Bivši logoraši i članovi porodica ubijenih u nekadašnjem logoru Omarska kod Prijedora obilježavaju 27. godišnjicu početka zatvaranja ovog logora. Do 21. avgusta kada je i posljednji zatočenik napustio Omarsku u logoru je bilo zatočeno više od 3300 civila, Hrvata i Bošnjaka s područja Prijedora i okoline, a oko 800 ih nije preživjelo torture.
Mirsad Duratović, predsjednik Regionalnog saveza logoraša Banja Luka, bio je jedan od zatočenika ovog logora kao maloljetan dječak.
Obilježavanje početka njegovog zatvaranja on, ali i drugi bivši zatočenici teško preživljavaju, jer, kaže da je to svake godine ponovna trauma.
"Ljudi se ne mogu oteti porivu da odu, a nakon posjete onda danima prolaze kroz psihičku agoniju. Te stvari se ne mogu zaboraviti, jer kako je neko rekao, mi jesmo izašli iz logora, ali logor nije izašao iz nas", kaže Duratović.
Danas, 27 godina nakon zatvaranja, žrtve su i dalje suočene sa negiranjem postojanja logora, u kome nema ni spomen obilježja.
Jedini spomenik stradanja su preživjeli, a nekadašnji logoraši simbolično su na jedan dan postavili spomen ploču u krugu rudnika koji je u vlasništvu kompanije Arcelor Mittal, i zajedno s lokalnim vlastima ne dopušta da se spomen ploča trajno postavi. Na taj način, kaže Duratović, ne dozvoljavaju žrtvama da krenu naprijed i stradanje ostave iza sebe, jer se cijeli sistem trudi da ih podsjeća i negira njihove patnje.
"Upravo negiranjem toga što se desilo zabranama postavljanja spomen ploča, zabranama izgradnje memorijalnih centara na takvim mjestima. oni svakodnevno dolijevaju so na tu ranu koja još uvijek krvari i na taj način ne dozvoljavaju da mi na neki način završimo tu priču", smatra Duratović.
Raspuštanje logora počelo je 6. avgusta, prebacivanjem preživjelih logoraša iz "Omarske" u logore "Manjača" i "Trnopolje".
Za zločine počinjene u logorima na području Prijedora, u Hagu je osuđeno 11 osoba, a pred Sudom BiH još četiri nakon što je njihov predmet iz Haškog Tribunala prebačen na Sud BiH.
