Osuđujuća presuda vođama pokreta za autonomiju Katalonije mogla bi izazvati ponovno rasplamsavanje krize u Španiji koja se priprema za opšte izbore zakazane za 10. novembar i gdje bi pitanje Katalonije, u kojoj živi oko 7,5 miliona ljudi, moglo biti jedno od ključnih - naročito jer u fragmentiranom državnom parlamentu, katalonske stranke koje podržavaju i traže autonomiju mogu imati značajnu ulogu za formiranje nove vlade, pišu svjetski mediji.
Trn u španskoj politici
Prošle su dvije godine od kada je tadašnja vlada Katalonije pokušala da se odcijepi od Španije i kada se policija obrušila na ilegalni referendum. Iako je bivši katalonski predsjednik Karles Puđdemon (Carles Puigdemont) u bijegu od španske pravde, sud je donio osuđujuću presudu drugim vođama pokreta za autonomiju što bi moglo dovesti do mogućeg ponovnog rasplamsavanja krize ocjenjuje portal Blumberg (Bloomberg) ističući da je presuda značajna jer se zemlja priprema za druge ovogodišnje opšte izbore.
Suđenje ključnim ličnostima, njih dvanaest, katalonskog pokreta za nezvisnost - uključujući bivšeg katalonskog potpredsjednika Oriola Žunkerasa (Junqueras) - završilo je u junu. Madridski Vrhovni sud je 14. oktobra osudio Žunkerasa na 13 godina zatvora zbog podsticanja na pobunu i zloupotrebe javnih sredstava, dok je za ostalih osam lidera određena kazna zatvora u rasponu od devet do 12 godina.
Iako nema naznaka da se Katalonci pripremaju za ponovno proglašenje nezavisnosti, katalonsku vladu vodi tvrdokorni borac pokreta za nezavisnost, predsjednik Kim Tora (Joaquim Torra) čija stranka Zajedno za Kataloniju zauzima čvršću liniju po pitanju nezavisnosti, dok je Žunkerasova Republikanska ljevica pragmatičnija. Zastupnici stranke Zajedno za Kataloniju rekli su da ovosedmična presuda znači smrt demokratije u Španiji, dok je katalonska vlada u saopštenju istakla da su presude istorijska greška, pozivajući međunarodnu zajednicu da pomogne u rješavanju "sukoba" sa Španijom. Osuđujuće presude izazvale su proteste u Kataloniji.
Katalonski spor mučio je Španiju više od tri vijeka, pa je naivno očekivati jednostavna rješenja, ukazuje Blumberg. Pokret za nezavisnost želi nezavisnu državu koja bi, da je nastala, imala ekonomiju veliku kao što je finska ili portugalska ekonomija. Španija je odlučna zadržati tu regiju za koju smatra da je sastavni dio Španije dok je aktuelni premijer Pedro Sančez (Sanchez) izavio da želi istražiti načine proširenja ovlasti Katalonije, ali je istakao da ne podržava referendum o odcjepljenju. Za sada snage katalonske nezavisnosti zadržavaju tanku većinu u regionalnom parlamentu, dok ankete katalonske vlade pokazuju da podrška ideji nezavisnosti Katalonije u 2019. opada.
Duboke i dugotrajne posljedice
Političke i društvene posljedice presude madridskog Vrhovnog suda izrečene u ponedjeljak katalonskim političarima i aktivistima bit će duboke i dugotrajne, ocjenjuje agencija Asošijeted pres (The Associated Press), ističući kako se suđenje zbog neuspjelog pokušaja odcjepljenja od Španije smatra najvažnijim za zemlju nakon obnavljanja demokratije poslije smrti diktatora generala Franka 1975.
Na suđenju desetak lidera koji su uhapšeni odmah po neuspjelom pokušaju odcjepljenja Katalonije za četiri mjeseca saslušano je više od 500 svjedoka, među kojima i bivši premijer Marijano Rahoj (Mariano Rajoy). U središtu slučaja bio je referendum 1. oktobra 2017. koji je katalonska vlada odlučila da održi čak i nakon što je najviši sud u Španiji odredio da je referendum neustavan. Hiljade dodatnih policajaca upućenih u regiju sukobili su se s biračima u danu za koji članovi pokreta za nezavisnost kažu da nikada neće zaboraviti, ističe agencija.
