebu turskog hemijskog oružja protiv Kurda. Turska pak tvrdi, ističe Rojters, da nikada neće koristiti hemijsko oružje i da je učinila sve da tokom ofanzive umanji civilne žrtve ili štetu na vjerskim ili istorijskim objektima.
"Turska kao kandidat za EU nije ista Turska koju vi poznajete - ona je sada radikalna islamistička država i vi, Evropa, to biste trebali razumjeti", rekla je Ilham Ahmed.
Rojters podsjeća da su Kurdi uglavnom sunitski muslimani koji žive u planinskom regionu koji se prostire granicom Armenije, Iraka, Irana, Sirije i Turske, te da nikada nisu stekli trajnu nacionalnu državu.
Odluka na naplati
Evropa, koja ima najveći strateški interes za ono što se događa na Bliskom istoku, nikada se nije bavila svojim pripadnicima terorističke organizacije 'Islamska država', što sada dolazi na naplatu, ocjenjuje američka televizijska kuća Si-En-En (CNN) ističući da je vrijeme da se evropske nacije usredotoče na haos pred svojim pragom.
Višestruka upozorenja obavještajne zajednice ukazivala su da bi propadanjem kalifata mogli biti obnovljeni napori pripadnika terorističke organizacije IDIL za napade na ciljeve u Evropi. Ta upozorenja su se povećala sada kada su se Turska i njeni saveznici preselili u sjevernu Siriju, gdje je budućnost kurdskih Sirijskih demokratskih snaga (SDF), čuvara od mnogih terorističkih sukoba, nesigurna. SDF kažu da u svojim zatvorima imaju oko 800 evropskih boraca, a u kampovima još 700 žena i oko 1.500 djece.
Donald Tramp (Trump) je evropske narode nazvao "ogromnim razočarenjem" zbog njihovog neuspjeha da vrate militante IDIL-a kući, ukazuje CNN dodajući kako je američki predsjednik nekoliko puta izdvajao Francusku, Njemačku i Veliku Britaniju zbog toga što nisu uspjeli riješiti pitanje povratka pripadnika IDIL-a, odnosno njihovih porodica, koji umiru u sjevernim sirijskim logorima.
Reakcija Britanije na nedavno hvatanje osumnjičenih terorista tzv. Islamske države koji se nalaze u američkom pritvoru, bila je oduzimanje njihovog državljanstva, što je, ocjenjuje CNN, potez jednako koristan kao i kolektivno guranje glave u pijesak.
Facebook Forum