Već dva puta odgađani, izbori u Afganistanu zakazani za 28. septembar, mogli bi biti već druga po redu demokratska tranzicija vlasti u ratom pogođenoj zemlji, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
Ali mnogi Afganistanci zabrinuti su zbog izuzetno značajnih predsjedničkih izbora, plašeći se talibanskog nasilja usmjerenog ka remćenju glasanja, te razočarani zbog prevara i korupcije koje su obilježile prethodne izbore održane nakon invazije međunarodne koalicije 2001. godine predvođene SAD.
Analitičari kažu da bi zasićenje glasača i zabrinutost zbog sigurnosti mogli uticati na smanjen broj izlanosti na glasanje čime bi se potkopao legitimitet izbora što bi bilo kojem pobjedniku oslabilo mandat i otežalo vođenje zemlje pogođene ekonomskim previranjima, eskalirajućim ratom i političkim sukobima.
'Nova kriza'
Sporni, predsjednički izbori iz 2014. godine, narušeni prevarom, gurnuli su Afganistan na rub građanskog rata prije nego što su Sjedinjene Države sklopile ugovor o podjeli vlasti, koji je učinilo Ašrafa Ganija predsjednikom a njegovog rivala Abdulaha Abdulaha, šefom izvršne vlasti.
Parlamentarni izbori u oktobru 2018., odgađani za tri godine, potkopavani su napadima militanata, sveprisutnim nepravilnostima, te tehničkim i logističkim problemima.
"Ljudi koji su rizikovali živote da glasaju nikada nisu poštovani", kaže Habib Kan Totakhil, vlasnik restorana i bivši novinar u Kabulu dodajući kako ovog puta neće glasati. "Poštujem one koji gledaju na izbore kao na nešto što će donijeti prosperitet i red, ali toliko se brinem da će to našu zemlju vjerovatno odvesti u potpuno novu krizu."
Na parlamentarnim izborima 2018. izlaznost je bila oko 39 posto, dok je oko 58 odsto birača (od devet miliona glasača) glasalo u prvom krugu predsjedničkih izbora 2014. godine, podaci su afganistanske nezavisne izborne komisije.
Ahmad Vali, koji je glasao na prethodnim izborima, ovaj put će također ostati podalje. "Moj glas ne znači ništa", kaže Vali, još jedan stanovnik Kabula. "Moj glas nikada ne bi pomogao da se neko izabere, pa nikada neću glasati."
'Otklonjen problem'
Ali Adili, istraživač Afganistanske analitičke mreže (AAN), nezavisnog istraživačkog centra u Kabulu, predviđa slabu izlaznost zbog "nesigurnosti, nesavjesnih izbornih kampanja kandidata i nedostatka povjerenja u tijela za upravljanje izborima čija je vjerodostojnost ugrožena prevarama na prethodnim izborima".
Avgustovsko istraživanje Fondacije za transparentne izbore u Afganistanu (TEFA), tijela za građansku akciju sa sjedištem u Kabulu koje prati izbore, uključivalo je 5.200 ljudi - sugerisalo je da samo 43 odsto birača koji ispunjavaju uslove planira izaći na birališta.
Ispitanici su sumnjali imaju li izborna tijela slobodu ili sposobnost provođenja izbora, smatrali su da su sklonosti birača žrtvovane za politički dogovor na predsjedničkim izborima prije pet godina i vidjeli su ozbiljne sigurnosne prijetnje i izazove.
"Slaba izlaznost može dovesti u pitanje sadržajnost i legitimitet izbora", kaže Adili.
Istraživački centar AAN je u svom izvještaju objavljenom 16. septembra naveo da je "neophodna izborna reforma ostala nerazvijena, što čini da će predstojeći izbori biti problematični kao i prethodni, a da se izborne institucije smatraju nepouzdanim i nepotpunim".
'Sigurnost ne postoji'
Afganistan je zemlja sa najsmrtonosnijim sukobom na svijetu, a strahovi za sigurnost prisutni su čak i u dobro čuvanom glavnom gradu.
"Sigurnost ne postoji u ovom gradu", kaže stanovnik Abdul Sabor Azizi ističući da neće glasati. "Ljudi se svakodnevno ubijaju u sred bijela dana."
Samo u glavnom gradu ove je godine u 20 napada do sada poginula 221 osoba, a više od 1.000 je ranjeno.
Procjenjuje se da talibanska skupina koja je vladala većim dijelom zemlje do 2001. godine i koja se protivi centralnoj vladi Afganistana, kontroliše ili pretenduje na gotovo polovinu od ukupno 400 okruga u Afganistanu, uskraćujući mnogima u ruralnim regijama pravo glasa.
Vlada je najavila da će oko 2.000 od 7.400 planiranih biračkih mjesta biti zatvoreno na dan izbora - većina u pokrajinama u kojima su aktivni talibani.
Kao znak nesigurnosti, kampanja je u velikoj mjeri prigušena.
Gani, sadašnji predsjednik, uglavnom je vodio kampanje na daljinu - putem Skajpa (Skype) ili telefona - obraćajući se malim skupovima izvan izrazito militarizovanog glavnog grada.
Samoubilački bombaški napad u kojem je prošle sedmice ubijeno 26 osoba u blizini izbornog skupa u provinciji Parvan, sjeverno od Kabula, gdje je Gani trebao govoriti, došao je kao oštar podsjetnik na moguće opasnosti.
U julu je 20 ljudi ubijeno u bombaškom napadu nakon kojeg je uslijedila pucnjava u kancelariji Ganijevog kandidata za potpredsjednika, Amrulaha Saleha.
'Trebamo podržati demokratiju'
Ali mnogi su Afganistanci odlučni da glasaju kako bi pokazali svoju podršku do sada najviše demokratskom sistemu koji je Afganistan ikada imao.
"Mnogo je izazova, a posebno sigurnosnih prijetnji, ali ljudi će izaći i glasati jer je alternativa zastrašujuća, a ljudi žele legitimnu vladu u Kabulu", kaže Harun Mir, analitičar sa sjedištem u Kabulu.
Neki Afganistanci strahuju da bi njihova prava mogla biti žrtvovana u eventualnom mirovnom sporazumu sa talibanima.
Ovog mjeseca govorilo se da su američki i talibanski izaslanici na korak do nacrta mirovnog sporazuma prije nego što je Vašington naglo prekinuo pregovore. Sporazum između SAD i talibana mogao bi biti prethodnica afganistansko-talibanskog sporazuma o političkoj budućnosti zemlje.
Posmatrači očekuju da će se mirovni pregovori nastaviti nakon izbora.
"Moramo podržati demokratiju i biti pitani o tome ko će voditi vladu" koja će pregovarati o miru s talibanima, kaže Ali Reza, nezaposleni 30-godišnjak.
"Uprkos svim izazovima, Afganistanci se moraju suprotstaviti varvarskim nedjelima talibana i trebali bismo promovisati demokratske vrijednosti glasanjem", kaže Muslim Širzad, bivši parlamentarni kandidat i univerzitetski predavač.
"Ali transparentnost je ključna. Ako budemo imali još jedne namještene izbore, to će nas uvući u građanski rat."