U Crnogorskom parlamentu u 14 sati počelo je, pa za sat vremena prekinuto prvo zasjedanje Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva u novom formatu, nakon što je krajem jula rad tog odbora deblokiran izborom dvojice predstavnika opozicionih demokrata.
Do prekida je došlo pošto odlukom većine nije usvojen prijedlog poslanika opozicione Socijaldemokratske partije (SDP) Raška Konjevića da se odgodi sjednica, dok svaki klub poslanika u Odboru ne bude imao svog predstavnika. Konjević je potom napustio salu a za njim i poslanici opozicionih Demokrata Momo Koprivica i Danilo Šaranović, optužujući Konjevića za opstrukciju rada Odbora.
Ovo parlamentarno radno tijelo nije se sastajalo punih 10 mjeseci, od kada su rad u njemu suspendovali poslanici opozicionog saveza Demokratski dront, a zbog hapšenja njihovog poslanika Nebojše Medojevića. Osim demokrata Koprivice i Šaranovića i socijaldemokrate Konjevića, na sastanak sa predstavnicima vladajuće koalicije još je došao i samostalni poslanik Neđeljko Rudović. Tako je formalno počeo razgovor predstavnika vlasti i dijela opozicije o uslovima za održavanje parlamentarnih izbora u Crnoj Gori, na jesen sljedeće godine. Demokratski front, kao najjači opozicioni savez koji većinski čine partije prosrpske orijentacije, smatra da radu na izbornim reformama treba da prethode izmjene Ustava koje bi obezbijedile ravnopravnost srpskog naroda u Crnoj Gori.
Do dugo očekivanog početka dijaloga vlasti i opozicije o uslovima za održavanje izbora došlo je u trenutku kada pitanje tzv. tehničke vlade oštro dijeli dvije strane. Dok kompletna opozicija njeno formiranje smatra neophodnim kao pravno-političku garanciju za primjenu dogovorenih rješenja, za vladajuću Demokratsku partiju socijalista ( DPS) to je potpuno neprihvatljivo. U vladu se, kako je to poručio sam premijer Duško Marković, ulazi samo na osnovu rezultata izbora. Međutim, Neđeljko Rudović u izjavi za Radio Slobodna Evropa uoči početka današnjeg sastanka ocijenio je kako je to samo početna pozicija koju je zauzela vlast:
”Ukoliko DPS bude istrajavao u odbijanju tehničke vlade, to znači da će faktički istrajavati i u protivljenju zahtjevima i naporima ne samo slobodne Crne Gore, nego i Evropske Unije, koja u svim dokumentima i zvaničnim izjavama traži ovo što traži opozicija.”
A opozicija, ili makar onaj njen dio koji slovi za građanski orijentisan, je na prekjučerašnjem sastanku čiji je domaćin bila nova liderka Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksanović Stanković usvojila zajedničke smjernice u svom političkom djelovanju.
Prije svega zahtijevaju otvaranje pregovora o formiranju tehničke vlade najkasnije do 15. oktobra, a koja bi bila izglasana istovremeno sa izmjenama izbornog i drugog zakonodavstva, za šta je kao krajnji rok utvrđen 15. novembar. Traže depolitizaciju Agencije za sprječavanje korupcije (ASK), Državne izborne komisije (DIK), Savjeta Radio Televizije Crne Gore (RTCG) kao i kadrovske promjene u svim tim institucijama. Sa tim stavovima saglasan je i onaj dio opozicije koji nije prisustvovao sastanku kod Vuksanović Stanković.
U međuvremenu na kompromis dvije strane koje bi trebalo da definišu uslove za održavanje izbora koje niko ne bi osporavao, insistirao je specijalni predstavnik Stejt Dipartmenta Metju Palmer prilikom nedavnog boravka u Crnoj Gori. Prethodno je grupa američkih senatora koja je posjetila Podgoricu poručila da će, svijet gledati kako će proteći izbori u Crnoj Gori, pošto smatraju da su oni veliki test za njenu demokratiju. Stoga je Neđeljko Rudović uvjeren da će međunarodna zajednica, oličena u Vašingtonu ili Briselu, u jednom trenutku morati da se umiješa, kao što je to bilo uoči izbora 2016. godine kada je formirana Vlada izbornog povjerenja. U nju su ušli pojedini opozicioni političari ali i predstavnici nevladinog sektora.
”Tada su međunarodni činioci snažno uticali na postizanje sporazuma vlasti i opozicije. Međunarodna zajednica je bila uključena i u posljednja dešavanja u julu i avgustu ove godine, kada je deblokiran Obor za sveobuhvatnu izbornu reformu. Tako da nemam dileme da će se predstavnici najvažnijih članica Evropske Unije (EU) i Sjedinjenih Američkih Država uključiti u proces”, kaže Rudović.
Privremeni parlamentarni odbor za reformu izbornog i drugog zakonodavstva broji 14 članova, po sedam iz vlasti i opozicije. Njime predsjedava Branimir Gvozdenović iz vladajuće DPS. Predviđeno je da se sve odluke u njemu donose koncenzusom.
