Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Evrope u četvrtak je usvojio izvještaj u kojem se konstatuje da nema velikog napretka u provođenju preporuka koje je ta institucija uputila vlastima Bosne i Hercegovine 2012. i 2014. godine.
U novom Izvještaju se kritikuje stalni neuspjeh države u reformi sistema lokalne samouprave.
Kako je saopšteno iz Kongresa, „stalni neuspjeh države u reformi sistema lokalne samouprave rezultirao je nedostatkom jasnoće u raspodjeli odgovornosti između različitih nivoa vlasti, nedostatkom savjetovanja lokalnih vlasti o svim pitanjima koja se direktno tiču njih i nepostojanja izbora u Mostaru (od 2008.).“
Izvještaj su pripremile Lelia Hunziker i Carla Dejonghe koje navode da je „glavna prepreka postizanju opipljivih poboljšanja, sveprisutna, prodorna kontrola političkih stranaka podijeljenih po etničkim linijama, u kombinaciji sa sistemom pokroviteljstva.“
U reakcijama analitičara u Bosni i Hercegovini na saopštenje Kongresa ističe se da je i to još jedan od pokazatelja neozbiljnosti vlasti u BiH da poštuju preporuku evropskih institucija.
„Kongres nam šalje vrlo jasnu poruku gdje identifikuje vrlo jasno krivca za ovakvo stanje. To je politika, odnosno politički nivo u Bosni i Hercegovini. I čak se u kritici, ovoj preporuci, nalazi i konstatacija da se ne očekuje neko poboljšanje dok se ne promijeni politička situacija u Bosni i Hercegovini. Dobili smo političku poruku da su naši politički lideri, odnosno politički akteri, očito loši đaci koje ove negativne ocjene, a to nije prva negativna ocjena i nije prvi slučaj neprovođenja preporuka, jednostavno ne pogađaju“, navodi politička analitičarka Tanja Topić u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Hunziker i Dejonghe u Izvještaju konstatuju, na osnovu posjeta u novembru 2018. i februaru 2019. kako „sumnjaju da se u skoroj budućnosti mogu očekivati značajnije promjene zbog političke situacije u Bosni i Hercegovini.“
Umjesto toga, one se zalažu za primjenu dodatnih napora kako bi se najbolje iskoristio postojeći ustavni i zakonski okvir.
Prema izvještaju, dva entiteta imaju vrlo različite sisteme lokalne uprave, ali se ipak suočavaju sa ozbiljnim zajedničkim izazovima, kao što su starenje stanovništva i povećana emigracija mladih, sve jača urbana i ruralna podjela, fragmentirana i skupa lokalna uprava i nedovoljna saradnja među raznim nivoima vlasti.
Član Delegacije BiH u Vijeću Evrope, čiji je mandat istekao krajem 2018. godine, Saša Magazinović, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da BiH najprije mora početi da ispunjava svoje obaveze koje proističu iz punopravnog članstva u Vijeću Evrope, a to je aktivno članstvo u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope. To trenutno nije slučaj, jer u BiH nova Delegacija nije izabrana već gotovo godinu dana.
„To nanosi nesagledivu štetu Bosni i Hercegovini, ne samo kada je u pitanju Vijeće Evrope, nego i sve ostale međunarodne organizacije u čijem članstvu učestvujemo, budući da to pokazuje jednu političku i svaku drugu nezrelost države. Ja ne znam zašto bi Evropska unija sutra nas željela u svom članstvu, znajući da nama može pasti na pamet da ne učestvujemo u radu tamo gdje se, recimo, odluke donose konsenzusom."
Kongres je preporučio da Odbor ministara Vijeća Evrope pozove vlasti Bosne i Hercegovine da poduzmu neophodne korake u pravcu provođenja prethodnih preporuka, što bi omogućilo lokalnim institucijama da u potpunosti garantuju efikasne usluge i daju veći doprinos razvoju države.