Zatvoreni čelnici postali su moćan simbol autonomije Katalonije i mnogi simpatizeri nose žute vrpce zakačene za odjeću u znak protesta. Ali, ukazuje AP, sa svojim najkarizmatičnijim vođama iza rešetaka ili bjeguncima u inostranstvu – Belgiji, Švajcarskoj i Britaniji - pokret za nezavisnost prolazi kroz najtežu fazu u posljednjoj deceniji. Dvije glavne političke stranke ne slažu se o tome šta dalje činiti, a organizacije koje su podržale pokret kritikuju nedostatak akcije svojih političara.
Presuda, ističe agencija, dolazi i uoči priprema za druge opšte izbore ove godine - Španci će se 10. novembra vratiti na birališta i katalonsko pitanje bit će jedno od glavnih tema. S obzirom na fragmentaciju nacionalnog parlamenta, katalonske stranke koje podržavaju autonomiju mogle bi vrlo lako zadržati ključ za formiranje nove vlade.
Podsticanje ali ne i pobuna
Španski Vrhovni sud osudio bivše lidere katalonskog pokreta za nezavisnost na dugotrajne zatvorske kazne proglasivši ih krivim za podsticanje na pobunu, zloupotrebu javnih sredstava i pokušaj odvajanja od Španije 2017. godine, piše Njujork tajms (The New York Times) ističući da odlukom suda katalonske vođe ipak nisu osuđeni za pobunu - nezakonski čin koji bi mogao rezultirati zatvorskom kaznom do čak 25 godina.
Odbacivanjem optužbe za pobunu, sudije Vrhovnog suda otvorili su vrata novom pokušaju Španije za izručenje Karlosa Puđdemona, koji je krajem 2017. pobjegao zajedno s ostalim članovima svoje bivše katalonske vlade, nakon što ih je s vlasti svrgnula španska vlada, koja je iskoristila hitne ustavne ovlasti da Kataloniji nametne period direktne vladavine.
Španski sudija je u ponedjeljak, odmah po izricanju presude, izdao novu evropsku potjernicu za Puđdemonom, koji živi u samoproglašenom egzilu u Belgiji. U protekle dvije godine Puđdemon se uspješno borio protiv pokušaja izručenja iz Belgije i Nemačke, gdje su lokalne sudije odbacili španske tvrdnje da je on vodio ustanak.
Presuda je objavljena uoči ponovljenih opštih izbora, koji se održavaju jer socijalistički premijer Sančez, nakon aprilskih izbora, nije uspio dobiti dovoljnu podršku manjih stranaka u Parlamentu za formiranje vlade. To će biti četvrti izbori u Španiji u četiri godine, koji će istaći političku polarizaciju i fragmentaciju zemlje, ukazuje Njujork tajms. Odluka suda imat će direktan uticaj na državne izbore sljedećeg mjeseca jer su se Žunkeras i još petorica osuđenih političara planirali kandidovati.
Bivši katalonski čelnici mogli bi se žaliti na presudu pred španskim Ustavnim sudom, ako mogu dokazati da su im povrijeđena osnovna prava, kao i na Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu. Neki bivši katalonski čelnici, ukazuje njujorški list, čekaju zasebnu evropsku presudu o tome mogu li dobiti imunitet jer su izabrani članovi Evropskog parlamenta, nakon što su osvojili svoja mjesta na evropskim izborima prošlog maja. Među izabranima u Evropski parlament su Puđdemon i Žunkeras, koji je na čelu Republikanske ljevice - najveće katalonske sile unutar španskog parlamenta.
Prelazak preko minskog polja
Odluka Visokog suda u Madridu znači da će premijer Sančez tokom izborne kampanje morati prelaziti minsko polje, ocjenjuje briselski portal Politiko (Politico) naglasivši kako će neki faktori biti izvan njegovog nadzora, uključujući razmjere javnih protesta u Kataloniji i stav katalonske vlade.
