Komitet protiv torture Ujedinjenih nacija donio je odluku prema kojoj Bosna i Hercegovina treba da plati naknadu i da osigura javno izvinjenje žrtvama ratnog seksualnog nasilja.
Odluka pred Komitetom protiv torture Ujedinjenih nacija (UN) u kojoj se odlučivalo o predstavci žrtve ratnog seksualnog nasilja donesena je prvi put protiv Bosne i Hercegovine.
Žalba žene iz Bosne i Hercegovine koju je u ratu 1993. godine silovao vojnik bosanskih Srba mogla bi da služi kao presedan, omogućavajući žrtvama seksualnog nasilja da traže kompenzaciju širom svijeta na osnovu međunarodnih zakona o mučenju.
"U novembru 2017. godine preživjela ratnog seksualnog nasilja iz BiH, zastupana od strane nevladine organizacije TRIAL International, UN Komitetu protiv torture podnijela je predstavku protiv Bosne i Hercegovine. Predstavka se odnosila na neuspjeh bh. vlasti da ispune Konvencijom protiv mučenja preuzete obaveze i žrtvi ratnog seksualnog nasilja omoguće efektivno i provodivo pravo na adekvatnu i pravednu naknadu, kao i što potpuniju rehabilitaciju", navodi se u saopštenju organizacije TRIAL.
Prema navodima saopštenja, ovom odlukom Komitet UN-a nalaže BiH da isplati naknade štete i u što kraćem roku osigura pružanje odgovarajuće
i besplatne medicinske i psihološke pomoći. Pored toga, naloženo je da se preživjeloj osigura javno službeno izvinjenje.
U odluci se također navodi da Bosna i Hercegovina mora uspostaviti efektivni sistem reparacija na državnom nivou kako bi se pružili svi oblici reparacije žrtvama ratnih zločina, uključujući žrtve seksualnog nasilja, te pripremiti i usvojiti okvirni zakon koji bi jasno definisao kriterije za sticanje statusa žrtve ratnih zločina, uključujući seksualno nasilje i utvrdio koja su specifična prava zajamčena žrtvama u cijeloj državi.
„Ovu odluku smatramo revolucionarnom ne samo na nivou naše države nego i globalno, jer je ovo prva odluka pred ovim tijelom u kojoj se odlučivalo o predstavnici žrtve ratnog seksualnog nasilja, te prva odluka Komiteta o predstavci pojedinca kojom se ispituje primjenjivost zastarnih rokova na zahtjeve za naknadu štete u predmetima mučenja“, ističe Adrijana Hanušić Bećirović, viša pravna savjetnica TRIAL International u BiH.
Ona dalje pojašnjava da je UN Komitet osudio propust Bosne i Hercegovine da usvoji zakonodavstvo i razvije praksu izvršenja koji omogućava da se dosuđena naknada štete, poput one dosuđene u krivičnom postupku, zaista i naplati.
"S druge strane, ovo je prvi put da se jedno međunarodno tijelo za zaštitu ljudskih prava izjasnilo o praksi primjene zastarnih rokova na zahtjeve za naknadu štete žrtava mučenja u BiH tako što je osudilo ovu praksu napominjući da se zbog kontinuirane traume s kojom žrtve torture žive nakon pretrpljenog mučenja, zastarni rokovi ne bi smjeli primjenjivati, jer se time žrtvama uskraćuje pravo na naknadu i rehabilitaciju koja im je potrebna, a država propušta provesti svoju obavezu iz člana 14 Konvencije, ostavljajući žrtvu seksualnog nasilja bez pravedne i adekvatne naknade štete, pojašnjava Hanušić Bećirović, stoji u saopštenju TRIAL-a.“
Odluka Komiteta je donesena početkom avgusta, ali još uvijek nije zvanično objavljena.
Žena, čiji je identitet zaštićen tokom procesa, silovana je u blizini Sarajeva.
Njenom silovatelju je, odlukom u krivičnom postupku Suda BiH naređeno da plati 30.000 KM (15.000 eura) kompenzacije, no to se nije desilo jer on nije imao novčanih sredstava.
Kako su naveli iz ove organizacije TRIAL će nastaviti insistirati na implementaciju cijelokupne odluke u cilju ostvarenja prava, kako ove, tako i svih ostalih žrtava ratnih zločina.
Ujedinjene nacije procjenjuju da je najmanje 20.000 žena bilo izloženo seksualnom nasilju tokom rata u Bosni i Hercegovini.
Ne propustite da pročitate:
- Daleko od pravde za žrtve ratnog seksualnog nasilja u BiH
- BiH: Bez troškova za suđenje za žrtve silovanja
- Žrtve silovanja u BiH: Trebamo podršku, ne sažaljenje
