Završen je sastanak Operativne grupe za koordinaciju aktivnosti i nadzor nad migrantskom krizom Unsko sanskog kantona (USK), na kojem su učestvovali predstavnici vlade ovog kantona, policije, Međunarodne organizacije za migracije (IOM), te zdravstvenih institucija.
U fokusu sastanka je, kako javlja dopisnica Radija Slobodna Evropa (RSE) zatvaranje prihvatnih centara Bira u Bihaću i Miral u Velikoj Kladuši, te zahtjev Vladi Federacije Bosne i Hercegovine (BIH) da se obustavi željeznička talgo linija Sarajevo-Bihać.
Tokom sastanka, koji je kasnio više od pola sata ponovljeni su raniji stavovi da se migraniti i izbjeglice moraju izmjestiti van urbanih područja USK.
Premijer Unsko sanskog kantona Mustafa Ružnić kazao je kako su sve aktivnosti i mjere koje ovih dana provodi Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) USK u saradnji sa kantonalnim inspekcijskim službama u cilju su zaštite javnog reda i mira, te očuvanja dostojanstva građana ali i, kako je rekao samih miganata.
Komentarisao je i veliki interes novinara za današnju sjednicu, rekavši kako oni nisu adresa za odgovore već da su to državno Ministarstvo sigurnosti i Ured za strance, koji, iako uredno pozvani nisu došli na današnji sastanak.
Ružnić je podsjetio da niti jedan od zaključaka iz Brisela nije proveden i da je USK i dalje sam u rješavanju migrantske krize.
Iz Operativne grupe za koordiniranje aktivnosti i nadzora nad migrantskom krizom još ranije su upozorili kako nije ispoštovan niti jedan zaključak sa briselskog sastanka o migrantskoj krizi u BiH, a posebno oni koji se odnose na rasterećenje ovog dijela BiH. Također, nije uspostavljena državna koordinacija svih učesnika u procesu upravljanja migracijama, te da nisu određene lokacije migrantskih centara, ali i da su promašeni svi rokovi.
Crveni križ (CK) USK saopštio je da će pokriti troškove vode i odnošenja smeća za kamp Vučjak do Nove godine, a do 15. novembra vrijede ugovori za prihvatne centre Bira i Miral.
U Operativnoj grupi kažu da neće dozvoliti da se ugovori produže i da će tražiti zatvaranje i izmještanje ovih prihvatnih centara kao i izmještanje migrata iz kampa Vučjak.
Predsjednik Kantonalnog odbora Crvenog križa Husein Kličić pozvao je da se riješi pitanje kampa Vučjak, jer kako je naveo, u suprotnom slijedi humanitarna katastrofa.
Dodao je kako je Crveni križ prešao na plan B - koji znači podjelu lanč paketa, te da će nastaviti ljudima obezbjeđivati makar taj jedan obrok dnevno, ali da će i to dugoročno biti upitno zbog ograničenih kapaciteta.
Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić, koji također prisustvuje sastanku naveo je kako taj dio BIH ima dvije mogućnosti – jedna je kako je rekao da migrantska kriza postane državni problem i da se koordinirano rješava kako je i dogovoreno u Briselu. Druga je, prema njegovim riječima da grad Bihać više neće trošiti novac na kamp Vučjak i ako grad bude imao nadležnost da se zatvori kamp Bira.
"Moramo se opredjeliti za jednu varijantu, a možemo sačekati do 1.novembra i sastanka sa državnim organima vlasti", kazao je on.
Ponovio je da nadležni državni organi konačno moraju sjesti i dogovoriti se kako će upravljati migrantskom krizom.
Premijer USK Mustafa Ružnić je predložio da zaključci sa sastanka Operativne grupe budu: da se Bira i Miral moraju izmjestiti van urbanih područja, da se hitno izmjesti kamp Vučjak, da se od policijskih uprava traži da se ograniči kretanje migranata, da se od Vlade Federacije traži da suspenduje talgo liniju Sarajevo - Bihać, te da se ponovo ponudi lokacija Medeno polje ili Lipa Bihac za novi prihvatni centar za migrante.
U kampu Vučjak trenutno je oko hiljadu izbjeglica i migranata. U Crvenom krstu kažu kako još neće povlačiti šatore i ostale resurse dok se ne donese konačna odluka o tome da li je ovo lokacija na kojoj izbjeglice i migranti mogu boraviti ili ne.
Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić 15. oktobra na konferenciji za novinare najavio je da će grad prestati da finansira vodu potrebnu za kamp Vučjak kao i odvoz otpada iz tog kampa, te da će, kako je rekao, pustiti da migrantska kriza eskalira, jer nemaju nikakve pomoći od državnog nivoa vlasti.
"Od formiranja kampa Vučjak Javno preduzeće (JP) Vodovod, 24 sata obezbjeđivalo je vodu za potrebe izbjeglica i migranata. Samo za potrebe Vučjaka isporučili smo preko 300 cisterni vode. Imali smo troškove opremanja rezervoara, vršili smo odvoz otpadnih voda itd. Kako je grad odlučio da više neće finansirati ovaj dio, mi smo u obavezi obustaviti sve svoje usluge kampu, dok se ne pronađe neko ko će taj dio finansirati", rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Damir Felić, direktor JP "Vodovod" doo Bihać.
Komesar Vijeća Evropa za ljudska prava Dunja Mijatović pozvala je vlasti u BIH da premjeste prepuni migrantski kamp koji se nalazi osam kilometara sjeverozapadno od Bihaća, jer, kako je navela u njemu nema sanitarnih uslova niti sigurnosti, kao ni tekuće vode niti električne energije.
Ujedinjeni narodi i Delegacija Evropske unije u BIH pozvali su sve nivoe vlasti da se hitno suoče sa izazovom koji za BiH predstavljaju migranti, te istakli da moraju biti pojačani napori i preuzeta odgovornost.
Ovo će dodatno otežati situaciju u privremenom kampu, koji je već ranije proglašen neuslovnim i čije zatvaranje traže i predstavnici Evropske komisije i Ujedinjenih naroda (UN), ali i rad volontera Crvenog krsta (CK) koji duže od četiri mjeseca jedini vode brigu o potrebama izbjeglica i migranata u kampu koji se nalazi nadomak Bihaća.
"Od danas prelazimo na "Plan B" što znači da nećemo pripremati dva topla obroka za izbjeglice i migrante koji borave u kampu već da ćemo vršiti podjelu "lanč" paketa (dvije konzerve, kruh i voda). Kako bi rasteretili gradski CK sada će se smjenjivati volonteri gradskog i kantonalnog CK", kaže za RSE Husin Kličić, predsjednik CK USK.
On dodaje da volonteri više neće u kampu boraviti po deset sati već da će biti prisutni samo tokom podjele obroka.
"Mi kao humanitarci ćemo obezbijediti jedan kvalitetan obrok, lanč paket da ne bi došlo do još težeg stanja. Nadležne institucije trebale bi voditi brigu o bezbjednosti, o zdravstvenoj zaštiti itd. Koordinacija od države do lokalne zajednice je zakazala. Apelujemo na humanitarne organizacije i građane da nam pomognu jer jedan ovakav obrok nas košta između dvije do dvije i po hiljade eura dnevno. CK BiH i CK USK nema dovoljno kapaciteta da to prati dugotrajno", naglašava Kličić.