Presudu je premijer opisao kao kraj puta za secesionistički pokret za koji je tvrdio da "nije uspio" dobiti ni unutrašnju niti vanjsku podršku. Ali ako socijalista Sančez više ne vidi prijetnju "teritorijalnom integritetu Španije", kao što je to činio 2017. godine, dobro bi bilo da pazi na leđa uoči novembarskih izbora, ukazuje Politiko.
Španske desničarske stranke imaju tendenciju dobrog prolaska na izborima promovišući pitanja nacionalnog jedinstva, a presuda katalonskim vođama pokreta za nezavisnost znači da će predizborna kampanja biti usmjerena na pitanja o Kataloniji - pružajući malo poticaja tvrdokornim pripadnicima s obje strane da smire stvari. Presuda je bila blaža nego što je tražila tužiteljica - i to je razljutilo desničare - ali je ipak pokrenulo srdžbu tabora koji se zalaže za nezavisnost.
Katalonski predsjednik Kim Tora nazvao je presudu "aktom osvete, a ne pravdom." Demonstranti su izašli na ulice širom Katalonije čim je bila izrečena kazna. Do večeri su bili blokirani putevi i željeznica i otkazano je više od 100 letova za Barselonu, naglašava briselski portal.
Pokret za nezavisnost podijeljen je od 2017. godine, pri čemu neki zagovaraju dalje sukobljavanje, a drugi suzdržavanje. Skorašnji izbori i konkurencija između dvije glavne secesionističke stranke nudi poticaje za tvrdokorne političare, dok vladajući katalonski lideri sada znaju šta bi im se moglo dogoditi ako se odgurnu predaleko.
Oboreni zbog oholosti
Stroge zatvorske kazne izrečene vođama kampanje za nezavisnost Katalonije koja je vrhunac doživjela 2017. godine zabranjenim referendumom i policijskim nasiljem čine jasnijim tezu da je proglašenje nezavisnosti ugušilo moralnu prednost kampanje, ocjenjuje Đajlz Tremlet (Giles Tremlett) novinar iz Madrida, čiji komentar objavljuje londonski Gardijan (The Guardian).
Za prevazilaženje zahtijeva za nezavisnost potrebna je velika podrška u samoj Kataloniji, ali lideri pokreta za nezavisnost koji su orkestrirali sudar sa zakonom nikad nisu imali tako nešto. Zatvorske kazne su za ustanak, ali njihov stvarni problem je oholost, piše Tremlet ističući kako je odluka katalonskog predsjednika Puđdemona da napusti zemlju nakon proglašenja nezavisnosti u oktobru 2017. poslužila toj tezi.
Kampanja za nezavisnost prihvatila je taktiku građanske neposlušnosti, gdje ljudi koji namjerno krše zakon znaju da mogu otići u zatvor. To je često ključni dio procesa, jer izaziva gnjev koji donosi promjene. Devet muškaraca i žena osuđenih na zatvorske kazne između devet i 13 godina časno su se pridržavali te tradicije. Oni koji su sada u zatvoru bit će nazvani mučenicima zbog svog posla i postat će inspiracija budućim generacijama koje se zalažu za nezavisnost. Puđdemon očito to nije.
Španski desničari likuju zbog presude suda, ali su i oni dio problema, ocjenjuje se u komentaru objavljenom u Gardijanu. Antikatalonska retorika koja je pratila njihova razdoblja vlasti samo je pojačala poriv za autonomijom. Čak je i socijalistička ljevica, koja govori o "pluralno-nacionalnoj" Španiji, malo učinila na tome da Španci u drugim dijelovima zemlje budu ponosni na jezike i kulture koje koegzistiraju u njoj.
Budući da je nezavisnost u teoriji moguća, ali u praksi trenutno nemoguća, neki podržavaoci nezavisnosti mogu zaključiti da će samo nasiljem ostvariti svoje ciljeve. Policija je prošlog mjeseca uhapsila grupu koja je navodno planirala da ovu odluku obilježi bombaškim napadima. To je najgora greška koju bi se mogla napraviti. Njihova jedina nada je da se pridržavaju savjeta osuđenog poslanika i bivšeg predsjednika katalonske skupštine Đordija Sančeza. "Izrazimo se bez straha i krećimo naprijed, nenasilno, ka slobodi", rekao je. To je jako dug put, zaključuje komentator za Gardijan.