Republika Srpska prekršila je zakone o tržišnom natjecanju zaustavljajući svoj plan poticaja za vjetroelektrane u martu ove godine, navodi se u žalbi koju je danas u Sekretarijat Energetske zajednice u Beču podnio Centar za okoliš sa sjedištem u Banjoj Luci, navodi Bankwatch Network, najveća mreža organzacija koje se bave okolišom i ljudskim pravima u centralnoj i istočnoj Evropi.
Bosna i Hercegovina je potpisnica Ugovora o energetskoj zajednici kojim se zabranjuje „javna pomoć koja narušava ili prijeti da naruši konkurenciju favoriziranjem određenih poduhvata ili kompanija ili određenih energetskih resursa“.
Dok Republika Srpska nema niti jednu vjetroelektranu u pogonu, u martu ove godine, novi zakonski propisi spriječili su uvođenje tarifa ili premija za vjetroelektrane.
Zahtjevi za pristup informacijama koje je Centar za okoliš uputio Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva i Regulatornoj komisiji za energiju nisu otkrili nijedan dokaz koji podupire tvrdnje resornog ministra za ovaj zakonski manevar.
Zvanično opravdanje za okončanje subvencija bila je potreba da se smanje troškovi podrške za obnovljive izvore energije za potrošače. Ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske, Peter Đokić, u julu je takođe tvrdio da su vjetroelektrane sada održive bez podsticaja.
"Potez Republike Srpske da smanji poticaje za vjetroelektrane, ostavlja jedino male hidroelektrane koje pripadaju u okvire obnovljive tehnologije, podložne subvencijama, uprkos klimatskim promjenama, malom doprinosu ukupnoj proizvodnji električne energije i ogromnoj šteti koja se nanosi bosanskohercegovačkim zajednicama, ekonomiji i jedinstvenoj biološkoj različitosti. Samo male količine solarne energije imaju subvencije i sada vjetroelektrane su isključene, tako da se postavlja pitanje na čemu će se zasnivati naš prelaz na obnovljivu energiju", pita se Jelena Ivanić iz Centra za okoliš, stoji u saopštenju Bankwatch-a.
Pippa Gallop iz Bankwatch mreže rekla je kako će Bosna i Hercegovina morati zamijeniti svoje ostarjele pogone za proizvodnju električne energije koja se bazira na sagorijevanju uglja, tako da je ova mjera koja je donesena za vjetroelektrane neshvatljiva.
"Ako Republika Srpska želi smanjiti troškove subvencija za obnovljive izvore energije za potrošače, postoje brojni drugi načini na koji se to može uraditi bez smanjenja poticaja za vjetroelektrane", smatra Gallop.
Za članstvo u Evropskoj uniji (EU) kao uslov Bosna i Hercegovina bi trebala ekonomiju osloboditi od fosilnih goriva i to najkasnije za 31 godinu. BiH bi se tako trebala osloboditi korištenja mrkog uglja, lignita, mazuta.
Nesumnjivo, taj proces će biti bolan za Bosnu i Hercegovinu, zbog činjenice da se gotovo 70 posto proizvodnje električne energije bazira na sagorijevanju uglja, a na hiljade rudara, kojih trenutno prema podacima sindikata rudara oba bosanskohercegovačka entiteta, ima oko 14.000, ostaje bez posla.
Ne propustite pročitati:
