Suđenje Ibri Ćufuroviću (24), koji je optužen da je 21. aprila 2014. iz Bosne i Hercegovine otputovao u Tursku, odakle je ilegalno prešao granicu i došao na teritoriju Sirije gdje se pridružio strukturama takozvane Islamske države (IDIL), koja je od Vijeća sigurnosti UN-a proglašena terorističkom organizacijom, počelo je danas, 27. avgusta 2019. pred Sudom BiH.
Suđenje Gavrilu Steviću zbog protuzakonitog pridruživanja paravojnim formacijama na stranim ratištima u Ukrajini koje je zakazano za 29. avgusta je, kako je iz Suda BiH potvrđeno za Radio Slobodna Evropa (RSE), odgođeno.
Spreman za nagodbu
"Optuženi Ibro Ćufurović je na navedenom području boravio skoro pet godina, sve do 20. aprila 2019. godine (kad je deportiran iz Sirije kao prva osoba nakon pada IDIL-a, op.a.), gdje je zajedno sa drugim osobama iz Bosne i Hercegovine koje su boravile u Siriji sa istom namjerom, koristeći ime 'Abu Kasim Albosni', učestvovao u terorističkim aktivnostima, pružao pomoć i borio se na strani snaga tzv. ISIL-a u Siriji u jedinici 'Bejt Komandos', koja je kasnije promijenila ime u 'El Aksa'", navodi se u optužnici.
Tužilaštvo BiH je najavilo saslušanje osam svjedoka, dva sudska vještaka i ulaganje materijalnih dokaza.
Kao jedan od dokaza, Tužilaštvo je najavilo da će prikazati i videozapis s društvene mreže Twitter na kojem je prikazan Ćufurović iznad strijeljanih vojnika u Siriji. Tužilaštvo je navelo i da je Ćufurović imao karton tzv. Islamske države u kojem se navodi i ime osobe koja je garantirala njegov ulazak u Siriju.
Njegov advokat Senad Dupovac je kazao da nije sporno da je Ćufurović bio u Siriji, ali da negira da je finansirao i borio se na strani IDIL-a te da Tužilaštvo BiH nije u optužnici navelo da je optuženi proveo 19 mjeseci u zatvoru tokom njegovog boravka u toj zemlji.
Dupovac je najavio i da će razgovarati sa postupajućim tužiteljem o mogućem priznanju krivnje dodavši da su tražili da njegov branjenik dobije zatvorsku kaznu u trajanju od jedne do tri godine te da je "njegov branjenik bio maloljetan kad je otišao u Siriju".
Nastavak suđenja zakazan je za 4. septembra kad se planira saslušati prva dva svjedoka Tužilaštva BiH, uposlenika Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA).
Tužilaštvo je na ročištu o određivanju pritvora u maju 2019. naglasilo da je "veliki broj osoba iskoristio priliku da ranije napusti Siriju, ali da Ćufurović nije što pokazuje njegovu istrajnost".
On sam tvrdi da je 2016. i 2017. pokušavao da se vrati iz Sirije sa suprugom Aminom Kečo i dvoje djece, ali da su ih uhvatile Sirijske demokratske snage (SDF) te da se u aprilu 2019. "dobrovoljno vratio u BiH". Žena i djeca su ostala u kampu koji je pod kontrolom SDF-a.
"Oni su još u Siriji. Dok mi se ne vrate supruga i djeca, nisam spreman na saradnju", rekao je na tom ročištu.
Ćufurović je rođen 1995. u mjestu Donja Slapnica kod Velike Kladuše gdje rastavljeni žive njegov otac Šefik, majka Zekija i brat Ernad. Oni su izjavi za medije su tvrdili da je za radikalizaciju Ibre Ćufurovića "zaslužan" Husein Bilal Bosnić kod kojeg je navodno radio kao pastir.
Šefik je bio i svjedok na suđenju Bosniću kad je kazao da je njegov sin "napadao i mene i hodžu da ne znamo klanjati" te da je "Bilal Bosnić vrbovao i mog sina i desetke drugih mladića i dobro naplatio njihov odlazak u Siriju".
