Šta nakon pokrenute procedure za opoziv Trumpa?

U dosadašnjoj američkoj historiji samo dva predsjednika su se suočila sa procesom opoziva: Andrew Johnson 1868. i Bill Clinton 1998. godine. Richard Nixon dao je ostavku 1974. kako bi izbjegao opoziv. No niti jedan od predsjednika nije bio uklonjen iz kancelarije kao rezultat ovog procesa.

Predstavnički dom američkog Kongresa pokrenuo je u utorak zvanični proces opoziva predsjednika Donalda Trumpa nakon što je republikanski predsjednik podstakao lidera strane zemlje da pokrene proces istrage koja bi mogla naštetiti njegovom političkom protivniku.

Predsjedavajuća doma Nancy Pelosi najavila je istragu protiv Trumpa uz riječi 'niko nije iznad zakona'.

Pročitajte i ovo:

Tramp potvrdio da je razgovarao sa Zelenskim o Bajdenu

Ogromna podrška za pokretanje procesa opoziva stigla je od strane zastupnika Demokratske stranke nakon Trumpovog javnog priznanja da je tražio od ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da istraži demokratskog predsjedničkog kandidata i bivšeg potpredsjednika SAD-a Joe Bidena i njegovog sina Huntera.

Trump je na Twitteru napisao u utorak da je razgovor koji je vodio sa Zelenskim 25. jula bio 'veoma prijateljski i apsolutno prikladan' te da nije vršio 'pritisak' na njega. Također je najavio objavljivanje transkripta razgovora. Nakon objave o opozivu, Trump je napisao da se radi o 'lovu na vještice'.

Zašto opoziv?

Američki Ustav omogućava uklanjanje aktuelnog predsjednika iz kancelarije prije kraja mandata, ukoliko dovoljan broj zastupnika glasa u tom procesu.

Prema odredbama Ustava, predsjednik može biti uklonjen iz kancelarije zbog 'izdaje, podmićivanja ili drugih visokih zločina i prekršaja (high crimes and misdemeanors).

'High crimes and misdemenaors' je termin koji je proizašao iz britanske pravne tradicije, odnosno predstavlja prekršaj koji je parlament Britanije koristio pri uklanjanju kraljevskih dužnosnika.

U suštini, ovaj prekršaj znači zloupotrebu ovlasti visokog javnog dužnosnika, no ova odredba ne uključuje nužno i kršenje običnog krivičnog zakona, piše New York Times. Pojednostavljeno, kršenje ove odredbe proizilazi iz 'djela koja dolaze od nedoličnog ponašanja javnih zvaničnika ili drugim riječima, iz kršenja ili zloupotrebe povjerenja javnosti'.

Na šta se konkretno odnose ove odredbe može biti nejasno, no gledajući unazad na ranije opozive, oni mogu doći zbog korupcije ili zloupotrebe povjerenja javnosti.

Predsjednik ne mora prekršiti određenu odredbu krivičnog zakona kako bi počinio prekršaj koji vodi ka opozivu.

Brojni pravni komentatori, piše Reuters, smatraju da je pritisak na stranog lidera da se umiješa u američke izbore, upravo ponašanje koje bi osnivači SAD-a smatrali prekršajem vrijednog opoziva.

Kako funkcioniše opoziv?

Zabluda o opozivu je da se odnosi na uklanjanje predsjednika sa dužnosti. Ustvari, opoziv se odnosi na podizanje optužnice u Predstavničkom domu, Donjem domu Kongresa, što je slično optužnici u krivičnom predmetu.

Postupak opoziva se odvija u tri faze. U prvoj, jedan od odbora pokreće istragu. Pelosi je saopštila da će šest odbora istraživati postupke predsjednika Trumpa.

U drugoj, Predstavnički dom, nakon iznošenja dokaza, treba da većinom glasova potvrdi pokretanje opoziva. Na kraju, Senat sudi optuženom.

Pročitajte i ovo:

Predstavnički dom pokrenuo proceduru za Trampov opoziv

U toku je rasprava o tome na koji način bi istraga opoziva trebala početi. Doug Collins, vodeći Republikanac u Odboru za pravosuđe, tvrdi da proces opoziva ne počinje sve dok cijeli Dom ne glasa kako bi ga ovlastio. No, demokratski zastupnici tvrde da takvo glasanje nije potrebno.

Odbor za pravosuđe Doma Kongresa ranije je vodio procese opoziva, no čelnici Demokratske stranke također se mogu odlučiti za imenovanje posebno odabranog odbora.

Ako obična većina u Domu od 435 članova odobri podizanje optužbi, poznatih kao 'članovi o opozivu' postupak se seli u Senat, gdje će biti utvrđivano da li je predsjednik kriv ili ne.

U takvom suđenju, članovi Doma djeluju kao tužioci, senatori su porotnici, a procesom predsjedava glavni sudija američkog Vrhovnog suda.

Potrebna je dvotrećinska većina u Senatu od 100 članova kako bi se osudio i smijenio predsjednik. Od zastupnika se ne očekuje da moraju dokazati svoj slučaj van razumne sumnje, što predstavlja standard za dokaze u krivičnom postupku.

Stranačka podjela u Kongresu?

Predstavnički dom Kongresa ima 235 demokratskih i 199 republikanskih zastupnika, te jednog nezavisnog. Imajući u vidu ove brojke, Demokrate bi mogle započeti proces bez podrške Republikanaca.

Kada su 1998. godine republikanski zastupnici imali većinu u Kongresu izglasali su pokretanje opoziva tadašnjeg demokratskog predsjednika Billa Clintona. Dva i po mjeseca trajao je proces od momenta glasanja da se krene sa postupkom opoziva i započinjanja samog procesa.

Pročitajte i ovo:

Riskantan potez demokrata s neizvesnim posledicama

Senat ima 53 republikanska, 45 demokratskih i dva nezavisna člana koji obično glasaju uz demokrate.

Za osuđivanje i smjenu predsjednika potrebno je 67 glasova. Da bi Trump bio uklonjen iz kancelarije, najmanje 20 Republikanaca i sve Demokrate i Nezavisni bi morali glasati protiv njega.

Republikanska većina u Senatu mogla bi glasati da odmah odbaci optužbe protiv Trumpa bez razmatranja dokaza.

Ko će postati predsjednik ako Trump bude smijenjen?

U malo vjerovatnom slučaju da Senat osudi Trumpa, potpredsjednik Mike Pence postao bi predsjednik do kraja Trumpovog mandata koji završava 20. januara 2021. godine.

Može li predsjednik biti smijenjen drugačije?

Prema 25. amandmanu američkog Ustava, predsjednika može zamijeniti njegov potpredsjednik ukoliko predsjednik ne bude u mogućnosti da obavlja posao, recimo zbog onesposobljavajućeg medicinskog ili mentalnog stanja. Taj postupak započinje tako što potpredsjednik i većina članova predsjedničkog kabineta, obavijeste Kongres da predsjednik nije sposoban da obavlja posao.