Bosnić je u junu 2016. pred Sudom BiH osuđen na sedam godina zatvora zbog vrbovanja i poticanja na terorizam te organiziranja terorističkih skupina. U prvoj pravomoćnoj presudi za poticanje na terorizam u ovom dijelu Europe se, između ostalog, navodi da je "Bosnić 2013. i 2014. održavao govore s ciljem poticanja pripadnika selefijske zajednice da se priključe organiziranoj terorističkoj skupini u tzv. Islamskoj državi".
Tužilaštvo BiH je tada tražilo strožu kaznu "jer je Bosnić javnim propagiranjem radikalizirao više osoba, koje su zatim otišle da se bore u Siriji i Iraku", a obrana oslobađanje "jer Bosnić nikog nije prisilio da ga sluša".
Suđenje za Ukrajinu
Pred Sudom BiH je za 29. avgusta najavljeno ročište na suđenju Gavrilu Steviću zbog protuzakonitog pridruživanja paravojnim formacijama na stranim ratištima u Ukrajini. Iz Suda BiH su 27. avgusta potvrdili da je suđenje odloženo.
Stević je rođen 1966. u Gradačcu, a živio je u Banjoj Luci. On se tereti da je tokom 2014., u cilju pridruživanja stranoj paravojnoj formaciji koja djeluje izvan teritorije BiH, preko graničnog prijelaza Pavlovića most iz BiH otputovao u Beograd te s Međunarodnog aerodroma "Nikola Tesla" otputovao za Moskvu, odakle je uz pomoć Ravnogorskog četničkog pokreta otišao na područje Ukrajine, u Rostov i područje Luganjska.
Kako se navodi u optužnici, na navedenom području optuženi se kao dobrovoljac, zajedno s drugim osobama iz Srbije i BiH, protuzakonito pridružio i postao pripadnik paravojne formacije Odreda jedinice “Jovan Šević” koja je djelovala protiv legitimnih snaga Ukrajine.
Optuženi je u okviru navedene jedinice zadužio oružje i uniformu te obavljao različite vojne aktivnosti do kraja septembra 2014., navodi Tužilaštvo BiH.
Stević je u iskazu ustvrdio da su "motivi odlaska u Lugansk bili su sasvim drugačiji od onih koje mi stavljaju na teret" te da je "tamo bio kao novinar i svjedok još jednog tragičnog sukoba među bratskim slovenskim narodima" najavivši da će o tome napisati i knjigu.
U jednom od rijetkih izjava za medije je za Press RS kazao da je u Ukrajinu otišao "uz pomoć kozačkih udruženja i u sastavu družine četnika pod komandom Bratislava Živkovića". Živković se predstavlja kao komandant zvanično neregistriranog "Četničkog pokreta" i koji je hapšen u Srbiji.
Procjenjuje se da je oko 300 državljana Srbije ratovalo u Ukrajini, a Gavrilo Stević prvi je u BiH optužen za ratovanje u Ukrajini, dok su za ratovanje u Siriji – ili planiranje i poticanje odlazaka na ovo ratište – u BiH osuđene ukupno 24 osobe na oko 50 godina zatvora.
Stević nije jedini iz BiH koji je ratovao u Ukrajini. Na listi koju su objavile ukrajinske vlasti su i Nemanja Ponjević, Davor Savičić, Radoslav Milojević, Slavenko Kuzmanović, Živan Vuksanović i Dimitrije Jojić. Neki od njih su i dalje u Ukrajini, dok je Jojić, rođen 1992. godine, navodno poginuo u borbama 2018.
Prema dostupnim podacima iz 2019. godine, sudovi u Srbiji su od 2015. osudili 30 osoba jer su se borile na strani proruskih jedinica u Ukrajini.
Osuđeni su uglavnom postigli sporazume o priznanju krivnje i osuđeni na uvjetne kazne zatvora u trajanju od u prosjeku godinu dana, dok su trojica počinitelja su osuđeni na šest mjeseci kućnog pritvora. Još 16 državljana Srbije je optuženo za učešće u aktivnostima u Ukrajini. U Srbiji je za organiziranje učešća u ratu ili oružanom sukobu u stranoj državi zaprijećena je kazna zatvora u trajanju od dvije do deset godina.
Facebook Forum